BitLab hosting
Početna stranica > Novosti

Dragomir Jovičić: Republika Srbska je država sa ograničenim suverenitetom

Dragomir Jovičić: Republika Srbska je država sa ograničenim suverenitetom
22.09.2014. god.


U Republici Srbskoj i Federaciji BiH u oktobru će biti održani opšti izbori. Glas Rusije je razgovarao sa liderom nove političke snage u RS i BiH, Strankom pravedne politike, doktorom pravnih nauka Dragomirom Jovičićem, koji je i kandidat za predsednika RS, o njihovim stavovima i promenama koje bi ova politička opcija donela u RS i BiH.

Vaša politička stranka je jedno osveženje u Republici Srbskoj čiji kadar je sastavljen od veoma učenih ljudi, odnosno ljudi koji su profesionalci u svome poslu. Recite nam nešto više o tome, koji su ciljevi vaše politike i šta vaša stranka nudi u odnosu na dve stranke (SDS i SNSD) koje se smenjuju na vlasti u zadnjih dvadeset godina.

- Pre svega da se zahvalim vama na odvojenom prostoru i da pozdravim vaše slušaoce. Kada je u pitanju Stranka pravedne politike želim da istaknem da je to jedina ozbiljna nova politička snaga na političkoj sceni. Stranka je zvanično osnovana decembra prošle godine, ali smo pre toga radili ozbiljne analize o tome da li je uopšte potrebna nova politička stranka u RS i BiH. Kroz komunikaciju sa građanima došli smo do podatka da preko 70% anketiranih misli da je potrebna nova politička snaga. Kroz ta istraživanja smo došli i do programskih opredelenja stranke, jer smo u komunikaciji sa građanima videli šta su osnovni problemi i svi to znamo. Kada kažem da smo jedina ozbiljna nova politička snaga, onda to zaista i tako mislim jer preko 70% nas nikada nije poltički delovalo. Ja nikada nisam bio u nekoj političkoj partiji.

Vi ste bili ste ministar MUP-a Republike Srpske.

- Da, bio sam ministar MUP-a RS u vladi Mladena Ivanića kao nestranačka ličnost. Pre toga sam dugi niz godina radio u policiji na odgovornim dužnostima. Naši ljudi su dokazani u struci kojom se bave i poznati su široj javnosti, a imamo i dosta mladih ljudi. Ono što je novo u smislu delovanja u našoj stranci u odnosu na druge, jeste i obrazac ponašanja, i sama postavka statuta. Ono što je potrebno uraditi u RS je vratiti stvari u institucije sistema i smanjiti moć političkih partija. Kod nas je partokratija došla do neslućenih razmera. Političke partije uključuju i u sfere koje nisu političke, pa tako partije odlučuju u elektrodistribuciji, kulturi, sportu, bezbenosti, pravosuđu pa je čak došlo i do kućnih saveta da morate gledati ko pripada kojoj partiji. To je ono što Stranka pravedne politike želi da menja i svojim primerom to pokazuje jer u statutu stoji da jedno lice može biti najviše dva mandata predsednik stranke. Znači ostaje politička partija, ali se menjaju ljudi koji je vode. Ono što je problem po mom mišljenju i bogatom iksustvu, i kažem da je moje političko iskustvo malo, ali moje životno iskustvo u radu u državnoj upravi i privatnom sektoru je veoma veliko. Ono što je najpotrebnije jeste da struka ovlada određenim oblastima, da stručni ljudi preuzmu odgovornost za stanje u društvu u različitim oblastima. Mi smo postali društvo u kojem nema nikakve odgovornosti i to je ono što SPP želi da vrati. Stručni, profesionalni ljudi i visok nivo odgovornosti za ono što se radi. I političari moraju da odgovaraju. Ako ništa drugo imaju političku odgovornost, a nažalost veliki broj političara ima i krivičnu odgovornost. To je nešto što nam je potrebno, da unesemo u politički život.

