HEP duguje RS i BiH oko 360 miliona KM

Elektroprivreda Hrvatske duguje Republici Srpskoj i BiH oko 360 miliona KM, potvrdio je direktor ZP "Hidroelektrana" iz Trebinja Marko Mitrović.

Mitrović je rekao da je do ovog dugovanja došlo jednostranim povlačenjem Hrvatske Elektroprivrede iz sporazuma o raspodjeli profita iz nekada jedinstvenog sistema Hidroelektrana na Trebišnjici,

"U uzaludni pregovarački proces o poravnanju dugovanja bili su umiješani mnogi zvaničnici, između ostalih i visoki predstavnik u BiH. Niz sastanaka nije donio nikakve rezultate. Hrvatska strana na zvaničnim sastancima izbjegava da potpiše zapisnik sa o čemu se razgovaralo na sastancima", naglasio je Mitrović.

On je rekao za današnji "Fokus" da ovo preduzeće kompletira dokumentaciju koja će biti dostavljena resornim ministarstvima na nivou RS i BiH, nakon čega će biti intenzivirani pokušaji naplate dugovanja.

Objašnjavajući na koji način je dug dostigao 360 miliona KM, Mitrović je rekao da se to dogodilo zbog promjene tehnološkog sistema s obzirom da su Hidroelektrane na Trebišnjici sistem koji su prije ratnih dejstava sačinjavale hidroelektrane u Trebinju, Dubrovniku i Čapljini.

"Ta jedinstvena tehničko-tehnološka cjelina imala je svoje zadatke u proizvodnji. Raspadom bivše države zapali smo u situaciju da je jedinstven sistem bio podijeljen i to između RS, FBiH i Hrvatske. Dogovor o raspodjeli energije proizvedene u Hidroelektrani Dubrovnik išao je u odnosu 78 na prema 22 odsto u korist BiH, jer su ulaganja u izgradnju sistema pratila tu razmjeru", objasnio je Mitrović.

On je istakao da se u definisanom odnosu dijelio novac sve do 1994. godine kada su Hrvati jedan agregat iskopčali sa zajedničke mreže i samoincijativno ga prikopčali na mrežu HEP-a.

"Od tada oni tvrde da, s obzirom da se radi o dva agregata iste snage, raspodjela energije ne može biti u dotadašnjem odnosu, već se mora promijeniti na odnos od 50 na prema 50 odsto sve dok se ne dogovori drugačije. Od tada pokušavamo na razne načine da vratimo situaciju na prethodno stanje. Nudili smo i međunarodnu arbitražu, što su Hrvati odbili, a arbitraža u Parizu moguća je samo ukoliko je obje strane prihvate", naglasio je Mitrović.

Prema njegovom mišljenju, po svemu sudeći u poravnanje dugovanja moraće da se umiješa država.

On je dodao da u ovom preduzeću pripremaju svu neophodnu dokumentaciju koja će biti dostavljena Vladi RS.

"Sistem raspodjele u odnosu 78 na prema 22 odsto nastao je na osnovu međunarodnog prava o korištenju vodenih potencijala. Onaj ko uloži određeni procenat u izgradnju kapaciteta ima pravo raspolaganja u tom odnosu. Od kako je Hrvatska jednostrano izašla iz sporazuma, cijene električne energije su se mijenjale. Dosadašnji dug prema još nepotpunim podacima, sračunat na bazi cijene električne energije iz 2007. godine iznosi orijentaciono oko 360 miliona KM", objasnio je Mitrović.

Delegat Doma naroda parlamenta BiH Slobodan Šaraba zatražio je prije nekoliko dana od Savjeta ministara BiH da preduzme hitne akcije kako bi bila zaustavljena krađa električne energije iz sistema Hidroelektrana na Trebišnjici.

"Dug za nelegalno oduzetu električnu energiju iznosi 3,5 milijardi kilovat časova", naglasio je Šaraba.

Nedavno se pojavila mogućnost prema kojoj bi voda iz sliva rijeke Trebišnjice, koja pokreće turbine HE Dubrovnik, u slučajevima opstrukcije naplate dugovanja mogla biti trajno preusmjerena u Crnu Goru.

"Ako je bilo moguće prokopati tunel za vodu od Fatničkog polja dužine 15 kilometara, nije isključeno da ne započne izgradnja kanala prema Crnoj Gori. Ako je to jedini način da se spriječi monopol koji Hrvatska koristi, znajući da voda Trebišnjice prirodnim slivom mora doći do turbina HEP-a, onda nije neopravdano razmišljati u tom smjeru", zaključili su ranije u Sindikatu udruženih radnika energetike RS.