Kuda ide Republika Srbska?

Lakoća prihvatanja ove dramatične komparacije ubjedljiv je dokaz potpune društvene apatije najširih slojeva stanovništva, ali i odsustva kompetentnosti i ozbiljnosti vladajuće političke garniture da se suoči sa svim neminovnostima ukoliko se uopšte ozbiljno misli izbjeći grčki scenario.
No, mnogi ekonomski parametri ukazuju na mogućnost da problem Grčke budu “mlaka voda” u odnosu na mogući razvoj događaja u RS.
BiH je, na isti način kao i Grčka, izložena otvorenoj cjenovnoj konkurenciji iz Evropske unije, a osnovni preduslov da bh. ekonomija opstane u ovakvom okruženju je da domaća konkurentnost bude usklađena u odnosu na glavne trgovinske partnere.
Ovo je samo jedan segment terapije koja se navodi u kvartalnom ekonomskom monitoru Udruženja ekonomista RS - SWOT, a u kojem je kao tema broja upravo obrađen status Grčke u evrozoni i pouke koje iz toga mogu izvući RS i BiH.
Obzirom da monetarna politika izostaje kao instrument upravljanja domaćom ekonomijom cijene i plate kratkoročno preostaju kao jedini pravi instrument upravljanja domaćom konkurentnošću.
"Od početka godine evidentan je trend pogoršavanja ukupnih ekonomskih kretanja u RS pa tako industrijska proizvodnja i izvoz, kao glavne poluge ekonomskog rasta, konstantno bilježe negativne rezultate", navedno je u analizi i istaknuto da se ne može ni naslutiti oporavak građevinarstva dok nezaposlenost dostiže nove rekordne vrijednosti.
Po pokazateljima Eurostata BiH je zemlja koja je okovana ovim problemom jer je stopa nezaposlenosti duplo veća nego u Španiji koja je, u tom kontekstu, na prvom mjestu u Evropskoj uniji.
Perspektive su krajnje deprimirajuće jer je i Međunaroni monetarni fond za BiH projektovao stagnaciju za ovu godinu sa zaključakom da bi zadržaqvanje stagnacije na prošlogodišnjem nivou predstavljalo uspjeh.
Ovakva ocjena dramatično svjedoči u kakvom se stanju nalaze i RS I BiH.
Analiza u terapijskim mjerama fokusira prioritetno nužnost mnogo većih fiskalnih ušteda i u RS i u FBiH, jer je potrošnja vladinog sektora na svim nivoima ogromna.
"Posebno veliki teret predstavljaju enormno visoki troškovi plata koji daleko premašuju te troškove u drugim zemljama zapadnog Balkana, dok istovremeno imamo najmanu potrošnju na investicije", navedeno je u analizi.
I drugi mjerodavni izvori navode ovaj problem kao ključni, a prema podacima Svjetske banke sredstva za plate u javnom sektoru na svim nivoima vlasti u BiH kao udio u BDP-u najveća su u čitavoj regiji Evrope i Centralne Azije.
Potrošnja vladinog sektora u BiH je ogromna i u 2010. godini je iznosila 49 posto BDP-a.
Od toga čak 12,9 posto BDP-a proguaju plate u vladinom sek¬toru što daleko premašuje izdvajanja za iste svrhe u drugim zemljama zapadnog Balkana.
Cijenu ovakve rastrošnosti platile su investicije koje su sa 3 posto učešća u BDP-u najmanje u odnosu na sve zemlje identičnog ranga.
Ali fiskalna štednja, sama po sebi, nije cjelovito rješenje, već samo jedan njegov segment.
Ona mora biti praćena agresivnim mjerama podrške privrednoj aktivnosti i ekonomskom rastu, naznačava se u analizi SWOT-a jer je od početka godine evidentan trend pogoršavanja ukupnih ekonomskih kretanja u RS pa tako industrijska proizvodnja i izvoz, kao glavne poluge ekonomskog rasta, konstantno bilježe negativne rezultate.
No, aktuelna vlast već šest godina u kontinuitetu ne čini ni jedno, ni dugo, već upravo suprotno.
Umjesto da se kreše javna potrošnja administracije “investirano” je u partijsko zapošljavanje u javnom sektoru, umjesto da se privreda stimuliše smanjenjem nameta i forsiranjem njene konkurentnosti na tržištu, dodatnim zahvatanjima i opterećenjima Vlada joj je sjela na grbaču koja ne može izdržati toliki parazitski tovar.
Ovakva ekonomska slika RS neminovo ima svoju refleksiju i na političkom planu.
Stepen ekonomske snage i fiskalne održivosti direktno uslovljava i nivo političke nezavisnosti. “Upravo je primjer Grčke pokazao da što je veći fiskalni deficit, politička nezavisnost više košta”, ilustracija je SWOT-ove analize.
U Srbskoj je već na nivou svakodnevne prakse da se fiskalni deficit amortizuje novim zaduživanjima.
Te operacije se još uvijek obavljaju na domaćem tržištu ali je zbog njegove ograničenosti i iscrpljenosti već sada jasno da će Vlada RS nova sredstva morati tražiti na međunarodnom tržištu na kome će taj novac biti i skuplji i uslovljeniji a to je trasa koja vodi u finansijsku ali i u političku zavisnost gdje nema izbora između dva zla.
I umjesto da se sa ovom neposrednom i nespokojnonom budućnošću suoči vladajuća garniture je do juče važeću floskulu o “perspektivoj i stabilnoj Srbskoj” zamijenila frazom o “vaćanju dostojanstva” iako je već svima jasno da je njihov šetogodišnji učinak umnogome doprinio da ni stabilnosti, ni dostojanstva, u ovakvoj realnosti nema.