Brodski gigant uspio da preživi pljačku vijeka

BANJA LUKA - Afere, u čijem je centru Rafinerija nafte u Brodu bila od početka rata u BiH pa sve do potpisivanja Ugovora o privatizaciji s ruskom kompanijom "Njeftegazinkor", to preduzeće i Republiku Srpsku oštetile su za nekoliko stotina miliona maraka.

Najnepovoljniji ugovor, koji je Rafineriju doveo do potpunog sloma, bio je ugovor o preradi nafte, koji je potpisan sa britanskom firmom "Vitol". Taj ugovor potpisao je 5. decembra 2003. godine u Londonu nekadašnji direktor Ilija Drpa bez saglasnosti Vlade RS, UO i Skupštine akcionara Rafinerije.

Iako niko nikada u Vladi RS i u Rafineriji nije vidio originalnu englesku verziju ugovora, a na osnovu njega "Vitol" je od Rafinerije potraživao odštetu od 115 miliona dolara.

Pisma koja je direktor "Vitola" Robert Bob Finč slao u vezi s poslovima s Rafinerijom bila su adresirana direktno na tadašnjeg predsjednika RS Dragana Čavića.

MUP RS je 2006. godine podnio izvještaj Tužilaštvu o "slučaju Vitol". Tim izvještajem obuhvaćena su 22 lica koja su učestvovala u potpisivanju spornog ugovora. Među njima je i Mikerević, ali ne i Čavić.

Upućeni u političke poslovne kombinacije oko Rafinerije tvrde da je Mikerević u poslu sa Rafinerijom držao stranu suparničkom "Galaksiju", a Čavić "Vitolu". I Ilija Drpa je u pismu, nakon što je potpisao Ugovor u Londonu, tadašnjem predsjedniku Vlade Mikereviću napisao da je u London otišao na Čavićevu sugestiju.

Nakon teških pregovora premijera RS Milorada Dodika sa predstavnicima "Vitola" u junu 2007. zaključen je sporazum kojim je "Vitol" spustio zahtjev za odštetu sa 115 na 27,4 miliona dolara i odustao od tužbenog zahtjeva.

Već davno je bilo jasno da je na ovaj način, ucjenjivačkim ugovorom, neko imao namjeru da Rafineriju "isporuči na tacni" "Vitolu", ali istražni i sudski organi nisu još utvrdili ko i za koji interes.

Pored ove posljednje bilo je još velikih afera sa i oko Rafinerije, u kojima su mnogi zaradili milione. To su poslovi sa "Petrokamakom" iz Londona, "Enerdži trejdingom" iz Beča, "Kroduksom" iz Zagreba, firmom u vlasništvu hrvatskog generala Ivana Čermaka. Tu su potom "Devin", firma čečenskog biznismena Salambega Hadžijeva, "Galaksi" iz Monaka, čiji je jedan od vlasnika i oligarh Ukrajinac Leonid Minin.

Dok su predstavnici vlade u Banjoj Luci nastojali da postignu dogovor s povjerenicima o načinu izmirenja obveza Rafinerije Brod, u kabinet premijera RS Milorada Dodika stigao je i do tada nepoznat zahtjev firme "Orbal" za isplatu višemilionskih potraživanja.

Ugovor o navodnoj pozajmici 60 miliona dolara bez kamata iz "Orbala" Rafineriji nafte u Brodu potpisao je tadašnji premijer RS Dušan Kozić na Palama u februaru 1995. godine.

Jedna od najočiglednijih prevara bio je poslovni aranžman sa nigerijskom firmom "Petrokamak". Vlada RS je avgustu 2003. godine ponudu "Petrokamaka" za isporuku sirove nafte potrebne za pokretanje proizvodnje u Rafineriji ocijenila kao najpovoljniju. Vrijednost ugovora o isporuci iznosila je oko 170 miliona dolara.

Krajem te godine ustanovljeno je da pregovarač "Petrokamaka" Kasim Fejsal, koji je s Vladom RS sklopio ugovor, nije bio ovlašćen za njegov potpis. Ovo nije ništa čudno, jer se zna da su nigerijski kriminalci danas najveći prevaranti u svijetu. Na sličan način, lažnim ugovorom uništili su jednu od najvećih britanskih banaka.

