Devalvacije marke neće biti

Devizne rezerve Bosne i Hercegovine dostigle su cifru od gotovo 6,5 milijardi maraka. U Centralnoj banci BiH imaju i 400 miliona takozvane slobodne devizne rezerve s kojom bi u svakom trenutku moglo da se interveniše kako bi se sačuvala stabilnost konvertibilne marke.

Ovo je rekao u intervjuu za "Glas Srpske" guverner Centralne banke BiH Kemal Kozarić tvrdeći da devalvacije konvertibilne marke neće biti. On ističe da svaki fening u opticaju ima adekvatno devizno pokriće. To, naravno, prema njegovim riječima, ne znači da će stabilna marka obezbijediti i finansijsku stabilnost na ovim prostorima. Svjedoci smo, kaže, svakodnevnog rasta cijena, ubrzanog rasta inflacije, smanjenja proizvodnje i stalnog uvećanja spoljnotrgovinskog deficita i dakako, velike kreditne zaduženosti i države i građana.

 Koji su Vaši argumenti za tvrdnju da devalvacije konvertibilne marke neće biti?

 KOZARIĆ: Poznato je da Centralna banka BiH radi u valutnom odboru (currency boardu), u kome je kurs konvertibilne marke fiksno vezan za evro po kursu 1 KM: 0,51129 evra, odnosno 1 evro: 1,95583 maraka i utvrđen je Zakonom o Centralnoj banci BiH. Znači, kurs naše marke je zakonska kategorija i da biste promijenili kurs, morali biste u Parlamentu BiH da promijenite taj zakon. Naše devizne rezerve iznose blizu 6,5 milijardi maraka. Od toga imamo blizu 400 miliona maraka slobodnih rezervi, što znači da imamo preko 100 procenata pokrića za svaku novčanicu u opticaju. To znači da ne postoji nikakva mogućnost ni potreba za devalvaciju konvertibilne marke.

 Nema sumnje, valutni odbor je održao finansijsku stabilnost u BiH. Da li je to vještački način održavanja stabilnog kursa domaće valute i da li je taj kurs realan, odnosno koliko dugo se on može kontrolisati ako se ima u vidu privredna nestabilnost u zemlji i svijetu?

 KOZARIĆ: Kao što sam već rekao, svaka marka u opticaju ima svoje puno pokriće, što je i vidljivo iz podataka o deviznim rezervama, Domaću valutu puštamo u opticaj isključivo uz puno pokriće u slobodnim konvertibilnim deviznim sredstvima po fiksnom kursu. To znači da je konvertibilnost naše valute zagarantovana, a kurs marke je realan u odnosu na "sidro" valutu. Kurs naše marke dakle nije vještački, kako to neki misle, već stvarni koji je rezultat uspješnog sprovođenja monetarne politike. Aranžmanom currency boarda zagarantovana je monetarna stabilnost, koja jeste važan dio finansijske stabilnosti, ali stabilan kurs ne znači automatski da imamo finansijsku stabilnost. Naime, finansijska stabilnost zavisi od velikog broja elemenata, kao što su fiskalna disciplina, saldo trgovinske razmjene sa drugim državama, inflacije... Sigurno je da je stabilna marka značajan preduslov za stvaranje finansijske stabilnosti u BiH.

 Ako je domaća valuta stabilna, zašto onda banke u BiH gotovo sve svoje kreditne aranžmane vezuju za evro ili švajcarski franak?

 KOZARIĆ: Kreiranje proizvoda u bankarstvu spada pod isključivu ingerenciju komercijalnih banaka u BiH, pa tako i kreiranje kreditnih linija, koje one određuju u borbi za klijente. No, iskoristio bih ovu priliku da upozorim građane da vode računa prilikom uzimanja kredita i obrate pažnju na sve klauzule navedene u ugovorima o kreditima, pogotovo onim sa valutnom klauzulom. Naime, mala promjena kursa, na primjer švajcarskog franka, može značajno da promijeni uslove plaćanja kod kredita sa valutnom klauzulom u toj valuti. Tako nešto, što je na početku izgledalo jako povoljno, na kraju može ispasti jako skupo.

 S obzirom na to da se spoljnotrgovinski deficit BiH svake godine značajno povećava, kolika je stvarna inflacija i kako bi se ona, po Vašem mišljenju, mogla zaustaviti?

 KOZARIĆ: Inflacija u martu ove godine mjerena u odnosu na mart 2007. iznosila je 7,1 odsto, dok je inflacija za 2007. godinu mjerena u decembru na godišnjem nivou, iznosila 4,9 odsto. Najveća povećanja cijena zabilježena su kod hrane i bezalkoholnih pića 12,9 odsto, prevoza 11,2 odsto, restorana i hotela 6,3, stanovanja, vode, električne energije, gasa i drugih energenata 5,4, komunikacija 4,4 obrazovanja 3,7, te rekreacije i kulture 2,4 odsto. Tokom posljednjih nekoliko mjeseci zabilježen je globalni inflatorni rast, koji je naročito izražen u regionu jugoistočne Evrope. U Sloveniji je inflacija veća od šest odsto, u Hrvatskoj oko šest, Srbiji 13,60 odsto, dok je u Evropskoj uniji inflacija 3,6 odsto. Ako uporedimo ove podatke, u pogledu inflatornog pritiska, BiH, kao otvorena ekonomija, dijeli sudbinu ostalih zemalja regiona i izložena je svim globalnim kretanjima cijena na koja je jako teško uticati. Ipak, postoji prostor da se određenim fiskalnim mjerama ublaže efekti tog rasta. Centralna banka Bosne i Hercegovine će i dalje nastaviti da sprovodi čvrsti monetarni i devizni režim, koji se neće koristiti za sterilizaciju inflatornih pritisaka. Državne vlasti mogu preduzeti određene mjere u fiskalnom i realnom sektoru.

