Izborni program Mladih SDS Banjaluka

Mladi Srpske demokratske stranke Banjaluka su siti praznih priča i lakih a nerealnih obećanja. Našoj generaciji je rat upropastio djetinjstvo, poratna tranzicija nam je zagorčala naše najbolje godine. Zbog toga, želimo da se borimo za budućnost. Želimo da zasnujemo porodice u normalnim prilikama, da naša djeca ne prođu ono kroz šta smo mi bili prinuđeni da prolazimo.

Mladi Srpske demokratske stranke vide svoju dužnost u ukazivanju na probleme, na bolesti koje su ophrvale našu zajednicu i, što je daleko bitnije, na iznalaženju riješenja, projekata i na konkretnom i efikasnom djelovanju u pravcu praktične realizacije tih riješenja. Ne može se izliječiti bolesnik, ako mu se prethodno ne dijagnosticira bolest. Ali, sama dijagnoza ne znači ništa bez konkretnih mjera koje vode ka ozdravljenju. Zato mi hoćemo da okrenemo list. Hoćemo da prestanemo sa jalovim kukanjem, hoćemo da prestanemo sa impotentnim mozganjem i beskorisnim mudrovanjem. Mi želimo da idemo u susret problemima i da ih riješavamo, a ne da okrećemo glavu od njih. Bježanje od problema neće riješiti problem. Problemi se riješavaju radom i strpljenjem. Probleme riješavaju energični i odlučni.

Ključni problem u Banjaluci jeste nezaposlenost i devastirana privreda. To je problem svih, pa tako i mladih. Danas je evidentno da je sprovedeni koncept liberalizacije trgovine gotovo u potpunosti uništio domaću proizvodnju i da su domaći privredni resursi ili potpuno devastirani, ili prodani u bescijenje, ili obezvrijeđeni. Ovo zato jer se u tržišnu utakmicu ušlo nespremno- nije urađen neophodan posao u legislativi i nisu subvencijama i drugim podsticajima zaštićeni domaći proizvođači- naprotiv, stiče se utisak da je neko ovdje imao jasan cilj da se svaki pokušaj domaćeg proizvođača da „preživi“ na tržištu učini potpuno iluzornim. Zbog uništene domaće proizvodnje, uvoz je postao jedini način zadovoljavanja potreba stanovništva, i u toj činjenici je osnovni uzrok permanentnog rasta našeg spoljnotrgovinskog deficita. Mladi SDS Banjaluka nude konkretne projekte čija će realizacija poboljšati stanje u privredi:

-         Informisanje i edukacija mladih o tržištu rada i traženju posla;

-         uvođenje preduzetništva u škole kao fakultativnog predmeta;

-         kreiranje obrazovne politike u skladu s potrebama tržišta rada;

-         subvencionisanje preduzetništva mladih (poseban osvrt na ruralne, poljoprivredne krajeve);

-         formiranje klastera i ukrupnjavanje poljoprivrednih dobara;

-         formiranje poslovnih inkubatora i biznis centara;

-         omogućavanje mladim ljudima sticanja radnog iskustva tokom školovanja kroz programe stažiranja;

-         uklanjanje administrativnih barijera za pokretanje prvog posla (preduzeća) mladih

-         edukacija administracije i mladih kroz primjere dobre prakse ( Inđija, Senta, Berkovići);

-         formiranje industrijskih zona u bivšim vojnim i industrijskim objektima koji nisu u funkciji;

-         povoljni krediti mladim ljudima za početni biznis;

-         povoljni krediti mladim ljudima koji žive u ruralnim područjima i bave se poljoprivrednom proizvodnjom ( kamata 3 % godišnje, otplata u proizvodima);

-         subvencionisanje domaćih proizvođača, posebno onih koji svoje proizvode izvoze van Republike Srpske i poljoprivrednih proizvođača;

-         poboljšanje odnosa sa našom dijasporom, posebno stimulisanje njenog ulaganja u Banjaluku;

-         subvencionisanje iz gradskog budžeta svakog novog radnog mjesta u privatnom sektoru na kojem je zaposlena mlada osoba;

-         svake godine 7 % sredstava iz gradskog budžeta treba investirati u revitalizaciju jednog strateškog preduzeća na području grada;

-         povećanje sredstava iz gradskog budžeta za stimulisanje razvoja malih i srednjih preduzeća.

