Sindikat traži povlačenje Nacrta zakona o zdravstvenoj zaštiti

Predsjedništvo Saveza sindikata Republike Srpske (RS) zatražiće od Narodne skupštine i Vlade RS, kao predlagača, da iz skupštinske procedure povuče Nacrt zakona o zdravstvenoj zaštiti, te da u njegovom budućem kreiranju učestvuju svi akteri koji su bitni za njegovo donošenje i provođenje.

Predsjednik Saveza sindikata RS Ranka Mišić rekla je novinarima nakon današnje sjednice Predsjedništva u Banjaluci da ovaj nacrt zakona ne može i ne smije da ide u skupštinsku proceduru bez Zakona o zdravstvenom osiguranju, kako bi se tačno moglo vidjeti ko, šta, koliko plaća i šta dobije za to što plaća u ovom sektoru.

"Reforma zdravstvenog sistema je reforma koja se odnosi na građane jedne zemlje, a demokratija i evropske direktive podrazumijevaju uključivanje aktera koji su bitni za donošenje i provođenje ovog zakona, što Ministarstvo zdravlja RS, nažalost, nije uradilo", istakla je Mišićeva.

Ona je dodala da je u proceduri izrade Nacrta zakona o zdravstvenoj zaštiti zaobiđen sindikat, odnosno radnici koji plaćaju i koriste usluge zdravstvene zaštite.

"Nismo zadovoljni da za novac koji izdvajamo, odnosno 15 odsto na neto platu ili po novim izmjenama Zakona o doprinosima 10 odsto na bruto platu, dobijemo ovakav nivo usluga zdravstvene zaštite ", istakla je Mišićeva.

Ona je navela da je u Nacrtu zakona o zdravstvenoj zaštiti, koji bi trebalo da se nađe u skupštinskoj proceduri u utorak, 4. novembra, Sindikat prepoznao da "zdravlje postaje roba i da ide na tržište, što praktično znači da onaj ko ima novca može da se liječi, a onaj ko nema može da umre".

"Ovim nacrtom zakona je širom otvorena mogućnost privatizacije zdravstvenog sektora u RS", navela je Mišićeva, istakavši da je to za Sindikat krajnje neprihvatljivo.

Mišićeva je navela da je poziv za učešće na sjednici Predsjedništva Saveza sindikata RS uredno proslijeđen Ministarstvu zdravlja i socijalne zaštite RS, ali da se iz nadležnog ministarstva niko nije odazvao, osim što je Sindikatu, kako je rekla, upućeno jedno utješno pismo.

Govoreći o Prijedlogu zakona o štrajku, koji bi poslanici, takođe, trebalo da razmatraju na sjednici Narodne skupštine RS 4. novembra, Mišićeva je rekla da Sindikat ima tri primjedbe na tekst konačnog prijedloga zakona, koje se odnose na zabranu štrajka, zatim član 16 ovog zakona i pitanje kazni.

"U članu 5. stavu 2. ovog zakona data je mogućnost poslodavcu da radniku zabrani štrajk u okviru preduzeća, odnosno prostora poslodavca", istakla je Mišićeva, dodavši da pitanje štrajka van preduzeća nije predmet Zakona o štrajku, već Zakona o javnom okupljanju.

Ona je navela da Sindikat traži da se član 16. pomenutog zakona mijenja u stavu i da treba da glasi da radnik koji učestvujue u štrajku ima pravo na naknadu u vrijeme učestvovanja u štrajku, koji se organizuje isključivo zbog neisplaćenih plata.

Mišićeva je rekla da je za Sindikat neprihvatljiv član 24. Zakona o štrajku, koji navodi da radnik može biti kažnjen ako ne dostavi mišljenje poslodavcu o minimumu procesa rada.

"Ovo mišljenje, kao jedan od mogućih razloga za kažnjavanje organizatora štrajka, je apsolutno neprihvatljivo za sindikat", zaključila je Mišićeva.