Viševjekovni centar sabranja

Brojni žitelji Pive, njihovi prijatelji kao i oni koji vjekovima žive van granica Crne Gore, a korijeni su im iz tog kraja, okupili su se tradicionalno pred Pivskim manastirom na Veliku Gospojinu, hramovnu slavu. Ovogodišnjoj slavi Pivskog manastira prisutvovao je i Aleksandar Titolo, ataše za medije i kulturu Američke ambasade u Podgorici. Svetu liturgiju u crkvi Uspenija Presvete Bogorodice služili su pivski paroh Željko Rojević, jerej Slobodan Jokić starješina nikšićkog Sabornog hrama, jeromonah Sofronije iz manastira Zagrađe, otac Onufrije iguman manastira Kaludra, đakon Dionisije takođe iz tog manastira, dok je službom načalstvovao arhijerejski namještenik protojerej stavrofor Aleksa Pavlović. Nakon svete službe, u kojoj je učestvovao i Crkveni hor „Svetog Novomučenika StankaĆ pod dirigentskom palicom Lenke Durutović, brojni vjernici pristupili su svetoj čaši pričešća a slavski kolač prelomili su iguman Pivskog manastira Nikifor i domaćin i kum slave Zvonko Bajagić. Besjedeći jeromonah Sofronije govorio je o Majci Božijoj, troparima koji se izgovaraju u njenu slavu tokom liturgije, o Svetom Jevanđelju, o Marti Mariji sestrama Lazara četvorodnevnog. Kako je rekao,velika je tajna Majke božije, i to je tajna sa kojom se mi neprestano srećemo u crkvi.
- Tropar ovoga praznika počinje neobičnim rečima „ U rođenju dejstveno si sačuvala, u svome usnuću nisi ostavila ovaj svet, prestavila si se u život mati onoga koji jeste životĆ. čudesne su to riječi, Tajna majke božije zapravo je tajna crkve, jer tajna rođenja onoga koji je glava crkve je povezana sa tajnom Majke božije. Ima jedno veliko predanje jerusalimske crkve o Majci božijoj. Ona je kao devojčica provodila vrijeme u jerusalimskome hramu, svetinji nad svetinjama, i slušala je to redovno bogosluženje koje se sastojalo od čitanja psaltira i čitanja iz knjiga svetih proroka, naročito iz knjige Svetoga proroka Isaije i onda u jednom momentu kada se čitala ta čudesna riječ koja je nagoviještavala da će se roditi Emanuil, da će se roditi Hristos od žene djevice, ona se molila u svome srcu „daj gospode da ja budem sluškinja ona koja će se udostojiti da rodi EmanuilaĆ. U tom trenutku, kaže predanje jerusalimske crkve, Arhangel Gavrilo je došao i rekao njoj „Ne sluškinja nego ona koja će da rodi EmanuilaĆ.Neka bi nam bog dao da se i mi nadahnjujemo duhom smirenja, žrtve i duhom služenja i neka Majka božija bude naš pratilac u sve dane života našega - rekao je jeromonah Sofronije.
Povodom manastirske slave u porti te svetinje priređen je i bogat kulturno- umjetnički program koji je vodio prof. dr Jovan Delić. Tradicionalnu besjedu ove godine imao je pjesnik Selimir Radulović koji je istakao da je posebna čast biti gost slave crkve koja je u svojoj gotovo petovjekovnoj istoriji bila duhovno zbiralište naroda Pive i Istočne Hercegovine. Zvonko Bajagić, domaćin slave podsjetio je prisutne da se već odavno zna da su Crnogorci kao dijamanti, ali i da su Srbi Crnogorci kao izbrušeni dijamanti.On je poželio da i u budućim godinama Pivljani sa svojim prijateljima hramovnu slavu proslavljaju zajedno, da šire bratsku ljubav i da je na potomke prenose.
- Da proslavljamo praznik Uspenija Presvete Bogorodice, Majke božije, a ona nam je svima majka koja nam je rodila Hrista spasitelja da nas sve spasi grešne od kojih sam prvi ja.Molimo Presvetu Bogorodicu da nas pomiluje i svojim pokrovom zaštiti, molimo boga i Ostroškog Vasilija da nestanu duhovne pomućenosti i pokolebljivosti,gubitak u vjeru, pravdu, istinu i poštenje. Da nestane gorkog osjećanja i nemoći pod ovom đavoljom silom koja nam je stala za vrat. Da nestane naše nesreće, veće od sveg tuđega zla , da nestane naše nesloge za koju smo mislili da je nestala davne 1992.godine.Prošlo je nekoliko vijekova kako su naši stari odselili na Romaniju, a mi znajte nismo niti ćemo zaboraviti ko smo i odakle smo, a kada bi Pivu zaboravili odrekli bi se izvora života, izgubili pečat srpstva i duhovno potonuli jer ovde nam je postojbina - rekao je Bajagić koji je igumanu Nikiforu u ime svojim plemenika sa Romanije poklonio ikonu Presvete Bogorodice.
Pored Hora „Svetog Novomučenika StankaĆ u programu su učestvovali brojni guslari među kojima je bio i Miljan Rađenović sa Romanije, zatim tamburaški orkestar „Najljepše željeĆ iz Trebinja, i muzički trio- Žana Marinković, Igor Perazić i Aleksej Mlčanov.

