Rafinerija smanjuje deficit

Izrada Programa mjera za primjenu CEFTA sporazuma, koji će, između ostalog, obuhvatati mjere za povećanje izvoza, u završnoj je fazi i uskoro će biti upućen na razmatranje Savjetu ministara BiH, kaže u intervjuu za "Fokus" ministar spoljne trgovine i ekonosmkih odnosa BiH, Slobodan Puhalac.

- Materijal će obuhvatati i mjere za smanjenje spoljnotrgovinskog deficita, mjere za privlačenje stranih investicija, program mjera u oblasti agrokompleksa, mjere u obalsti fitosanitarne zaštite i program mjera za tehničke industrijske proizvode. Takođe je data ocjena postojećeg stanja, određeni nosioci i rokovi za aktivnosti u pravcu poboljšanja stanja - kaže Puhalac.

FOKUS: Protekla godina ostaće upamćena i po velikom spoljnotrgovinskom deficitu. Šta možemo očekivati u 2008.?

PUHALAC: Rast spoljnotrgovinskog deficita BiH prati stalni rast obima spoljnotrgovinske razmjene, odnosno i uvoza i izvoza. Takvo stanje ostaće sve dok ne dođe do važnijeg porasta proizvodnje, a u okviru toga posebno izvozno orijentisane privrede s čim u vezi je neophodno povećanje konkurentnosti BiH privrede. Treba imati na umu da četiri oblasti čine preko 50 odsto spoljnotrgovinskog deficita BiH a to su nafta i naftni derivati, uvoz vozila, uvoz mehaničkih mašina i uređaja i uvoz električnih mašina i uređaja. To upućuje na zaključak da se mnogo ulaže u proširenje privrednih aktivnosti. Nema sumnje da će otpočinjanje rada Rafinerije nafte znatno doprinijeti smanjenju deficita u 2008. godini.

FOKUS: Približavanje EU podrazumijeva izmjenu ili donošenje velikog broja zakona. Može li komplikovana procedura djelovanja institucija BiH odgovoriti tom izazovu?

PUHALAC: Priprema će zahtijevati puni angažman i razumijevanje svih institucionalnih kapaciteta. Obaveza usklađivanja zakonodavstva BiH sa acquis communautaire EU nastaje potpisivanjem Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju, a kada BiH postane punopravna članica, njeno zakonodavstvo moraće u potpunosti biti usklađeno s EU zakonodavstvom. Da bi se pristupilo ovoj velikoj i složenoj obavezi, Savjet ministara je svojom odlukom utvrdio procedure i postupke usklađivanja zakonodavstva, kao i način formiranja radnih grupa za te aktivnosti. Sastav radnih grupa predlažu resorna ministarstva a sačinjavaju ih predstavnici relevantnih institucija BiH i entiteta. Nadležnost Ministarstva spoljne trgovine i ekonomskih odnosa BiH jeste područje aktivnosti šest radnih grupa, a to su slobodno kretanje robe, privredno pravo, industrijska politika i mala i srednja preduzeća, konkurencija i zaštita potrošača, zaštita životne sredine i carine. Nas posebno obiman i složen zadatak očekuje kroz preuzimanje EU regulative u oblasti poljoprivrede, koja po nekim procjenama, čini oko 70 odsto ukupne legislative.

FOKUS: Prvi januara je pominjan kao rok za otklanjanje svih carinskih i bescarinskih barijera između BiH i Srbije. Da li je to učinjeno?

PUHALAC: Sve potpisnice Sporazuma o slobodnoj trgovini obavezale su se da neće uvoditi dodatna ograničenja. O ovoj temi će se posebno razgovarati u okviru Pododbora za tehničke i necarinske barijere, kao jednog od pododbora koje je formirao zejednički komitet CEFTA ali i na bilateralnoj osnovi, posebno sa Srbijom i Hrvatskom, kao najvažnijim trgovinskim partnerima naše zemlje. BiH se nalazi u znatnom tehnološkom zaostatku i biće neophodno što hitnije učiniti mnogo na izgradnji sistema infrastrukture kvaliteta, kao što je standardizacija ili tehnička regulativa, kroz osposobljavanje kadrova, donošenje propisa, uspostavljanje potrebnih laboratorija kako bi se dostigle ostale članice CEFTA.

FOKUS: Da li je postoje dodirne tačke poljoprivredne politike BiH i Srbije?

PUHALAC: Zajedničko za poljoprivrednu politiku svih zemalja u regionu jeste neophodnost uvođenja novih tehnologija i u oblasti proizvodnje i u oblasti prerade, kao i sticanje novih znanja o tržištu poljoprivrednih proizvoda. Zajednička je i neophodnost privlačenja investicija i svježeg kapitala u ovu oblast a takođe i zemljišna reforma, jer je evidentno da je velika usitnjenost posjeda velika prepreka za konkurentnost ovih proizvoda.

FOKUS: Nedavno ste izjavili da je energetski potencijal BiH duplo veći od postojećeg. Kako ga dostići?

PUHALAC: Prema planovima entitetskih vlada, do 2013. godine predviđena je rehabilitacija postojećih termoelektrana kao i izgradnja potpuno novih hidro i termolektrana, te vjetroelektrana kako bi obezbijedili dodatnih oko četiri hiljade megavata struje, kolika je sadašnja instalisana snaga kapaciteta za proizvodnju električne energije u Bosni i Hercegovini. Hidropotencijal je do sada iskorišten oko 30 odsto. U toku je izrada studije energetskog sektora BiH koja će nam dati optimalni plan izgradnje energetskih potencijala do 2020. godine. Pri tome će se analizirati i novi projekti za proizvodnju električne energije koji su kandidovani od strane entitetskih vlada.

Ratni dug

Početkom septembra 2007. godine u Sarajevu je održano prvo zasjedanje Međuvladine bosanskohercegovačko-ruske komisije za trgovinu i ekonomsku saradnju. Na tom sastanku razmatrana su pitanja ratnog duga za gas prema Rusiji i klirinškog duga bivšeg SSSR-a prema BiH. Strane su se usaglasile da se formira radna grupa za rješavanje ovih pitanja za šta je Savjet ministara odredio Ministarstvo finansija i trezora BiH kao nadležno ministarsvo koje je i nosilac obaveza po ovom pitanju. Mislimo da je krajnje vrijeme da se ovo pitanje razriješi, tim više što ruska strana daje punu podršku za bilo koju varijantu koja je usaglašena s naše strane. Stoji činjenica da se dug za gas (predratni i ratni) može prolongirati na pristojan rok ali ne i otpisati.