Početna stranica > Novosti
Intervju Ambasadora Rusije u Bosni i Hercegovini Igora Kalabuhova za list „Izvestija”
Pitanje: Rusija se više puta oglašavala za ukidanje funkcije Visokog predstavnika u Bosni i Hercegovini, budući da ovoj zemlji to više nije potrebno. Međutim, u julu članovi Savjeta bezbjednosti UN-a nisu podržali inicijativu Rusije i Kine o obustavi mandata Visokog predstavnika 2022. godine. Hoće li se Rusija i dalje zalagati za prekid mandata Visokog predstavnika?
Kalabuhov: Stav Rusije prema Kancelariji Visokog predstavnika (OHR) u Bosni i Hercegovini je dobro poznat. Njegovo je vrijeme prošlo. Odsustvo saglasnosti Savjeta bezbjednosti UN-a u vezi sa samovoljnom odlukom naših zapadnih partnera o imenovanju „novog Visokog predstavnika“ znači da kandidat, državljanin Savezne Republike Njemačke Kristijan Šmit, nije bio odobren za tu dužnost. Stoga su, prema našem mišljenju, njegove aktivnosti nelegitimne.
Pitanje: Član Predsjedništva BiH iz reda srbskog naroda Milorad Dodik najavio je da će Republika Srbska (RS) obnoviti svoju vojsku. Kako će ova odluka uticati na dalju implementaciju Dejtonskog sporazuma iz 1995. godine. Kako Rusija, kao zemlja garant Dejtonskog sporazuma, gleda na ovu odluku vlasti RS?
Kalabuhov: Zajedničke oružane snage nisu predviđene Dejtonskim sporazumom. Iste su nastale 2008. godine na osnovu saglasnosti entiteta od kojih se sastoji Bosna i Hercegovina – Federacije BiH i Republike Srpske – da prenese odgovarajuća ovlaštenja na državni nivo. Drugo pitanje je to što je Republika Srbska, prema njenim predstavnicima, dala pristanak zbog masovnog pritiska, tako da kažemo, vanjskih faktora. Protivnici takve formulacije pitanja smatraju da su zajedničke oružane snage odobrene odlukama Parlamentarne skupštine BiH, te da nikakva jednostrana odluka na to ne može uticati. Po našem mišljenju, o ovom i drugim problemima koji postoje BiH moglo bi se razgovarati u okviru dijaloga unutar BiH. Ali, nažalost, takav dijalog nikako da otpočne.
Pitanje: Odbijanje vlasti RS-a da učestvuju u radu državnih političkih institucija prouzrokovano je odlukom bivšeg Visokog predstavnika Valentina Incka da uvede zakon kojim se zabranjuje negiranje “genocida” u Srebrenici. To je izazvalo negodovanje Srba koji žive u BiH. Kako se, prema mišljenju Rusije, može riješiti trenutna kriza u Bosni i Hercegovini? Je li moguće to riješiti opozivom zakona koji je uveo Visoki predstavnik?
Kalabuhov: Ruski gas se isporučuje u BiH na osnovu sporazuma između "Gasprom eksporta" i bosanskohercegovačkih firmi. Od 1. januara ove godine Republika Srbska kupuje ruski gas koji se isporučuje preko transportnog sistema prirodnog gasa Srbije iz pravca Turskog toka. U Federaciju BiH gas se isporučuje istim putem. Pitanje duga Bosne i Hercegovine prema Rusiji za isporučeni u periodu 1992-1995. godine gas u iznosu od oko 100 miliona dolara ostaje neriješeno. Ovaj dug se postepeno otplaćuje prema postojećem dogovoru između strana.
Pitanje: Trenutno se raspravlja o ideji zajedničkog pokretanja postrojenja za kompimovani gas u Zvorniku. Koje još projekte ruske kompanije trenutno realizuju u BiH?