 Zbog čega su bankama u BiH nedavno ponovo povećane obavezne rezerve?

 KOZARIĆ: Upravni odbor Centralne banke je krajem 2007. godine donio odluku o povećanju stope obavezne rezerve za komercijalne banke sa 15 na 18 odsto kako bi se usporio kreditni rast. Svjesni smo da samo ova odluka ne može zaustaviti kreditni rast, s obzirom na višak likvidnih sredstava koji drže kod Centralne banke, ali mislim da šaljemo jasnu poruku da samo želimo usporavanje kreditnog rasta.

 Ima li Centralna banka politiku kamatnih stopa kao mehanizam zaštite domaćeg stanovništva, s obzirom na to da su nam sve strane banke i da neki direktori tih banaka javno govore da se kamate neće smanjivati sve dok postoji interes za uzimanje kredita? Da li imate neki mehanizam da zaustavite najavljeno povećanje kamatnih stopa?

 KOZARIĆ: Formiranje kamatnih stopa u BiH je stvar tržišne utakmice i mi ne utičemo na njihovu visinu. Naime, komercijalne banke, osim depozita kompanija i građana, takođe nabavljaju veliki dio sredstva na tržištu novca zapadne Evrope, koja su u posljednje vrijeme znatno poskupjela. Konkretno, EURIBOR iznosi 4,86 odsto, te kada na to dodate troškove komercijalnih banaka, kreditnog rejtinga države u koju se sredstva plasiraju i ostale manipulativne troškove, ispada da je prostor za dalje snižavanje kamatnih stopa potrošen. Štaviše, ukoliko posmatramo trend kamatnih stopa, primjetan je blagi porast prosječnih kamatnih stopa u prvom kvartalu ove godine u odnosu na prosjek 2007. što je i očekivano s obzirom na već spomenute trendove na svjetskim tržištima kapitala. Ipak, i banke su počele koristiti selektivan pristup klijentima, tako da građani i kompanije koje su uredno servisirale svoja dugovanja mogu dobiti povoljnije uslove otplate kredita.

 Kolika je devizna zaduženost BiH?

 KOZARIĆ: Prema podacima koje posjeduje Centralna banka, spoljnji dug BiH sa 31. martom ove godine je iznosio 3,9 milijardi maraka s tim da postoji i iznos od 1,44 milijarde maraka ugovorenih, a nepovučenih kredita. Servisiranje spoljnog duga BiH za 2008. godinu sa 31. martom 2008. godine iznosilo je ukupno 44,82 miliona maraka, od čega se na servisiranje glavnice odnosi 25,76 miliona, a na servisiranje kamate 19,06 miliona maraka. Metodologija prikupljanja podataka o spoljnom dugu BiH je napravljena po principu prikupljanja kumulativnih podataka za cijelu BiH po kreditorima, pa vam podatke po entitetima, nažalost, ne možemo izdvojiti.

 Da li je u Centralnoj banci ispoštovan nacionalni princip kod zapošljavanja s obzirom na to da u većini organa i organizacija na državnom nivou nije?

 KOZARIĆ: Od svog nastanka, CBBiH pokušava da nacionalnu strukturu zaposlenih usaglasi sa popisom stanovništva u BiH iz 1991. Konkretno, u CBBiH rade 322 zaposlena, od čega 47,83 odsto Bošnjaka, 30,43 odsto Srba, 17,08 odsto, Hrvata i 4,66 odsto ostalih, čime je struktura uposlenih u CBBiH usaglašena sa popisom stanovništva u BiH iz 1991. Moram da naglasim da CBBiH prilikom prijema radnika kao osnovni kriterijum uzima stručnost. Ona se obezbjeđuje kroz javne konkurse i komisije za prijem, koje pripremaju veliki broj testova koje potencijalni kandidati moraju proći prije nego što budu primljeni. Još jednom insistiramo na tome da zadovoljimo sve forme, uključujući i nacionalnu strukturu, ali nam je prilikom prijema najvažnija stručnost.

                                                                                                                                                                            
Zaduženost 1.556 maraka po stanovniku

 Kolika je kreditna zaduženost stanovništva?

 KOZARIĆ: Kada se govori o zaduženosti građana, ukupna potraživanja komercijalnih banaka od stanovništva u Bosni i Hercegovini iznosila je 5,998 milijardi maraka. Od ovog iznosa, 601,75 miliona maraka odnosi se na kratkoročna potraživanja od stanovništva, a 5,396 milijardi maraka odnosi se na dugoročne kredite stanovništva. Ukoliko iznos ukupnih potraživanja od stanovništva podijelimo sa brojem stanovnika (prema podacima koje je objavila Agencija za statistiku BiH, sredinom 2006. godine imali smo oko 3.855.000 stanovnika), dobijamo da je prosječna zaduženost po glavi stanovnika u BiH 1.556 maraka.