Podgorica obeležava „Božićnu pobunu“ na godišnjicu Mojkovačke bitke

06.01.2019. god.

Prenosimo saopštenje Vlade i Ministarstva odbrane Crne Gore u celini:

Ministarstvo odbrane:

“Bez sjećanja i pijeteta prema slavnim precima i njihovom djelu ne bi bilo ni današnje Crne Gore. Nestali bi i crnogorska država i sve crnogorsko”, kazao je premijer Duško Marković na Svečanoj akademiji održanoj danas u Zetskom domu na Cetinju povodom 100 godina od Božićnog ustanka.

“Duboko se klanjajući herojskoj žrtvi božićnih ustanika, kao i teškim patnjama crnogorskih familija u godinama terora koje su uslijedile, danas s pravom možemo reći da su te žrtve i te patnje dobile svoj zasluženi smiraj u obnovi crnogorskog imena i crnogorske države 21. maja 2016. godine”, istakao je premijer. On je poručio da je danas potrebno da razumijemo zablude jednih u teškim i smutnim vremenima, baš kao i viziju i žrtvu drugih u odbrani ugroženih prava na crnogorsko ime i posebnost.

“Danas želim da vidim manje neosnovane brige za naše državno dostojanstvo, i mnogo manje uzbuđenja zbog onih koji se bore za svoj identitet, prisvajajući naš vjekovni”, zaključio je premijer Marković.

Ministar odbrane, mr Predrag Bošković je kazao da Ministarstvo odbrane i Vlada Crne Gore, ne zaboravljaju božićne heroje, na čijim će primjerima mladost učiti kako se vjernost otadžbini izgovara.

„Na besmrtnim idejama njihovih duša, grijaće se nova pokoljenja“, kazao je Bošković. On je istakao da je Božićni ustanak događaj o kojem se dugo nije znalo gotovo ništa, ali da „istina uvijek nađe puteve kojima će se pokazati svjetlosti, uprkos dubini zaborava.“ „Njihov barjak časti i sjećanja prenošen je od sinova do potomaka, da se opet vrati predačkoj zavjetnoj misli - da vojnik brani grb na kapi, da brani ideju nad kojom je - u čast i u život zakletvu položio“, istakao je ministar Bošković na Svečanoj akademiji.

Današnja svečanost na Cetinju, u organizaciji Ministarstva odbrane, imala je dva dijela – na Spomeniku herojima Božićnog ustanka 2019. na Bajicama i u Zetskom domu, gdje je održana Svečana akademija. Akademiji su prisustvovali predsjednik Skupštine Crne Gore, Ivan Brajović, bivši predsjednik Filip Vujanović, članovi Vlade, i drugi predstavnici državnog, političkog, kulturnog i naučnog života Crne Gore. Predsjednik Milo Đukanović je, u nemogućnosti da prisustvuje svečanosti, poslao čestitku Vladi i Ministarstvu odbrane zbog prepoznavanja značaja ovog velikog jubileja.

Na spomenik na Bajicama prethodno su vijenac položili premijer Duško Marković, ministar odbrane, mr Predrag Bošković i gradonačelnik Cetinja, mr Aleksandar Kašćelan.

Brojnim prisutnim građanima, sa novosagrađenog gumna kod spomenika obratili su se načelnik Generalštaba Vojske Crne Gore, brigadni general Dragutin Dakić i gradonačelnik Kašćelan.

General Dakić je, govoreći o Božićnom ustanku, istakao da ondašnja riješenost i istrajnost crnogorskih oficira da ostanu vjerni položenoj zakletvi, njihova etička i tradicionalna snaga predstavljaju snažno nadahnuće i danas, nakon sto godina. “Spremni na najveću žrtvu, uzdigli su moralni kodeks iznad vlastitih života i života svojih najmilijih”, kazao je načelnik GŠ VCG.

Kašćelan je kazao da je među članovima komitskog pokreta bilo i junaka i prvaka ondašnje Crne Gore, a da se danas prisjećamo onih koji su posijali sjeme otpora zatiranju crnogorske državnosti.