Ako postanete predsednik Republike da li ćete se vratiti izvornom Dejtonskom sporazumu, odnosno da li ćete zaustaviti ukidanje nadležnosti Republike Srpske i vratiti oduzete nadležnosti, jer znamo da i najmanja uredba ili zakon na nivou BiH ukida nadležnosti Republike Srpske?

- Vrlo dobro pitanje. Pre svega želim da kažem da ja nisam neozbiljan čovek, da se nisam kandidovao za predsednika RS da bi ja glumio nekog potencijalnog predsednika. Mi pružamo građanima mogućnost izbora. Oni će birati koga će izabrati za predsednika. Mislim da su građani konačno shvatili da političke elite koje su na sceni, i na vlasti i u opoziciji, gotovo na jednak način funkcionišu, jer je RS iz dana u dan u sve lošijem položaju. Ušao sam u sve ovo sa ozbiljnom namerom da menjam stanje u RS i BiH. Kada govorimo o nadležnostima koje se smanjuju, ponovo se vraćamo na problem stručnih ljudi. Ja sam bio ministar MUP-a, nestranački, i kao pravnik se razumem u pravo i primenu zakona, i nisu me interesovali politički zahtevi ni jedne od političkih partija. Ja sam radio u skladu sa zakonom i u interesu RS. U tom periodu (2001-2002) kada je misija UN završavala svoj mandat, vrlo važan period za RS i BiH, da smo imalo imali pameti i stručnosti mi bi završili sa procesima reformi krajem 2002. godine. Upravo nas je neznanje dovelo u probleme u kojima se dan danas nalazimo, i RS i BiH.

Odlučili smo da u izbornu trku idemo samostalno na sve nivoe jer smo napravili ozbiljnu infrastrukturu i želimo da stanje korenito promenimo. Otišao sam malo šire, želim da kažem da sam bio ministar koji je prvi u BiH dobio akreditaciju od međunarodne zajednice, predstavnika Žaka Klajna, na kojoj je pisalo policija RS je reformisana i poslove obavlja u skladu sa međunarodnim standardima. Nakon toga tadašnja vlast, koja ponovo hoće da se vrati okupljena oko Saveza za promene je imala interes da mi ne produži mandat i dovela je potpuno nestručnog čoveka na poziciju ministra. Umesto mene je došao Zoran Đerić koji je arhitekta, te je vodio MUP. Uveo je i MUP u proces reforme koji dan danas traje gde je potrošeno oko dve milijarde maraka, a od toga BiH i RS nemaju ništa. Suština je znanje. Da smo tada nastavili da funkcionišemo na način na koji je ministarstvo funkcionisalo mi ne bi imali ove agencije. Recimo SIPA, nije mogla da dobije saglasnost MUP-a dok sam ja bio ministar i o tome sam napisao dopis Žaku Klajnu i rekao zašto SIPA ne može biti policijska agencija uz saglasnost MUP-a RS i ona je tada bila agencija za informacije i zaštitu, ali je sa Zoranom Đerićem i Savezom za promene, sadašnjim, postala policijska agencija. Sada radi to što radi po RS i BiH, hapsi naše ljude. Svi se sećamo kada je SIPA blokirala CSB Bijeljina, uhapsila načelnika kriminalističke službe i još par zaposlenih koji su bili dve godine u pritvoru, a potom oslobođeni. Nikom im se nije izvinio. Sada neko hoće da mi imamo poverenje u SIPA-u i bilo koji organ BiH. Sve što pričam je proverljivo. Mi smo sami doprineli prenošenju nadležnosti. Proces reforme javne uprave je otvorio potpuno bespotrebno 2003. godine predsednik Vlade RS Dragan Mikerević. Potpisao je sa Majklom Hemfrizom, predstavnikom evropske komisije memorandum o reformi javne uprave koji je otvorio kataklizmu u BiH. To nam nije trebalo. Sada ti koji su to uradili, kao trebaju da nešto promene. Ne znam kako očekuju da dobiju podršku kada su već bili u prilici da nešto urade, a nisu ništa uradili.