Putokaz istinske ljubavi

Duhovnom akademijom u porti manastira Savina u srijedu veče je počelo obilježavanje velikog hrišćanskog praznika - Uspenija Presvete Bogorodice, koji se proslavlja i kao manastirska slava.
Duhovnu akademiju povodom Gospođindana organizovalo je Srpsko prosvjetno kulturno društvo "Prosvjeta" iz Herceg Novog, a u bogato pripremljenom programu su učestvovali hercegnovski crkveni horovi „RoždestvoĆ iz Bijele, "Sveti SavaĆ iz Herceg Novog, "Svetog Vasilija Ostroškog" iz Kumbora, pjevnice iz Bijele i Kuta. Pjevanjem crkvenih pjesama program je uveličala i Jelena Mustur.
- Dan Uspenija Presvete Bogorodice je veliki zapovjedni dan, dan velike narodne sabornosti Boke, dan krsne slave manastira Savina, dan sjećanja na dičnu prošlost koji nas podsjeća na staze kojima smjelo ali, smjerno i hrišćanski mudro moramo da idemo i gradimo budućnost naših naraštaja. Da ih čuvamo i da nadograđujemo nove grumene na oltaru našeg imena i znamena. Svakom dobrom riječju pred Bogom smo veći - rekla je u pozdravnoj riječi predsjednica SPKD „ProsvjetaĆ Olivera Doklestić.
Svetom liturgijom i sječenjem slavskog kolača dan kasnije u manastiru Savina obilježena je hramovska slava.U prisustvu brojnih vjernika iz Boke, Hercegovine, Srbije, pa čak i Dubrovnika, slavsku liturgiju je služio iguman manastira Varnava sa sveštestvom, vjernim narodom i brojnom djecom i omladinom. Nakon liturgije vjernici su se poklonili čudotvornoj ikoni Majke Božije i pristupili svetoj tajni pričešća. U prigodnoj besjedi - živoj riječi čestitajući slavu domaćinu arhimandritu manastira Savina Varnavi, bratstvu manastira Savina, protojerej Nikola Škrbić, paroh crkve Svetog Save u Parizu između ostalog je kazao da manastor poput svetionika na moru svijetli kako vjerni ne bi zalutali.
Proslava Velike Gospojine nastavljena je posle podne tradicionalnim saborom u manastirskoj porti.
- Treba da sledujemo Bogorodicu i njen primjer i imamo svjedočanstvo u ovom prazniku Uspenja da je stavimo u naše srce i da to bude putokaz istinske ljubavi - rekao je, između ostalog, paroh tivatski protojerej Savo Denda.

Radost i utjeha

Veliki pravoslavni praznik, Uspenije Presvete Bogorodice, u narodu poznat kao Velika Gospojina, molitveno je proslavljen u manastiru Podmaine u Budvi. Svečanost je počela višečasovnim bdenjem uoči praznika.
Manastir je na najsvečaniji način obilježio manastirsku slavu uz prisustvo nekoliko stotina ljudi sa svih strana svijeta objedinjenih vjerom, nadom i ljubavlju. Svetu liturgiju služio je iguman manastira, jeromonah Benedikt (Jovanović) i sveštenomonah otac Rafailo uz prisluživanje bratije. Duhovne pjesme u toku službe pojao je dječiji hor "Sveti SavaĆ iz Podgorice i hor "Sveti Jevstatije PrevlačkiĆ iz Budve. Tokom liturgije, svetoj čaši pričešća pristupio je veliki broj vjrenika, pripremljenih postom i ispovješću. Nakon službe, oko hrama je krenula litija, uz čitanje Svetog jevanđelja i rezanje slavskog kolača i žita. Iguman manstira Podmaine, jeromonah Benedikt čestitao je okupljenom narodu veliki radosni praznik i sve pozvao na „trpezu ljubaviĆ.
- Draga braćo i sestre u Hristu, neka vam je svima na spasenje današnji svijetli dan, Uspenja presvete Bogomajke. Znamo da se Bogorodica ne prestaje moliti za nas. Ona je nepromijenjiva nada, a grob i smrt je ne mogahu zadržati. Dok je Presveta Djeva na zemlji živjela ona je, kao istinita majka, bila radost, utjeha i spas svih, koji su joj dolazili, no kada je slavno uzeta na nebo, ona se tjelesno javila svetim apostolima i dala im značajno obećanje daće sa njima uvijek biti - rekao je u besjedi otac Benedikt.
U večernjim satima u porti manastira organizovano je pjesničko veče pod nazivom „Slovo o KosovuĆ na kojem se predstavio veliki broj afirmisanih umjetnika, među kojima Momčilo Vojvodić, Aćim Višnjić, Pavle Popović i mnogi drugi.