U Zetskom domu izveden je dramski prikaz sa tematikom iz Božićnog ustanka, koji je specijalno za ovu priliku režirao reditelj Željko Sošić. Finalni dio Svečane akademije bila je primopredaja sablje koju je ministar Bošković predao komandiru Počasne garde, kapetanu Miliji Čabarkapi. Riječ je o replici koja je urađena po originalu oficirske sablje iz 1910. godine, a koja će ubuduće biti korišćena prilikom svih svečanih ceremonija koje zahtijevaju i podrazumijevaju učešće Svečane garde Vojske Crne Gore.

Na gumnu pored Spomenika božičnim herojima glumac Slobodan Marunović govorio je odlomak iz dnevničkih zapisa Krsta Zrnova Popovića, vođe Božićnog ustanka.

Božićni ustanak crnogorskog naroda podignut je pod vođstvom komandira Krsta Zrnova Popovića, 6. januara 1919. po novom, ili 24. decembra 1918. godine, po starom kalendaru. Imao je za cilj poništenje odluka tzv. Podgoričke skupštine, od 26. novembra 1918. godine o nelegalnom i nelegitimnom prisajedinjenju Crne Gore Srbiji, te da se Crna Gora oslobodi faktičke vojne okupacije srpske vojske, da se odbrani i afirmiše crnogorska državna nezavisnost i da Crna Gora kao punopravan i ravnopravan državno-pravni subjekt stupi u jugoslovensku konfederaciju. "

Vlada

Predsjednik Vlade Crne Gore Duško Marković poručio je danas povodom stote godišnjice Božićnog ustanka da sa vremenske distance od jednog vijeka vidimo kakve je posljedice u crnogorskom biću ostavio duboki raskol i sukob, da je danas potrebno da razumijemo tadašnje zablude jednih i viziju i žrtvu drugih u odbrani ugroženog prava na crnogorsko ime i posebnost te da su žrtve ustanika i teške patnje crnogorskih familija u godinama terora dobile smiraj u obnovi državne nezavisnosti 2006. godine.

„Na današnji dan prije sto godina pokrenut je Božićni ustanak. Krenula je pobuna protiv zatiranja crnogorskog imena i crnogorske države. Krenula je odbrana dostojanstva i prava na samobitnost crnogorskog naroda. Te svijetle ideale, koji su ugrađeni u temelj nacionalnog i državotvornog bića Crne Gore, ustanici su branili pod geslom 'ZA PRAVO, ČAST I SLOBODU CRNE GORE'“ – rekao je predsjednik Vlade Duško Marković na Svečanoj akademiji u Zetskom domu na Cetinju.

Premijer je pozvao istoričare da istražuju period od prije jednog vijeka ocijenivši da je istina potrebna današnjoj Crnoj Gori kako bismo prevazišli podjele.

„Neka istoričari sumiraju fakta o tragičnoj sudbini naše države na kraju Prvog svjetskog rata. Neka istražuju činjenice o nelegitimnoj Podgoričkoj skupštini i o Božićnom ustanku, kao neposrednom odgovoru na njene kobne odluke. Neka sagledaju nepristrasno uzroke i posljedice događaja koji su doveli do toga da Crnogorci okrenu oružje jedni na druge. Ta istina potrebna je savremenoj Crnoj Gori, danas možda više nego ikada ranije. Ne zato da bismo slaveći tragiku jednog istorijskog događaja produbljivali podjele među nama, već upravo da na temeljima istorijske istine jednom za svagda pokopamo te podjele“ – rekao je Premijer.

Predsjednik Marković je rekao da sa vremenske distance od jednog vijeka vidimo kakve je posljedice u crnogorskom biću ostavio tako dubok raskol i sukob.

„Ja vjerujem da nam je danas potrebno da razumijemo zablude jednih u teškim i smutnim vremenima, baš kao i viziju i žrtvu drugih u odbrani ugroženog prava na crnogorsko ime i posebnost. Ne da bismo izjednačavali njihovu istorijsku ulogu u tragičnoj crnogorskoj povjesnici, jer su oni sami sebe smjestili tamo gdje su ih odvele njihove zablude i njihovi ideali, već da oslobodimo mraka tih podjela današnju, savremenu Crnu Goru. Duboko se klanjajući herojskoj žrtvi božićnih ustanika, kao i teškim patnjama crnogorskih familija u godinama terora koje su uslijedile – danas s pravom možemo reći da su te žrtve i te patnje dobile svoj zasluženi smiraj u obnovi crnogorskog imena i crnogorske države 21. maja 2006. godine“ – rekao je premijer Marković.