Sledeće što ću reći je veoma važno. Značajan deo aparta BiH je u potpunoj suprotnosti sa Ustavom BiH koji je na snazi. Ja sam doktor pravnih nauka i to potpuno ogovorno govorim. U čl 3. Ustava BiH ili aneksa 4. Dejtonskog sporazuma, jasno su propisane nadležnosti zajedničkih institucija BiH. Taksativno su nabrojane i tačka 3, kaže da sve ono što nije isključivo dato u nadležnost zajedničkim institucijama je u nadležnosti entiteta. Policija je isključivo u nadležnosti entiteta. Otkud potreba da je Republika Srbska tako pusti sa svog nivoa i da napravi problem koji mi danas imamo? Ne samo u smislu gubljenja nadležnosti, nego smo stvorili takav bezbednosni sistem koji ne može da funkcioniše i kada bi mi svi hteli da funkcioniše.

Republika Srbska, BiH i EU - kakav je stav SPP po pitanju ulaska u EU i na kojem će nivou biti referendum o eventualnom pristupanju?

Dobro ste pomenuli referendum kao oblik neposredne demokratije koji postoji više od 500 godina. Vidimo da je i u Škotskoj referendum o statusu i sve zavisi od građana. Ja sam veoma pragmatičan. BiH je u srcu Evropa i mi smo tu. Ne možemo biti protiv komunikacije sa EU. Sa druge strane ne trebamo ni po svaku cenu trčati prema EU ako od toga nema ništa. Recimo, 2001. godine sam organizovao predavanje za studente MUP-a na koje sam doveo tadašnjeg predsednika vlade Mladena Ivanića. On je tada rekao da nije realno da BiH uđe u EU pre 2009. godine. Evo, skoro je 2015. i danas smo još dalji od EU nego tada. To ne zavisi od nas, nego od mnogih drugih okolnosti. Ne treba biti izolovan i treba sarađivati na bazi zajedničkih interesa, a ne podređenosti. SPP nema ništa protiv evropskih integracija, ali to ne treba da zatvara saradnju sa ostatkom sveta. Zašto ne bi imalu bolju saradnju sa Rusijom nego što je imamo sada. Postoje i evroazijske integracije. Sve su to otvorena pitanja. Kada je u pitanju referendum, ne mislim da on treba da bude nešto na šta mi nemamo pravo. Uporno nam se pokušava nametnuti stav da Republika Srbska nije država, da je ona deo države i da nema pravo na referendum. Postoje situacije gde su opštine imale referendum o bitnim pitanjima. Svakako da Republika Srbska kao država sa ograničenim suverenitetom ima svoju zakonodavnu, izvršnu i sudsku vlast, teritoriju i sve što je obeležje jedne države, osim međunarodnih odnosa što pripada BiH, što ja ne negiram, te u skladu sa tim smatram da Republika Srbska ima pravo na referendum o bitnim pitanjima, kako o ulasku u EU, tako i u NATO, a što jedno drugo veže.

Odnosi Republike Srpske i NATO - sa jedne strane svi predstavnici Republike Srpske od kraja rata do danas, su bili ili izričito protiv NATO-a ili se govori da će biti referendum na nivou RS. Činjenice, međutim, govore sasvim drugačije. Predstavnici RS u institucijama BiH rade sve to da bi se BiH kao zajednica dva entitea pridružila NATO-u. Potpisivani su razni memorandumi, akcioni planovi za pristup. Predstavnici jedne političke partije javno i otvoreno to podržavaju. Priča se jedno, a radi se drugo. Kakvo je Vaše mišljenje?

