Dodik: "Prudska trojka" traži ukidanje OHR-a?

Dodik je podsjetio da mu je u razgovorima visoki predstavnik EU za spoljnu politiku i bezbjednost Havijer Solana prenio da BiH neće moći postati članica EU dok se ne zatvori OHR.

On je za RTRS izjavio da će se u okviru prudskih razgovora probati pronaći neka rješenja, ali da neće moći biti ništa na štetu Srpske.

Komentarišući da li ima prostora za dogovor kada je SDA izašla sa radikalnim stavovima u svojoj platformi, Dodik je rekao da je politička realnost da je ta partija kod Bošnjaka dobila najveći broj glasova i da imaju određenu ulogu u zajedničkim institucijama.

"Voljeli ili ne voljeli, mi moramo sjesti i pokušati i napraviti neke stvari. Prošlo je vrijeme u kome će oni imati iza sebe međunarodnu zajednicu koja će nešto nametati", istakao je Dodik.

Predsjednik Vlade RS Milorad Dodik smatra da se najveća štetu BiH i njenom evropskom putu nanosi zbog činjenice da je Kancelarija visokog predstavnika i dalje prisutna i da je OHR, koji bi trebalo da bude faktor stabilnosti, postao faktor nestabilnosti.

On je naveo da je tri sedmice prije sjednice Savjeta za provođenje mira (PIK), koji treba da odluči da li će ostati OHR, stanje kao i prije prije martovskog zasjedanja PIK-a kad je bilo relativno mirno i onda je došlo do ''opšte turbulencije'' što su kreirali ljudi iz OHR-a.

Dodik je istakao da nije problem visoki predstavnik, već OHR u kojoj je grupa ljudi koji su kreirali i upravljali BiH i žele to da nastave.

"Oni su kreirali i priču o `duhu Dejtona`, koja je i strateška greška OHR-a, jer su trebali provesti `slovo Dejtona` i da su to uradili BiH bi danas bila jedna od stabilnijih zajednica'', istakao je Dodik i dodao da su oni krenuli i u tumačenje Dejtonskog sporazuma, što bi trebalo da radi visoki predstavnik, a ne OHR.

Dodik je rekao da ne očekuje upotrebu bonskih ovlašćenja niti smjene zbog zaključaka Narodne skupštine RS o efektima prenosa nadležnosti.

"Koga da smijeni? I ovo što je smijenjen ovaj iz Sipe (Radislav Jovičić), vidjećemo na koji način će se to završiti, jer to nije završeno. To je zloupotreba. To je neprihvatljivo. Vlada RS ovih dana razmatra na koji način će to vratiti'', rekao je Dodik.

On je izrazio uvjerenje da je visoki predstavnik bio doveden u zabludu kada je izvršio ovu smjenu.

"Ovo ne dolazi u obzir. Zbog (prvog zamjenika visokog predstavnika u BiH) Rafija Gregorijana koji je u paničnom strahu od ne znam ni ja od čega, koji prihvata razne čaršijske priče o nečemu, dovodi ozbiljne institucije da prave ozbiljne greške'', naveo je Dodik.

On je istakao da će zaključci Narodne skupštine RS o prenošenju nadležnosti sa RS na BiH biti objavljeni početkom naredne sedmice i naveo da RS nije protiv BiH, ali da neće biti dovedena u poziciju da zbog neke ''imaginarne priče'' o nekoj normalnoj zemlji Srpskoj budu uzimana ovlašćenja.

"Za koji dan, u ponedjeljak ili utorak, zaključci će biti objavljeni. Ako ih visoki predstavnik ukine ili suspenduje, ko nama brani da ih sprovodimo, pogotovo u situaciji kada ode visoki predstavnik'', naglasio je Dodik.

On je naglasio da je institucionalna i politička snaga Srpske jača nego ikad i da se u BiH ništa ne može dogoditi ako to neće RS, što nije bilo lako izgraditi.

Komentarišući istragu koju vodi Sipa protiv njega i više lica, Dodik je rekao da je Sipa nelegalna, jer u njoj postoje paralelni sistemi, a o čemu se oglasio i Savjet ministara BiH.

On je konstatovao da su se dokazi počeli prikupljati u toku istrage, da se tom istragom udara na vlast, javni RTV servis i vodeće privrednike.

Dodik istakao da Sud i Tužilaštvo BiH, u kojem su angažovani i strani suci i tužioci, nisu formirani prema Dejtonskom sporazumu.

"Nemam povjerenja u sudiju ili tužioca Bošnjaka koji radi u Sudu ili Tužilaštvu BiH'', rekao je Dodik objašnjavajući da to nije zbog animozitet prema tom narodu, već zbog pitanja objektivnosti prema nekome iz Banjaluke.

Prema Dodikovim rječima mnogima smeta što je RS bolji dio BiH i što je napredovala u proteklom periodu.

Dodik je rekao da je danas mnogo bolje u RS nego ranije, navodeći da je 2005. godine bruto nacionalni dohodak bio 5,7 milijardi KM, a prošle godine je iznosio više od osam milijardi KM.