Uvezena kaldrma, a Crna Gora od kamena

U rekonstrukciju Njegoševe ulice, od Bulevara svetog Petra Cetinjskog pa do Vučedolske uložena su velika sredstva. Uređenje je Podgoricu koštalo oko milion eura. Nije se štedjelo, pa je trotoar popločan istim raznobojnim granitnim pločama tipa "roso porinjo" iz uvoza, koje su korišćene prilikom izgradnje Trga Republike, a postavljen je i kvalitetan mobilijar.
Ipak, čini se da papreno skupo egzotično zelenilo i ultramoderni hromirani stubovi rasvjete odudaraju od "starinske" grube kaldrme koja je postavljena na centralnom dijelu ulice. Sa kamenim kockama neće se stati na ovoj dionici, nego će kaldrmisanje, kako je ranije kazao Radomir Kalezić, direktor firme "Gradnja promet", koja je izvođač radova, biti nastavljeno sve do spajanja sa Bulevarom Ivana Crnojevića.
Tako je odlučeno, iako je, smatraju građani raspoloženi za komentar uređenja centra grada, bilo idealnijih rješenja, jer trebalo je voditi računa o pripadnicama ljepšeg pola, posebno onima koje vole visoke potpetice. Trotoar je ravan i predviđen je za pješake, ali dama koja poželi da pređe ulicu hodajući po kaldrmi na visokim potpeticama, mora dobro da pazi, kaže Amela Višnjić.
- Prije neki dana sam oštetila nove cipele sa visokim potpeticama hodajući po ovoj kaldrmi, pa ću se držati trotoara jer je ravniji i bolji za hodanje - izjavila je Višnjićeva.
Njena sugrađanka Dragana Petrović, takođe, smatra da je kaldrmisanje možda trebalo izostaviti.
- Nije loše. Ulica lijepo izgleda, ali na kaldrmu ne bih stajala u štiklama. Bolje bi bilo da su i na centralnom dijelu iste ploče kao na trotoaru, ali tako je kako je - kaže Petrović.
Kao staklo uglačana kaldrma sada je rijetkost u modernim gradovima. Ostavljena je kao uspomena na prošlost, u istorijskim jezgrima sa redovima zadužbina i drugih zdanja sa gotovo obaveznim reljefima i skulpturama ukrašenim baroknim fasadama kojih, nažalost, u Njegoševoj ulici nema. Da je kaldrmisanje Njegoševe "promašaj" smatra arhitekta Andrija Markuš.
- Primjena kaldrme je imitacija nekih velikih centara gdje je klima drugačija, odnosno gdje ima snijega, a obično se koristi na ulicama koje imaju veliki nagib. Želimo da ličimo na Beograd, gdje su veliki mrazevi i poledice, mada smatram da i tamo kaldrma nije neophodna - objasnio je Markuš.
Arhitekta odobrava primjenu kamena, ali kaže da je trebalo koristiti domaći umjesto uvoznog i smatra da će se između kocki kaldrme nakupljati nečistoća.
- Naravno, ako je neko htio kamen, trebalo je koristiti autentičan, sa ovoga prostora, a ne iz uvoza. To nije naš kamen. Crna Gora je puna kamena, i nije bilo nikakve potrebe za uvoznim. Moram da napomenem, da je poznato da, ako su elementi mali, ima mnogo fuga u kojima se nakuplja nečistoća, pa su to trebale da budu veće ploče - smatra Markuš.
On kaže da se stručno rješenje rekonstrukcije ove ulice moglo još unaprijediti.
- Smatram da se u Njegoševoj nije dobilo srazmjerno investiciji. U ulici su postavljene dvije vrste barijera, i to u dva reda, sa dva niza. Dva reda masivnih stubova za rasvjetu i dva reda stabala su nepotrebne zapreke. Rasvjeta je mogla biti riješena na drugi način, kao na primjer sa fasada. Mi želimo da stvorimo savremeno na stari način, i to neuspješno, a može se reći da to što je urađeno prilikom rekonstrukcije Njegoševe predstavlja svojevrsnu naivu - zaključio je arhitekta.

"Za" i "protiv" magnolija

Drvored platana koji su krasili Njegoševu posječen je jer je njihovo korjenje štetilo kanalizaciju. Umjesto njih su posađene egzotične i skupe magnolije. Markuš smatra da za stablima koja su jednom bila posječena više nije bilo potrebe.
- Što se drvoreda tiče, njime se demonstrira neka briga prema zelenilu, a u ovom slučaju, sječa jednih i sadnja drugih stabala nema smisla. Grad treba ozelenjavati na drugim mjestima, ali nažalost zelene površine zauzimaju blokovi zgrada - izjavio je Markuš.