Nekako u isto vrijeme Republici Srpskoj isporučen je zahtjev kompanije "Britiš petrol", koja je od Rafinerije tražila vraćanje duga od 10 miliona evra, te preduzeća "Devin", koje je tražilo 38 miliona dolara.

Firma "Galaksi", koja je registrovana u Monte Karlu i čiji je vlasnik italijanski grof Serena, u 2004. od Rafinerije je svaki mjesec uzimala 960.000 KM na ime ranijeg duga nastalog još jednim štetnim ugovorom.

Naduvan i nerealan bio je i dug isplaćen "Tifonu", na koji je Čermak prenio naplatu dugovanja "Kroduksa". Čermaku je isplaćeno devet miliona duga, koji tako takav nikada nije bio knjižen u poslovanju Rafinerije. Čermak je odmah nakon što su mu isplaćena potraživanja prodao "Tifon" mađarskom MOL-u za oko 150 miliona evra. Tako su izbrisani tragovi malverzacija.

Ugovorom o privatizaciji Rafinerije nafte, Rafinerije ulja Modriča i "Petrola", potpisanim 2. februara 2007. godine, ruska kompanija "Njeftegazinkor" obavezala se na uplatu 125,5 miliona evra, što je i izvršila. Prerada nafte je otpočela, a danas je i svečano otvorenje Rafinerije nafte Brod.

Brojni mediji i analitičari, čiji su politički patroni i finansijeri bili zainteresovani da se desi suprotno, u međuvremenu su oštro napadali Vladu, uz tvrdnje da ruski kupac nikada neće uplatiti novac i da Rafinerija nikada neće proraditi.

Današnji dan ih demantuje. Svoje zadovoljstvo ne kriju ni opljačkani radnici Rafinerije i građani Broda čije porodice izdržava Rafinerija.

- U početku smo svi bili skeptični kada je u pitanju pokretanje pogona Rafinerije nafte. Ali kako je krenuo prvi pogon, postali smo uvjereni da će se osposobiti i ostali - rekao je jedan od njih Radoslav Jovanović.

On je dodao da radnici danas imaju redovne plate i da se finansijska situacija popravlja.

- Brod je konačno oživio. Kao otac dvoje djece, od kojih je jedno na fakultetu, mogu reći da su promjene velike i vidljive, a sada lakše izlazim na kraj i sa troškovima - rekao je Nenad Vučenović.
INA

Zagrebačka INA/MOL sve do danas dominirala je naftnim tržištem BiH. Skoro dvije trećine ukupnog uvoza naftnih derivata u BiH otpadalo je na uvoz iz Hrvatske.

Dok je Rafinerija u Brodu još od avgusta 2005. godine bila van pogona zbog nedostatka nafte za preradu, uvoz iz Hrvatske bilježi rast. Prema poslovnom izvještaju INA iz 2004. godine, BiH im je najznačajnije ino-tržište, gdje su prodali 14,6 odsto ukupne proizvodnje naftnih derivata.

Na rang-listi zemalja koje prodaju naftu u BiH, Hrvatska je, sa 264.000 prodatih tona u prvih pet mjeseci 2006. godine, bila ubjedljivo na prvom mjestu. Iz vlastitih rafinerija plasirali su 54,32 odsto nafte, dok je ostatak uvezen iz Rumunije i Bugarske i takav plasiran na ovo tržište.
Sud

Nedavno je u Specijalnom tužilaštvu RS potvrđeno da će iz predmeta "Rafinerija" proizaći više optužnica, ali da će se pred sudom prvo naći dio koji se odnosi na sklapanje štetnog ugovora sa "Vitolom".

Mediji su ranije pisali da će zbog postojanja osnovane sumnje da su počinili krivična djela u Rafineriji predmet istrage biti Mikerević, bivši ministri u Vladi RS Milan Bogićević, Đorđe Lajšić i Boris Gašpar, te nekadašnji direktori Rafinerije Brod Vojin Mujičić, Savo Danilović i Ilija Drpa.

Autor: Goran Maunaga