BitLab hosting
Početna stranica > Novosti

RT: Vašington spreman da se pridruži Savetu za ljudska prava UN-a ... da preusmeri pažnju sa kršenja Izraela

RT: Vašington spreman da se pridruži Savetu za ljudska prava UN-a ... da preusmeri pažnju sa kršenja Izraela
09.02.2021. god.
RT: Vašington spreman da se pridruži Savetu za ljudska prava UN-a ... da preusmeri pažnju sa kršenja Izraela


Američki državni sekretar Entoni Blinken najavio je da će se Amerika „ponovo pridružiti“ Savetu za ljudska prava UN-a (UNHRC) kao „posmatrač“ u pokušaju da izvrši pritisak na međunarodno telo da se odrekne onoga što je nazvao „nesrazmernim“ fokusom na Izrael. 

Navodeći navodni povratak Bajdenove administracije ka „spoljnoj politici usredsređenoj na demokratiju, ljudska prava i jednakost“, novoimenovani diplomata je osudio veće zbog napora da Izrael pozove na odgovornost za kršenja međunarodnog prava.


„Prepoznajemo da je Savet za ljudska prava manjkavo telo, kojem je potrebna reforma dnevnog reda, članstva i fokusa, uključujući njegov nesrazmerni fokus na Izrael“, rekao je Blinken novinarima, dodajući da je „efikasna upotreba multilateralnih alata“ od centralnog značaja za misiju Vašingtona.

Blinken se dalje požalio da je, umesto da preduzme mere radi „podsticanja suštinskih promena“, Trampova administracija ostavila „vakuum američkog vođstva“ povlačenjem iz UNHRC-a u junu 2018. Međutim, nije dao nagoveštaje kada (ili ako) SAD bi se u potpunosti pridružile savetu, čijih se 47 članova bira na trogodišnji mandat.

Po izlasku iz UNHRC-a 2018. godine, Trampova administracija osudila je međunarodno telo kao „licemerno i koristoljubivo“ i osudila njegovu „hroničnu antiizraelsku pristrasnost“, čak i dok je tadašnji američki ambasador u UN-i Niki Hejlej bila obasipana pohvalama od strane Izraela i njegovih brojnih lobističkih grupa za podsticanje američke politike u njenom favorizovanom pravcu.

U nameri da povuče SAD, Hejlijeva je takođe nadgledala umanjenje izdvajanja sredstava međunarodnoj organizaciji za pomoć palestinskim izbeglicama i njihovim potomcima poznatu pod nazivom UNRVA 2018. godine, samo nekoliko meseci nakon što je izraelski premijer Benjamin Netaniahu predložio da Sjedinjene Države povuku svoja sredstva iz grupa.

Administracija Bajdena takođe je izrazila želju da se ponovo pridruži iranskom nuklearnom sporazumu, mada će njeno insistiranje da Iran prestane sa obogaćivanjem uranijuma pre nego što Vašington i prstom makne za ublažavanje sankcija teško da će naći mnogo podrške u Teheranu. Takva "diplomatija sa zadnjeg sedišta" neobično liči na onu iz Trampove ere, kada je administracija postavljala sve histeričnije zahteve protiv Islamske Republike, uprkos tome što nije imala pravni status u pogledu ugovora iz kojeg se povukla 2018. godine.

Izrael je više puta izneo diplomatski gnev u vezi sa kritikama UNHRC-a i u oktobru je zahtevao da „svetske demokratije“ napuste savet. Republikanci Predstavničkog doma SAD ponovili su svoje stavove u pismu upućenom prošle nedelje, žaleći da bi ponovno pristupanje UNHRC-u predstavljalo legitimitet „nekih od natiranskijih režima na svetu“.

 
Izrael se žalio da je pogođen sa preko 40 rezolucija UN-a, iako je bila „istinska demokratija na Bliskom istoku“. Ipak, mnoge od tih rezolucija oborio je američki veto, a Izrael decenijama ilegalno zauzima ono što se prema međunarodnom pravu smatra palestinskom teritorijom.

Tel Aviv se možda oseća posebno nelagodno nakon što je Međunarodni krivični sud prošle nedelje otvorio put za istragu ratnih zločina u postupcima izraelske vojske u Gazi i na Zapadnoj obali. Trampova administracija pokušala je da to spreči, dok bi MKS-u bila omogućena istraga ratnih zločina počinjenih od strane SAD-a u Avganistanu, sankcionisanjem sudija i sprečavanjem njihovog ulaska u SAD - sankcije koje je administracija Bajdena obećala „preispitati”.

Izvor: Vostok / RT



  • Izvor
  • Tanjug
  • foto: © Reuters / Denis Balibouse / RT/ vostok.rs


Komentara (0) Ostavite Vaš komentar Objavite novost

NOVOSTI IZ RUBRIKE

Portparol Kremlja Dmitrij Peskov izjavio je da svi predlozi treba da uzmu u obzir „stvarno stanje stvari na terenu“


Francuski lider Emanuel Makron izrazio je želju da „nastavi dijalog“ sa ruskim predsednikom Vladimirom Putinom

Francuski vojnici neće biti poslati da se bore u Ukrajini u doglednoj budućnosti, izjavio je francuski predsednik Emanuel Makron.


Ruski predsednik je insistirao da je Moskva otvorena za rešavanje ukrajinskog sukoba kroz pregovore sa Kijevom

Trgovina se pogoršava zbog odnosa Kine sa Rusijom usred ukrajinskog sukoba, tvrdi vicekancelar Robert Habek


Promene „u smislu donošenja odluke” o upotrebi atomskog oružja mogle bi da se donesu, izjavio je šef skupštinskog odbora za odbranu


Ostale novosti iz rubrike »