- Rekli ste sada nešto zbog čega je SPP odlučila da bude samostalna u svom političkom delovanju. Sve političke partije pričaju jedno, a rade drugo. Zbog toga nismo želeli da imamo bilo kakvu bližu komunikaciju jer ne mislimo da pričamo jedno, a radimo drugo. Vrlo je teško odvojiti pitanje EU i NATO-a. To ide jedno s drugim. Svaka zemlja je prvo ušla u NATO ili se je proces odvijao zajedno. Moj stav i stav SPP-a je taj da BiH treba da ima vojnu neutralnost. Naša nacionalna struktura i prošlost idu u prilog tome da mi treba da budemo neutralni i to je ono za šta ćemo se mi zalagati.

Radi se o veoma važnom pitanju, i ako SPP dobije dovoljan nivo poverenja građana, i bude njena uloga presuđujuća, budite sigurni da mi o priključivanju EU i NATO-u sigurno nećemo odlučivati bez toga da pitamo građane. To je tako važno pitanje, da ni parlament nema pravo da o tome odlučuje. To može da odluči samo narod Republike Srpske na referendumu.

Južni tok kao veliki projekat, i da li treba pojačati ekonosmku i svaku drugu saradnju sa RF? Trenutno se je ukazala šansa za izoz poljoprivrednih proizvoda, a poznato je da Republika Srbska ima potencijal za to, a opet neki politički predstavnici govore da mi ne možemo da opskrbimo Rusiju jer je ona ogromna, a kada bismo samo prodali "mesnoj zajednici" u Moskvi sav urod svi bi bili zadovoljni.

- Mi pričamo zadnjih godina kako RS ima kvalitetnu komunikaciju i saradnju na svim poljima sa Rusijom i ja sam naravno neko ko to podržava i smatram da RS i RF trebaju da imaju daleko veći nivo saradnje na svim poljima. Mislim da više deklarativno pričamo o toj komunikaciji i dobroj saradnji i na kraju kraju krajeva došlo je do spajanja tržišnog društva. U vreme prethodne posete predsednika RS Rusiji, Gasprom je odlučio da sedište iz Republike Srpske premesti u Sarajevo, a mi pričamo da imamo dobru saradnju. Svakako mislim da saradnja mora biti takva da fokus saradnje RF i BiH mora ići preko RS jer smo mi povezani i tradicijom, pripadamo istom narodu na određen način, a rusko tržište je tako veliko da mi svakako treba da imamo interes ekonomske saradnje i kroz Južni tok i kroz razmenu poljoprivrednih proizvoda, kao i svih drugih oblasti. Mi samo da napravimo dobar sporazum na bazi poljoprivredne saradnje mi smo završili sve svoje probleme. Moskva je brojčano veća od RS oko petnaest puta. Sve se to može rešiti da mi imamo dovoljno pragmatične političare i ako imamo dovoljno političkog interesa. Imamo Sporazum o specijalnim i paralelnim odnosima sa Srbijom i potpisuje ga opet svaka nova vlada koja dođe ponovo. Ustav nam je dao mogućnost da sklapamo sporazume sa drugim državama, pa zašto ne bi potpisali i sa Rusijom. To zavisi od RS i njenih političara. Problem je što se pokušava ići na dva ili tri kolosjeka.

Zbog sukoba u Ukrajini značajan deo EU nema pristup ruskom tržištu, a EU šalje jasnu poruku Srbiji da joj ne pada na pamet da uzme deo tržišta od zemalja EU u Rusiji. Znači EU ne da tržište u Rusiji, a kamoli da će dati u EU. Tu treba videti gde su naši interesi. I ako uđemo u EU, opet ćemo morati rešavati svoje probleme. SPP smatra da se kriza mora rešavati na osnovu sopstvenih potencijala. Mi uvozimo krompir iz Egipta, luk iz Argentina i drugo. Ovde imamo uslove da možemo proizvesti i za sebe i za okruženje i od toga bi mogli dobro živeti. Mi nemamo sigurni poslovni ambijent, nemamo pravnu sigurnost, poresku politku i to se sve može promeniti. To sve zavisi od političkih partija koje su uništile taj ambijent i smatram da građani treba da biraju one ljude koji nisu u nikakvim dugovanjima i obavezama prema drugim političkim partijama, a da ne budem subjektivan, ne vidim bilo koju drugu partiju koja nema političke obaveze prema drugim partijama.