Predsjednik Vlade je poručio da su savremenoj Crnoj Gori potrebni sjećanje i pijetet prema slavnim precima i njihovom djelu, da bez tog temelja i putokaza ne bi ni bilo današnje Crne Gore već bi nestalo njeno ime.

„Uvjeren sam, međutim, da se crnogorsko ime danas ne može čuvati samo sjećanjem na slavnu i tragičnu prošlost. Za njegovu odbranu, za njegovo postojano mjesto na mapi savremenog svijeta, potrebno je mnogo više od – dozvolite da kažem – „busanja u junačka prsa”. Da bismo opstali na pravi način, danas se crnogorsko nacionalno ime i identitet moraju suočavati sa iskušenjima koje nameće civilizovani svijet. A da bismo u tome uspjeli, svi moramo imati dovoljno mudrosti, dovoljno vizije i dovoljno razumijevanja za one druge, da ne zaostanemo u tom savremenom izazovu“ – poručio je premijer Duško Marković.

Predsjednik Vlade je rekao da je smo kada smo naš državni put, nakon obnove nezavisnosti, usmjerili u pravcu evropskih i evroatlantskih integracija imali na umu upravo takvu Crnu Goru: sposobnu da bude i u demokratskom, i u ekonomskom smislu ravnopravni dio zajednice najrazvijenijih država i naroda.

„Danas više nema dileme hoćemo li u tome uspjeti – neke od tih ciljeva već smo ostvarili, a neki su nadohvat ruke. Nikada u svojoj istoriji naša zemlja nije imala takvu poziciju i takvo mjesto u međunarodnoj zajednici. Takođe, nikada Crna Gora nije imala najdinamičniju ekonomiju na Balkanu, sa najvišim životnim standardom u regionu, sa stopama ekonomskog rasta među najvišim u Evropi posljednjih godina. I nije niko donio odnekud te rezultate Crnoj Gori. Sami smo ih ostvarili. Naša predana administracija, i naši vrijedni građani. Zato bih volio da vidim više poštovanja, i od nas samih, današnjoj Crnoj Gori i njenoj perspektivi. A manje nepovjerenja u naše sposobnosti i naše institucije. Manje neosnovane brige za naše državno dostojanstvo, i mnogo manje uzbuđenja zbog perifernih negatora svega crnogorskog, ili pak onih koji se bore za svoj identitet prisvajajući naš vjekovni“ – rekao je Premijer.

Predsjednik Vlade Duško Marković zaključio je obraćanje na Svečanoj akademiji povodom stote godišnjice Božićnog ustanka uvjerenjem da je nezavisna, samosvjesna i hrabra Crna Gora najsigurnija odbrana i imena crnogorskog i našeg državnog identiteta.

„Na taj način, najbolje ćemo čuvati i sjećanje na slavne pretke i njihovu žrtvu, iz svih crnogorskih bitaka i ustanaka, vojevanih i podizanih – za slobodu. Danas, na stogodišnjicu Božićnog ustanka, čija je iskra bljesnula ovdje na prijestonom Cetinju, želim da poručim da nas herojstvo ustanika obavezuje da nastavimo da izgrađujemo Crnu Goru po mjeri savremene civilizacije i demokratskih vrijednosti koje je krase. Danas u tome vidim smisao poruke Božićnog ustanka: ZA PRAVO, ČAST I SLOBODU CRNE GORE. Neka je vječna slava i hvala božićnim ustanicima!“ – zaključio je predsjednik Vlade Duško Marković."

---kraj saopštenja---

Izvor
/ vostok.rs

Komentara (0) Ostavite Vaš komentar Objavite novost

PREDHODNA NOVOST

SLEDEĆA NOVOST

NOVOSTI IZ RUBRIKE

Kurski pravac: oslobađanje Darjina

Stanje do 20:00, 24.11.2024.

Nema govora o mobilizaciji – Kremlj

Stotine Rusa svakodnevno potpisuju vojne ugovore, čime je novi poziv za mobilizaciju nepotreban, izjavio je portparol Dmitrij Peskov.

Hronika specijalne vojne operacije za 22.1..2024.

Ruski vojnici izveli su udar na parking za avione na aerodromu u rejonu Aviatorskog, uništivši jedan od stacioniranih letelica. Na Kupjansko-Svatovskom pravcu ruske snage su podigle za