Mladi Srpske demokratske stranke Banjaluka smatraju da se vrijednost svake zajednice ogleda u razvijenosti i bogatstvu njene kulture i kulturnog sadržaja. U tom smislu, cijenimo da je srpski narod najbolje iskazao svoj kreativni kapacitet upravo na ovom polju, i da je naša kultura, sasvim sigurno, jedan od konstitutivnih elemenata čitave evropske kulture i civilizacije. S obzirom na tu nespornu činjenicu, čvrsto smo ubjeđeni da mi nemamo bilo kakve potrebe da se odričemo svoje kulture kako bi prosto recipirali nečiju tuđu. Mladi SDS Banjaluka cijene da je trenutna kulturna ponuda daleko od ovih standarda koje mi želimo da imamo u našem gradu. Umjesto kulture, serviraju se kič i šund, kako bi se pojedinci pretvorili u intelektualno redukovanu masu, nesposobnu da osjeti koliko se njome manipuliše i impotentnu da stvari promjeni. Kultura ne smije da se tretira čisto sa aspekta profita- investicije u kulturi daju svoje vrlo bogate plodove postepeno, ali ti plodovi su nesumnjivi. Upravo je pokvarenost karaktera i jedan vrlo negativan mentalitet produkt loše kulturne politike, i, ukoliko želimo da se mjenjamo nabolje, što je neophodno ako ne želimo da se potpuno (samo)uništimo, moraćemo na potpuno drugačiji način da tretiramo i kulturu. Takođe, mi smatramo da je kultura nešto što, poput obrazovanja, mora da se promoviše i razvija i u kući i u školi, pored ličnog angažmana. U stvari, neophodno je da sve institucije i svi mi zajedno radimo na podstrekavanju posebno djece i mladih ljudi da aktivno rade na ličnom usavršavanju, kako bismo sutra imali ljude koji će biti u stanju da odgovore izazovima. Takođe, vrlo je bitno da svako u našem gradu mora imati šansu da vidi ili čuje, ili da radi i kreira nešto što ga interesuje, naravno, ukoliko se to ne protivi zakonima i moralu zajednice, kojeg ne treba shvatati restriktivno- suština i jeste u tome da se kultura i kulturni život zajednice ne razvija na bazi poslušnosti, autoriteta i poltronstva, konvertiti ne mogu i ne smiju biti ti koji obogaćuju kulturu našeg društva. Znači, potrebna je jedna diverzifikacija kulturnog sadržaja, gdje ljudi neće biti zarobljenici turbo- folk modela življenja, nego će imati priliku i da se upoznaju s nečim drugačijim, alternativnijim, kao i da ponude nešto autentično- težnju da ljude učinimo inventivnijima i kreativnijima najlakše ćemo afirmisati na ovaj način. Neki od naših prijedloga ovdje bi bili:

- stipendiranje talentovanih umjetnika iz budžeta Grada, i njihova kvalitetnija edukacija, što kroz slanje na predavanja u inostranstvo, što kroz dovođenje kvalitetnih stručnjaka u Banjaluku;

- kvalitetnija zaštita moralnih i autorskih prava stvaralaca;

- razvijanje Strategije razvoja kulture na nivou Republike Srpske;

- oslobađanje poreza donatora u kulturi;

- otvaranje hard i hevi muzičkog festivala, kakav trenutno ne postoji ni u Banjaluci ni u Republici Srpskoj;

- davanje dodatne podrške postojećim kulturno-umjetničkim festivalima.