General Ratko Mladić i prvi predsednik Republike Srpske Radovan Karadžić su u Hagu i proces će potrajati. Sve vlasti do sada su se manje-više neutralno ophodile prema njima, moglo bi se reći bez ikakve podrške. Kakav je Vaš stav o tome? Ako budete predsednik, da li ćete pružiti javnu i finansijku podršku za njihovu odbranu?

Prvo da kažem svoj stav o Haškom tribunalu. To je čisto politički sud. Ja sam doktor pravnih nauka i to potpuno odgovorno govorim. Učiniću sve da im pružim podršku i oni nisu tamo zbog sebe privatno, nego zbog Republike Srpske. Jedan je bio predsednik, a drugi komandant vojske Republike Srpske. Oni su radili, vodili ovaj narod i omogućili da ne stradamo u većem obimu nego što smo stradali i stvarali Republiku Srpsku u kojoj danas svi živimo. Bez obzira na probleme mi imamo garanciju opstanka na ovim prostorima kroz Republiku Srpsku, tako da Republika Srbska i ja ako budem predsednik, imam obavezu da institucionalno učinim sve da ti ljudi imaju mogućnost da se na kvalitetan način brane. Mora im se pomoći i finansijski, kroz obezbeđenje dokumentacije i svih potrebnih svedoka koje oni budu tražili. Mi to do sada nismo organizovano radili i to je poznato svim građanima. Verovatno zbog straha od međunarodne zajednice i zbog toga jer je jasno da je to politički sud. Haški tribunal nema jednak odnos prema svim akterima sukoba u BiH i institucije RS su mogle daleko snažnije da reaguju, prate i štite interse, ne samo zbog njih pojedinačno, nego zato što je to institucionalna obaveza. Ja sigurno neću imati strahove da to radim, a to sam pokazao i kroz svoj prethodni rad. Svima sam jasno stavio do znanja šta može, a šta ne može. Bez ikakvih strahova bih stao na stranu tih ljudi, naravno u težnji da kao pravnik i legalista omogućim da se ljudi u jednom kvalitetnom i zakonitom postupku brane i da dokažu svoju nevinost, jer niko nije kriv dok ne bude osuđen.

Vanja Savićević,

https://serbian.ruvr.ru/2014_09_20/Dragomir-Jovichic-Republika-Srpska-je-drzhava-sa-ogranichenim-suverenitetom-1229/



  • Izvor
  • Glas Rusije/ vostok.rs


Komentara (0) Ostavite Vaš komentar Objavite novost

NOVOSTI IZ RUBRIKE

To je jedini jezik koji Zapad razume, izjavio je ruski ministar spoljnih poslova


Tokom rata na Kavkazu gorštaci su govorili: «Tvrđava je kamen bačen u polje. Kiša i vetar će ga odneti. «Stanica» je bilje koje će dubokim korenjem ući u zemlju...

Predsednik je predložio nekoliko novih kriterijuma koji bi mogli opravdati nuklearni odgovor


Ako iko ima i pravo i obavezu da se zakonski ogradi od NATO uticaja, onda je to Srbija, kao najveća žrtva NATO zločina. Pokušaji kompromisa i saradnje sa NATO...

Ruske snage drugi dan za redom izvode masovne udare po industrijskim objektima OSU u Zaporožju i Harkovu, kao i u privremeno okupiranoj Slavjansko-Kramatorskoj aglomeraciji.


Margarita Simonjan optužila je SAD da se bave „skrivenom propagandom nacizma“


Ostale novosti iz rubrike »