Imovina se mora vratiti

Protojerej mr. Velibor Džomić ocijenio je da su državne vlasti odmah nakon završetka Drugog svjetskog rata, a u skladu sa ateističkim ideološkim postavkama, krenule u plansko i sistematsko oduzimanje nepokretne imovine tradicionalnih crkava i vjerskih zajednica. Prema njegovim riječima takav slučaj je bio i u Crnoj Gori. Imovina je, ističe on, oduzimana od duhovnih institucija sve tri vjeroispovijesti - pravoslavne, islamske i rimokatoličke.
-Ipak, najviše imovine je oduzeto pravoslavnim crkvama i manastirima mada ni oduzeta imovina institucija islamske rimokatoličke vjeroispovijesti nije ni mala, a ni zanemarljiva. Imovina je oduzimana putem sistematskih mjera koje su posebno pripremane za crkve i vjerske zajednice. Te mjere su primijenjivane kroz duži niz godina, a poznate su kao agrarna reforma, nacionalizacija, eksproprijacija. Velika imovina je oduzeta i mimo tadašnjih zakonskih mjera. Oduzimano je i voljom komitetskih moćnika. O tome je sačuvano dosta arhivske građe- rekao je Džomić u razgovoru za "Dan".
Ilustrativan je, kako kaže, jedan dokument mitropolita Arsenija iz 1953. godine kada se on obraća eksproprijacionoj komisiji u Cetinju sa zahtjevom da mu se dostavi akt o eksproprijaciji manastirske bašte kako bi mogao uložiti žalbu.
-Niko mu nije odgovorio, pa je u martu 1954. godine preko Svetog Sinoda tražio da se uputi protest Brozu. Pravoslavnoj Crkvi u Crnoj Gori je oduzeta ogromna imovina. Da pomenem samo nešto od toga. Iz arhivske dokumentacije saznajemo da je samo za vrijeme agrarne reforme do 1949. godine manastiru Ostrogu oduzeto 409 hektara zemlje. Pivi 84, Morači 180, Vranjini 50, Dugi 46, Ćeliji Piperskoj 83, Savini 7, Ždrebaoniku 20. Podmalinskom 199, Bijeloj 370, Kosijerevu 887, Župi 95, Reževiću 16, Praskvici 19, Duljevu 10, Gradištu 26, Ćeliji Dobrskoj 11 hektara imovine- navodi Džomić.
Prema njegovim riječima crkvenu opštinu u Podgorici je tada zadesio prvi cunami i skoro sve je oduzeto.
-Stadion "Budućnosti" i sve oko njega prema centru grada. Morači i Gorici je bilo u crkvenom vlasništvu. Za potrebe je stadiona oduzet 1 hektar, 79 ari i 10 kvadrata. I Čepurci su bili u crkvenom vlasništvu. Riječ je o nekadašnjoj livadi sa crkvom i malim grobljem od preko 18 hektara koja je nakon rata pretvorena u gradsko groblje. Podgorička crkvena opština je u gradu imala oko 8 hektara oranica i oko 76 hektara livada. Imala je i pet kuća. Dvije su na Tećiji, dvije u Džeher mahali, a jedna na Gumnu Stanića. Poznata Kuća Čubranovića, gdje je danas restoran kod Sat kule, zavještana je crkvi Sv. Đorđa od njenog vlasnika Sava Čubranovića. Njegov testament posjedujemo i nije sproveden. I jedno i drugo groblje su bili u crkvenom vlasništvu. Danas smo vlasnici samo groblja pod Goricom. Zamislite koliko je Crkvena opština u Podgorici oštećena oduzimanjem zemlje na Čepurcima i koliko je država prihodovala prodajući narodu grobna mjesta, a poznato je da jedna grobnica na Čepurcima danas košta više hiljada eura- ističe Džomić.
On navodi da proces evropskih integracija zahtjeva da se sva oduzeta i neadekvatno obeštećena imovina fizičkih i pravnih lica, a tradicionalne crkve i vjerske zajednice su pravna lica, nadoknadi ili vrati.

Loš zakon

Skupština Crne Gore je, naglašava Džomić, krajem jula ove godine zbot toga morala da donese Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o povraćaju imovinskih prava i obeštećenju.
-To nije zakon po mjeri evropskih standarda i mjeri pravde. To je više sredstvo da se zamagli stvarnsot i stvori privid da se nešto radi na povraćaju imovine, a da se ništa ili samo djelić uradi. Crkvama i vjerskim zajednicama je nametnuta obaveza da Ministarstvu finansija u roku od 90 dana od dana stupanja na snagu ovog zakona kroz prijavu dostave dokaze o oduzetoj imovini. Ono što se ne podnese u tom roku ispada iz restitucionog procesa a ono što se podnese ne znači ni da je podnijet zahtjev, a ne znači ni da će biti vraćeno. Koliko je licemjerno da mi danas državi dajemo dokaze šta je ona nepravedno oduzela? Zatim, u zakonu nije propisano da se oduzeta imovina ima izuzeti iz procesa privatizacije što je ključni mehanizam za zaštitu te imovine- kaže Džomić.
On navodi da Zakon dopušta da vlast, dok mi budemo podnosili dokumentaciju i dok ona bude opstruirala rješenje, privatizuje imovinu crkava i vjerskih zajednica.
-Čak je nedavno i kotorski biskup Ilija Janjić javno tražio da se obustavi privatizacija oduzete imovine duhovnih institucija rimokatoličke vjeroispovijesti. No, kada se vidi kako sporo teče i kako se opstuira proces vraćanja oduzete imovine građanima onda se tek gubi svaka nada- dodaje Džomić.

Mitropolija ispunila obaveze

On kaže da je Mitropolija ispunila "našu zakonsku obavezu i Ministarstvu finansija smo preko našeg punomoćnika advokata Mlađena Mićovića podnijeli svu dokumentaciju".
-Mi se već godinama pripremamo za ovo pitanje pa je u timu koji je koordinirao advokat Mićović bilo na desetine advokata, geodeta, inžinjera i ekonomista. U ovom poslu smo imali dobru saradnju i sa Islamskom zajednicom pošto smor azmjenjivali i iskustva i neka dokumenta. Mitropolit Amfilohije je još prije nekoliko godina sa ondašnjim reisom Idrizom Demirovićem javno zatražio da se crkvama i vjerskim zajednicama vrati nepravedeno oduzeta imovina. Pravo je i pravedno je da se svim crkvama i vjerskim zajednicama u Crnoj Gori, kao i građanima, vrati nepravedno oduzeta imovina. Vlasti u Crnoj Gori treba da znaju da pravda drži zemlju i gradove. Mi, a vjerujem ni predstavnicima islamske i rimokatoličke vjeroispovijesti, nećemo od ovoga odustati niti ćemo pristati da nam se "mažu oči" vraćanjem imovine na parče- pojasnio je Džomić.
Imovina danas, kako on kaže, uživa i međunarodno-pravnu zaštitu.