Karadžić svjedoči u slučaju Krajišnik

Bivši predsjednik Republike Srpske Radovan Karadžić posvjedočio je danas pred Haškim tribunalom da njegov nekadašnji bliski saradnik Momčilo Krajišnik nije učestvovao u donošenju ključnih odluka vrha RS tokom rata u BiH.

Karadžić, koji je i sam optužen za genocid nad nesrbima u BiH, pojavio se pred Tribunalom kao svjedok Krajišnikove odbrane u raspravi o žalbi koju je Krajišnik uložio na prvostepenu presudu kojom je osuđen na 27 godina zatvora zbog zločina nad bosanskim muslimanima i Hrvatima 1992. U to vrijeme, Krajišnik je bio predsjednik Skupštine RS.

Prema odluci apelacionog vijeća Tribunala, Krajišnik, koji se brani sam, nije u sudnici ispitivao Karadžića, već je u spis uveo Karadžićevu pisanu izjavu, čiju je istinitost svjedok potvrdio pred sudijama.

"Gospodine Karadžić, možete li da potvrdite da je vaša izjava tačna i da biste istu izjavu dali u sudnici", pitao je Krajišnik na početku rasprave.

"Da, sasvim", odgovorio je Karadžić, a potom je njegova izjava uvedena među dokaze. Potom je unakrsno ispitivanje Karadžića započeo tužilac Alan Tiger.

Karadžić je u izjavi naveo da - suprotno nalazima iz presude Krajišniku - on i Krajišnik "nisu upravljali RS kao ličnim feudom".

"Krajišnik se nije miješao u djelovanje vlade, izvan njegovog položaja u parlamentu, a nije imao ni uticaj na djelovanje vojske... Krajišnika nikada nisam vidio kao svog privatnog premijera. Krajišnik nikada nije bio čovjek broj dva u RS", piše u Karadžićevoj izjavi.

Karadžić je posvjedočio i da "etničko razdvajanje od muslimana nikada nije bilo Krajišnikova opsesija, niti politika srpskog vođstva". Kada je rat u BiH izbio, Krajišnik "nije imao nikakvu kontrolu i nije bio u vojnom lancu komande", tvrdio je Karadžić.

Za šest strateških ciljeva koje je u maju 1992. podržala Skupština RS - među kojima su i razdvajanje Srba od druga dva naroda; podjela Sarajeva i "uklanjanje Drine kao granice" - Karadžić je tvrdio da su izražavali "politički stav" i da ih parlament nikada zvanično nije usvojio.

Karadžić je u pisanoj izjavi naglasio i da Krajišnik nikada nije bio član "proširenog Predsjedništva RS", pošto to tijelo nije ni postojalo. Članove Predsjedništva - Karadžića, Biljanu Plavšić i Nikolu Koljevića - Krajišnik je samo po pozivu informisao o aktivnostima Skupštine RS.

Krajišnikov posao je bio da u demokratskoj atmosferi upravlja sjednicama parlamenta". Pri tom, on nije uticao na poslanike, niti je bio član vođstva Srpske demokratske stranke (SDS).

Karadžić je izjavio i da Krajišnik nije imao nikakav uticaj ni na djelovanje Vojske i MUP RS. Posvjedočivši da "Krajišnik nije dao nijedno naređenje Glavnom štabu VRS", Karadžić je potvrdio da je postavljanje Ratka Mladića za komandanta VRS bilo "i moj izbor, pošto su mi ga preporučili drugi oficiri".

Nekadašnji lider RS negirao je i da je Krajišnik imao ikakve veze sa "kriznim štabovima" SDS i "ratnim predsjedništvima" u opštinama širom BiH koji su prema presudi sprovodili politiku etničkog čišćenja nesrba, što i Karadžić i Krajišnik opovrgavaju.

Po Karadžićevoj izjavi, Krajišnik nije bio ovlašćen da otvara istrage o tvrdnjama da su počinjeni ratni zločini, a MUP i vojska RS nisu bili dužni da njemu podnose izvještaje.

Poslije tužioca Tigera, Karadžića će ispitivati i američki advokat Nejtan Deršovic, koji zajedno sa bratom Alanom zastupa Krajišnika u vezi sa tužilačkim konceptkom "zajedničkog zločinačkog poduhvata".

Karadžićevom svjedočenju u sudnici prisustvuje njegov pravni zastupnik, američki advokat Piter Robinson.

U prvostepenom postupku, Krajišnik, bivši predsednik Skupštine Republike Srpske, osuđen je na 27 godina zatvora zbog progona i drugih zločina nad nesrbima tokom rata u BiH, 1992 godine. Istovremeno, sudsko veće je Krajišnika oslobodilo optužbe za genocid.

Krajišnik je na tu presudu uložio žalbu. Poslije Karadžićevog hapšenja, krajem jula, Krajišnik ga je pozvao kao svjedoka odbrane, a apelaciono vijeće Tribunala je to odobrilo.