Kalabuhov: Otvaranje takvog postrojenja samo je jedna od inicijativa koje se razrađuju u kontekstu proširenja gasifikacije Republike Srpske zajedno s izgradnjom rafinerije Zvorniku. O ovim projektima se detaljno razgovaralo tokom posjete predsjednika Vlade Republike Srpske Radovana Viškovića Sankt Peterburgu u septembru ove godine. Uzajamni interes privrednih subjekata Rusije i BiH opaža se u mnogim sektorima – u trgovini, medicini, na polju investicione saradnje. Ove i druge teme biće razmatrane na sastanku kopredsjedavajućih Međuvladine rusko-bosanskohercegovačke komisije za trgovinsku i ekonomsku saradnju, koji je zakazan za 29. oktobar. U Bosni i Hercegovini uspješno posluju firme "Zarubežnjeft", "Gasprom" i "Sberbank", koje su među vodećim kompanijama, uključujući i u odnosu na isplaćene poreze.
Pitanje: Bosna i Hercegovina i Srbija ostaju posljednje u balkanskoj regiji koje nisu pristupile NATO-u. O pristupanju BiH NATO-u raspravlja se od 2010. godine. Ovo pitanje je nedavno ponovo pokrenuto u kontekstu pridruživanja Sjeverne Makedonije alijansi. Kako Rusija gleda na dalje širenje NATO-a na Balkanu? Kako učlanjenje BiH u alijansu može uticati na sigurnosnu arhitekturu u regiji?
Kalabuhov: Određivanje prioriteta vanjske politike je suvereno pravo Bosne i Hercegovine. Koliko razumijemo, u BiH nema konsenzusa o članstvu u NATO-u. U tom kontekstu, želio bih napomenuti da se u nekim balkanskim državama članstvo u Sjevernoatlantskoj alijansi posmatra kao izvjesna garancija unutrašnje političke stabilnosti. Po našem mišljenju, takva stabilnost, ne samo za pojedine zemlje, već i za cijelu Evropu, može se osigurati isključivo stvaranjem sistema zajedničke evropske sigurnosti, a ne proširenjem NATO-a, koji ostaje instrument Hladnog rata.
Pitanje: Prošle godine svijet se suočio s novim globalnim izazovom – širenjem virusa korona. U tim uslovima Rusija se pokazala kao pouzdan partner u prevladavanju posljedica pandemije. Kako se razvijala naša saradnja u tom pravcu sa BiH?
Kalabuhov: Konstruktivno komuniciramo sa bosanskohercegovačkom stranom na temu suzbijanja širenja virusa korona od samog početka pandemije. U aprilu 2020. godine Rusija je poslala brigadu vojnih medicinara u Republiku Srpsku radi dezinfekcije brojnih zdravstvenih ustanova. Želio bih izdvojiti djelatnost „Ruske humanitarne misije“ i njenog regionalnog predstavništva na Balkanu u smislu pružanja našim partnerima humanitarne pomoći u obliku lijekova. Republika Srbska je među prvima kontaktirala Rusiju u vezi sa nabavkom vakcine „Sputnjik V“. Trenutno se isporuke vrše prema važećem ugovoru. Koliko znamo, Vlada Republike Srpske zainteresovana je za nastavak takve interakcije. Generalno smo otvoreni za saradnju po ovoj temi sa potencijalnim partnerima iz Bosne i Hercegovine.
Pitanje: Još uvijek nema direktnog leta između Rusije i BiH. Jesu li u toku pregovori o pokretanju letova između Moskve i Sarajeva?
Kalabuhov: Pitanje je, kako se kaže, sazrelo. S jedne strane, pravni temelj za saradnju u ovoj oblasti je stvoren. Istovremeno, važna je, ako ne i odlučujuća, financijska i ekonomska komponenta. Nadamo se da će se, s poboljšanjem epidemiološke situacije, boljem upoznavanjem javnosti s turističkim potencijalima naše dvije zemlje, jačanjem trgovinske i ekonomske saradnje, uključujući i na nivou regija, ovo pitanje može se prevesti u praktičan plan.