Što se sporta tiče, ne treba biti neki poseban poznavalac srpskog mentaliteta da bi se shvatilo da smo narod koji voli da se takmiči i- pobjeđuje. To je sigurno i jedan od razloga zbog čega imamo svjetski poznate sportiste, iako nismo brojčano velika i materijalno bogata nacija. Takođe, vjerovatno i naša urođena sklonost ka igri i improvizaciji čini sport toliko omiljenim u našem društvu. Upravo ovaj afinitet prema sportu treba iskoristiti i kao način afirmacije naše zajednice u Evropi i svijetu, ali i kao jedan od najznačajnijih mehanizama za borbu protiv neželjenih pojava u našem društvu- narkomanije, alkoholizma i skitničenja. Isto tako, moramo promovisati jedan sistem vrijednosti prema kojem je mjesto djece i omladine više na sportskim igralištima, nego ispred televizora ili kompjutera, a da zagušljive i mračne kafane, kladionice, soni klubovi- nikako nisu mjesta na kojima mladi, a djeca pogotovo, treba da prebivaju. Proces socijalizacije, dakle, treba da se odvija u školi i na igralištu, a ne na ulici ili birtiji. Naravno, sasvim je razumljivo da se pojmovi socijalizacije i tv ekrana međusobno isključuju. Potrebno je istaći i da afirmacija sporta ne znači isključivo afirmaciju samo profesionalnog sporta, naprotiv- iz prethodno navedenog sasvim je jasno da mi podjednak značaj pridajemo i rekreativnom sportu- njegova uloga u omasovljenju načela zdravog života nemjerljiva je u ovom vremenu brzog življenja, kad je i mladima i onim ne tako mladima neophodna fizička aktivnost kako bi svoj organizam odmorili od svakodnevnih stresova i napora. Tu posebno dolazi do izražaja preventivna funkcija sporta, jer se svakodnevnim upražnjavanjem fizičkih aktivnosti smanjuje rizik raznoraznih oboljenja, i u materijalno siromašnoj zajednici kakva je naša, gdje su mogućnosti izgradnje savremenih medicinskih ustanova i, uopšte, moderna zdravstvena zaštita limitirane upravo tim hroničnim nedostatkom novca, sport je u tom smislu od prvorazrednog značaja.

  Određene ideje i projekte nudimo i u ovoj oblasti:

- na području svake mjesne zajednice na teritoriji Banjaluke mora postojati makar jedno otvoreno sportsko igralište, a Strategiju razvoja Grada treba dopuniti i projektom da do 2015. godine u svakoj mjesnoj zajednici gdje je trenutno nema, bude izgrađena jedna dvorana i, eventualno, bazen;

- iz budžeta Grada mora se izdvajati više sredstava za sportske klubove, posebno za one koji imaju dobar program rada sa omladinskim sekcijama, i u tom smislu ne smije biti favorizovanja određenih sportova ili određenih klubova, već jedini kriterijum mora biti broj mladih sportista koji u određenom klubu trenira i sportski rezultati tog kluba;

- Grad je dužan i da pronalazi mehanizme kojima će provjeravati kvalitet stručnih i pedagoških kvaliteta sportskih radnika i trenera koji rade sa djecom i omladinom, a efikasan model bi bile komisije sastavljene od provjerenih stručnjaka koje bi redovno vršile testiranja i kontrole rada u omladinskim pogonima klubova;

- najtalentovaniji mladi sportisti moraju biti stipendirani iz budžeta Grada;

- Grad mora uspostaviti saradnju sa najtrofejnijim i najrenomiranijim srpskim sportskim društvima, Partizanom i Crvenom Zvezdom, kako bi najtalentovaniji mladi banjalučki sportisti mogli da se usavršavaju u njihovim odgovarajućim sekcijama;

- od posebnog je značaja kvalitet medicinskog testiranja mladih sportista, i da se ne bi dešavale tragične stvari, potrebno je da Grad inicira donošenje jednog kvalitetnog pravilnika kojim bi se regulisao način i obim medicinskih testova omladinskih kategorija u sportskim klubovima.

Izazovi su ozbiljni, a naš nerad, podmetanje klipova jednih drugima ( „da komšiji crkne krava“), neodgovornost, sklonost mjenjanja stanja svijesti kako bi se pobjeglo od problema upotrebom opojnih sredstava, okretanje kriminalu (bilo kao načinu prikupljanja sredstava za puko preživljavanje, bilo kao načinu akumulacije kapitala- kriminal „bijelih okovratnika“, bilo kao načinu liječenja kompleksa), ljenost i nespremnost na prilagođavanje novim situacijama- sigurni su znaci bolesti naše zajednice. Ona treba lijek. Mi trebamo istinu. Samozavaravanja je dosta, stavljanje glave u pijesak neće riješiti probleme, mi moramo biti iskreni prema sebi, mi moramo konačno preuzeti odgovornost za svoje pogrešne poteze., mi se moramo izboriti za svoju budućnost!