Nakon proglašenja nezavisnosti Kosova raspad BiH je neminovan

BRUXELLES/ WASHINGTON -Ako bude načet proces jednostranog proglašenja nezavisnosti Kosova, treba očekivati izdvajanje Republike Srpske iz BiH i njeno prisajedinjenje Srbiji. Ne mislim da će u tom slučaju zapadnjaci reći da, više je moguće da će reći ne. Ako Kosovo dobije nezavisnost, to  povlači za sobom domino efekat. Prvo što će se dogoditi bit će da muslimani i Hrvati imaju pravo na građenje svojih posebnih oblika državnosti u BiH. Snage koje podržavaju tu ideju postoje i Hrvati to žele. Samim tim i Srbi imaju pravo na to. I bit će jako teško da bilo tko Srbima i Hrvatima pokuša objasniti suprotno - kazao je Dmitrij Rogozin, predstavnik  Rusije u NATO-u.
On je kazao da u Srbiji i RS jača položaj ruskih poduzeća.

Rogozin: Raspad BiH neminovan

- Što se tiče BiH, Republike Srpske i drugog entiteta, osjeća se velika erozija Daytona. Predvodnici te erozije su zapadne zemlje jer su svjesne posljedica kosovske krize po Bosnu. U slučaju proglašenja nezavisnosti Kosova, raspad BiH je neminovan - pojasnio je Rogozin.

Neki sarajevski mediji tvrde kako je  Milorad Dodik, premijer RS, svoje najave otcjepljenja Republike Srpske dogovorio  s Moskvom i njemu, zapravo, Rusija daje podršku.

Rogozin je naglasio da je moguće da se Rusija s Evropljanima dogovori o razmještanju zajedničkih elemenata proturaketne  obrane, ističući da je izgradnja zajedničkih rusko-srpskih sistema obrane od vanjskih prijetnji vrlo moguća.

Predložit ću državnom vrhu Rusije, a i partnerima u NATO-u, da se jedan od sljedećih samita Rusija-NATO održi u Srbiji ili Republici Srpskoj. To je za sada moja lična ideja koju moram usuglasiti s Kremljom, ali vjerujem da neće biti problema - kazao je Dmitrij Rogozin.

Ko je Rogozin?

Dmitrij Olegovič Rogozin, 45-godišnji političar, kojeg nazivaju „sibirskim tigrom", izuzetno je zanimljiv za BiH. Porijeklom je Srbin i praunuk je srpskog dobrovoljca u ruskoj carskoj vojsci. Otac mu je bio dženeral. Diplomirao je žurnalistiku na Univerzitetu Lomonosov i ekonomiju na Ekonomskom fakultetu u Moskvi, da bi 1996. doktorirao na Filozofskom fakultetu na temu nacionalne sigurnosti u 21. stoljeću. Bio je šef ruske delegacije u Vijeću Evrope. Prije tri godine izabran je za potpredsjednika Dume. Napisao je deset knjiga, govori engleski, španski, italijanski, francuski i njemački jezik.
Rogozin je svojevremeno redovino održavao kontakte sa Slobodanom Miloševićem, kojem jer stalno prebacivao da ne brine dovoljno o Srbima u BiH. Upućeni kažu da ima jak utjecaj i na političku situaciju u Srbiji, ali i u Republici Srpskoj gdje je nekoliko puta boravio i tokom rata. Sastajao se i razgovarao s Radovanom Karadžićem i posebno Ratkom Mladićem. U nekim izjavama naglašavao je da na Bošnjake gleda kao na „bivše Srbe koji su izdali svoj narod i vjeru". Govoreći o Bosni i Hercegovini, svojevremeno je BiH usporedio s Jugoslavijom u malom: Ako se tolika država nije uspjela održati, kako će to uspjeti Bosni i Hercegovini?!

Već se ocjenjuje da će njegovo prisustvo u NATO-u itekako utjecati i vrlo je moguće promijeniti odnos snaga.

Da će situacija na Balkanu u 2008. godini biti "nemirna", tvrdi se i u izvještaju Američke obavještajne službe koji je američkom Senatu podnio direktor za nacionalne obavještajne poslove SAD Michael McConnell.

McConnell: Situacija na Balkanu će biti nemirna

- Očekujemo da će situacija na Balkanu biti nemirna, s obzirom na ulazak kampanje kosovskih Albanaca za nezavisnost u završnu fazu i s pogoršavanjem međuetničkih odnosa u Bosni i Hercegovini - iznosi se u godišnjem izvještaju o prijetnjama širom svijeta, koji je McConnell podnio Odboru Senata za obavještajne poslove.

McConnell, na čelu službe kojoj je podređeno 16 američkih obavještajnih agencija i službi u okviru raznih ministarstava, podsjeća da lideri kosovskih Albanaca namjeravaju proglasiti nezavisnost "početkom 2008. godine".

Zbog toga je, procjenjuje on, moguće da će u pokrajini po proglašenju nezavisnosti doći do "međuetničkog nasilja koje bi izazvalo intervenciju međunarodnih snaga predvođenih NATO-om", a nasilje bi se moglo preliti i na "susjedne zemlje".

- Kako god da bude riješen status Kosova, albanske manjine u Makedoniji i južnoj Srbiji vjerojatno će nastaviti tražiti još veću autonomiju, a albanski ekstremisti pokušat će iskoristiti nezadovoljstvo javnosti i nasilje manjih razmjera kako bi pridobili podršku za ujedinjenje s Kosovom - navedeno je u izvještaju.

Suštinske razlike između bošnjačkih i srpskih lidera

U dijelu njegovog izvještaja dostupnog javnosti ističe se da su "suštinske razlike među liderima Bošnjaka i Srba u vezi sa strukturom BiH, praćene zaoštrenom retorikom, ukočile većinu reformi neophodnih zemlji za približavanje NATO-u i EU. Navodi se i da će u 2008. opadati nadležnosti međunarodne zajednice u BiH.