Komentara (0) Ostavite Vaš komentar Objavite novost
Ostale novosti iz rubrike »
Kalbuhov: Aktivnosti „novog visokog predstavnika“ u BiH nelegitimne
20.10.2021. god.
Intervju Ambasadora Rusije u Bosni i Hercegovini Igora Kalabuhova za list „Izvestija”
Pitanje: Rusija se više puta oglašavala za ukidanje funkcije Visokog predstavnika u Bosni i Hercegovini, budući da ovoj zemlji to više nije potrebno. Međutim, u julu članovi Savjeta bezbjednosti UN-a nisu podržali inicijativu Rusije i Kine o obustavi mandata Visokog predstavnika 2022. godine. Hoće li se Rusija i dalje zalagati za prekid mandata Visokog predstavnika?
Kalabuhov: Stav Rusije prema Kancelariji Visokog predstavnika (OHR) u Bosni i Hercegovini je dobro poznat. Njegovo je vrijeme prošlo. Odsustvo saglasnosti Savjeta bezbjednosti UN-a u vezi sa samovoljnom odlukom naših zapadnih partnera o imenovanju „novog Visokog predstavnika“ znači da kandidat, državljanin Savezne Republike Njemačke Kristijan Šmit, nije bio odobren za tu dužnost. Stoga su, prema našem mišljenju, njegove aktivnosti nelegitimne.
Pitanje: Član Predsjedništva BiH iz reda srbskog naroda Milorad Dodik najavio je da će Republika Srbska (RS) obnoviti svoju vojsku. Kako će ova odluka uticati na dalju implementaciju Dejtonskog sporazuma iz 1995. godine. Kako Rusija, kao zemlja garant Dejtonskog sporazuma, gleda na ovu odluku vlasti RS?
Kalabuhov: Zajedničke oružane snage nisu predviđene Dejtonskim sporazumom. Iste su nastale 2008. godine na osnovu saglasnosti entiteta od kojih se sastoji Bosna i Hercegovina – Federacije BiH i Republike Srpske – da prenese odgovarajuća ovlaštenja na državni nivo. Drugo pitanje je to što je Republika Srbska, prema njenim predstavnicima, dala pristanak zbog masovnog pritiska, tako da kažemo, vanjskih faktora. Protivnici takve formulacije pitanja smatraju da su zajedničke oružane snage odobrene odlukama Parlamentarne skupštine BiH, te da nikakva jednostrana odluka na to ne može uticati. Po našem mišljenju, o ovom i drugim problemima koji postoje BiH moglo bi se razgovarati u okviru dijaloga unutar BiH. Ali, nažalost, takav dijalog nikako da otpočne.
Pitanje: Odbijanje vlasti RS-a da učestvuju u radu državnih političkih institucija prouzrokovano je odlukom bivšeg Visokog predstavnika Valentina Incka da uvede zakon kojim se zabranjuje negiranje “genocida” u Srebrenici. To je izazvalo negodovanje Srba koji žive u BiH. Kako se, prema mišljenju Rusije, može riješiti trenutna kriza u Bosni i Hercegovini? Je li moguće to riješiti opozivom zakona koji je uveo Visoki predstavnik?
Kalabuhov: Smatramo da značajan dio odgovornosti za pogoršanje političke situacije u BiH snosi bivši Visoki predstavnik Valentin Incko. Bez obzira koliko su moralni bili razlozi kojima je pravdao svoj nepromišljen korak, ipak je, kao iskusan političar, morao predvidjeti njegove posljedice koje su odjeknule ne samo u Bosni i Hercegovini, već i u cijeloj regiji. Naše procjene ovog rješenja su dobro poznate. Je li moguće nivelisati izrazito negativnu rezonanciju uzrokovanu time? Po mom mišljenju, to je izuzetno teško prije svega zbog fundamentalnih razlika u stavovima bosanskohercegovačkih strana o suštini problema pokrenutog odlukom Valentina Incka, kao i razlika u pravnom tumačenju trenutne situacije.
Pitanje: Rusija je jedan od najvećih dobavljača prirodnog gasa za zemlje Balkanske regije. Na koji način sarađujemo sa BiH u ovoj oblasti?
Pitanje: Rusija je jedan od najvećih dobavljača prirodnog gasa za zemlje Balkanske regije. Na koji način sarađujemo sa BiH u ovoj oblasti?
Kalabuhov: Ruski gas se isporučuje u BiH na osnovu sporazuma između "Gasprom eksporta" i bosanskohercegovačkih firmi. Od 1. januara ove godine Republika Srbska kupuje ruski gas koji se isporučuje preko transportnog sistema prirodnog gasa Srbije iz pravca Turskog toka. U Federaciju BiH gas se isporučuje istim putem. Pitanje duga Bosne i Hercegovine prema Rusiji za isporučeni u periodu 1992-1995. godine gas u iznosu od oko 100 miliona dolara ostaje neriješeno. Ovaj dug se postepeno otplaćuje prema postojećem dogovoru između strana.
Pitanje: Trenutno se raspravlja o ideji zajedničkog pokretanja postrojenja za kompimovani gas u Zvorniku. Koje još projekte ruske kompanije trenutno realizuju u BiH?
Kalabuhov: Otvaranje takvog postrojenja samo je jedna od inicijativa koje se razrađuju u kontekstu proširenja gasifikacije Republike Srpske zajedno s izgradnjom rafinerije Zvorniku. O ovim projektima se detaljno razgovaralo tokom posjete predsjednika Vlade Republike Srpske Radovana Viškovića Sankt Peterburgu u septembru ove godine. Uzajamni interes privrednih subjekata Rusije i BiH opaža se u mnogim sektorima – u trgovini, medicini, na polju investicione saradnje. Ove i druge teme biće razmatrane na sastanku kopredsjedavajućih Međuvladine rusko-bosanskohercegovačke komisije za trgovinsku i ekonomsku saradnju, koji je zakazan za 29. oktobar. U Bosni i Hercegovini uspješno posluju firme "Zarubežnjeft", "Gasprom" i "Sberbank", koje su među vodećim kompanijama, uključujući i u odnosu na isplaćene poreze.
Pitanje: Bosna i Hercegovina i Srbija ostaju posljednje u balkanskoj regiji koje nisu pristupile NATO-u. O pristupanju BiH NATO-u raspravlja se od 2010. godine. Ovo pitanje je nedavno ponovo pokrenuto u kontekstu pridruživanja Sjeverne Makedonije alijansi. Kako Rusija gleda na dalje širenje NATO-a na Balkanu? Kako učlanjenje BiH u alijansu može uticati na sigurnosnu arhitekturu u regiji?
Kalabuhov: Određivanje prioriteta vanjske politike je suvereno pravo Bosne i Hercegovine. Koliko razumijemo, u BiH nema konsenzusa o članstvu u NATO-u. U tom kontekstu, želio bih napomenuti da se u nekim balkanskim državama članstvo u Sjevernoatlantskoj alijansi posmatra kao izvjesna garancija unutrašnje političke stabilnosti. Po našem mišljenju, takva stabilnost, ne samo za pojedine zemlje, već i za cijelu Evropu, može se osigurati isključivo stvaranjem sistema zajedničke evropske sigurnosti, a ne proširenjem NATO-a, koji ostaje instrument Hladnog rata.
Pitanje: Prošle godine svijet se suočio s novim globalnim izazovom – širenjem virusa korona. U tim uslovima Rusija se pokazala kao pouzdan partner u prevladavanju posljedica pandemije. Kako se razvijala naša saradnja u tom pravcu sa BiH?
Kalabuhov: Konstruktivno komuniciramo sa bosanskohercegovačkom stranom na temu suzbijanja širenja virusa korona od samog početka pandemije. U aprilu 2020. godine Rusija je poslala brigadu vojnih medicinara u Republiku Srpsku radi dezinfekcije brojnih zdravstvenih ustanova. Želio bih izdvojiti djelatnost „Ruske humanitarne misije“ i njenog regionalnog predstavništva na Balkanu u smislu pružanja našim partnerima humanitarne pomoći u obliku lijekova. Republika Srbska je među prvima kontaktirala Rusiju u vezi sa nabavkom vakcine „Sputnjik V“. Trenutno se isporuke vrše prema važećem ugovoru. Koliko znamo, Vlada Republike Srpske zainteresovana je za nastavak takve interakcije. Generalno smo otvoreni za saradnju po ovoj temi sa potencijalnim partnerima iz Bosne i Hercegovine.
Pitanje: Još uvijek nema direktnog leta između Rusije i BiH. Jesu li u toku pregovori o pokretanju letova između Moskve i Sarajeva?
Kalabuhov: Pitanje je, kako se kaže, sazrelo. S jedne strane, pravni temelj za saradnju u ovoj oblasti je stvoren. Istovremeno, važna je, ako ne i odlučujuća, financijska i ekonomska komponenta. Nadamo se da će se, s poboljšanjem epidemiološke situacije, boljem upoznavanjem javnosti s turističkim potencijalima naše dvije zemlje, jačanjem trgovinske i ekonomske saradnje, uključujući i na nivou regija, ovo pitanje može se prevesti u praktičan plan.
- Izvor
- Tanjug
- foto: Fejsbuk / Ambasada Rusije u BiH/ vostok.rs
- Povezane teme
- Rusija
- RepublikaSrpska
- Bosna
Komentara (0) Ostavite Vaš komentar Objavite novost
Na pitanje urednika portala RuSerbia.com o dugoročnim posledicama NATO bombardovanja osiromašenim uranijumom u Srbiji i NATO bioloških laboratorija u Ukrajini i potrebi formalnog okrivljavanja SAD i NATO-a za nanošenje...
Na platnu promiču kadrovi oslobođenja Marijupolja, okružen sam publikom koja aplaudira i plače i razmišljam samo o jednom – saborcima kojih više nema, kaže povodom premijere dokumentarnog filma “Na...
Siniša Ljepojević, ugledni srbski intelektualac, veteran TANJUG-a, koji je decenijama živeo i radio u Londonu, a sada je i narodni poslanik pokreta „Mi – glas iz naroda“, za Bratstvo...
Dmitrij Rogozin, poslije višedecenijske uspješne političke karijere u Rusiji, tokom koje obavljao visoke državne funkcije nakon početka SVO otisnuo se na prvu liniju fronta. Tamo je u decembru prošle...
Urednik Vostok vesti nedavno je posetio Vagner Centar u Sankt Peterburgu
Ministar spoljnih poslova Sergej Lavrov dao intervju za TV kanal Rusija 24 i RIA Novosti. O datumu završetka specijalne operacije
Ostale novosti iz rubrike »
- Prodacu stan kad odem u penziju i preko Solis-a potraziti plac na Fruskoj Gori da napravim sebi nest
- Ako je auto previše star popravke će koštati puno. Bolje ga je prodati i uzeti novi polovni. Loše je
- Gdje idemo sada? Biblija kaže: "U propisano vrijeme [kralj sjevera = Rusija] će se vratiti" (Danij
- Bravo! Vranje je divan grad, Vranje ima dusu... Bravo, Sladjo!
- Pozdrav za umetnicu. Slike su divne i krase moj dom u Beogradu.
SLIKA SEDMICE
VIDEO
VIDEO
VIDEO
