Prisluškuju predsjednika Matice srpske

 Agencija za nacionalnu bezbjednost sprovodi mjere tajnog nadzora odnosu na predsjednika Upravnog odbora Matice srpske u Crnoj Gori Vladimira Božovića, profesora na Prirodnomatematičkom fakultetu u Podgorici. 
Crnogorska tajna policija prati sve njegove aktivnosti u Crnoj Gori, a to potvrđuje i odgovor ANBa koji je potpisao Mirko Milović, šef kabineta direktora te službe Vladana Jokovića. U odgovoru Agencije Vladimiru Božoviću navodi se kako ANB, saglasno članu 18 stav 3 Zakona o Agenciji za nacionalnu bezbjednost, nije dužna da dostavi traženo obavještenje, zaštita javnog interesa propisana ovim zakonom razlog je za ograničenje pristupa informacijama.

Božović je tražio 12. septembra 2011. godine obavještenje da li je SB preduzimala mjere prikupljanja podataka o njemu, da li je vođena evidencija njegovih ličnih podataka i da mu se dozvoli uvid u prepis podataka koje ta služba posjeduje.

Odgovor iz ANB stigao je tek nakon intervencije člana Odbora za bezbjednost i odbranu Predraga Bulatovića, koji je zahtijevao od Jokovića da odgovori Vladimiru Božoviću.

Vjerujem da je sve počelo nakon što su me Filip Vujanović i Igor Lukšić tokom razgovora sa zvaničnicima iz Srbije i predstavnicima opozicije u Crnoj Gori označili kao srbskog ekstremistu i to u kontekstu mog zalaganja za ravnopravnost srbskog jezika u obrazovnom procesu, kazao je Božović „Danu" i potvrdio da se obraćao ANBu kako bi provjerio da li je predmet interesovanja te službe.

On se obratio Bulatoviću pismenim putem, navodeći da je zakonom predviđen rok u kojem je Agencija bila u obavezi da odgovori na zahtjev, odavno prošao te da postoji izvjestan stepen sumnje da se radi o određenom obliku političke opstrukcije.

Shvatam da bi ovaj apel za zaštitu zakonitosti upućen vama bio suvišan u sistemu sa drugačijom praksom i oslobođenom posebnih okolnosti. Te okolnosti se, prije svega, odnose na činjenicu da su u gro zvaničnih razgovora predsjednik Crne Gore Filip Vujanović, kao i predsjednik Vlade Igor Lukšić dali na moj račun. S obzirom na to da ne poznajem pomenutu gospodu, kada njihove ocjene nijesu mogle doći u uobičajenom postupku karakterne analize postao je jedini logičan izbor moje obraćanje ANBu, navodi se u pismu Bulatoviću.

Predsjednik Upravnog odbora Matice srpske smatra da su upravo takve kvalifikacije od strane Lukšića i Vujanovića imale za posledicu da on bude pod mjerama tajnog nadzora od strane ANBa.

- U trenutku kada je u javnosti prisutna zastrašujuća represivna kampanja prema organizacijama i institucijama koje pripadaju srbskom identitetskom kontekstu javlja se osnovana sumnja da je i ovaj događaj vezan za pokušaj diskreditacije Matice srpske, Društva članova u Crnoj Gori, kao i lično mene kao predsjednika UO ove organizacije, naglasio je u pismu Božović.

Član Odbora za bezbjednost i odbranu Predrag Bulatović o ovom problemu govorio je i na zatvorenoj sjednici tog skupštinskog tijela 14.11.2011. godine i tada je zatražio odgovor od Jokovića. Odgovor je uslijedio tek 8. decembra.

Božović je nakon što je dobio odgovor uputio pismo šefu tajne policije, u kojem je naveo da je odgovor Agencije upućen 8.12.2012. i da je time očigledno prekršen zakon na koji se poziva ANB.

- Obesmišljavanje funkcije i zakonitosti Vašeg rada kao rukovodioca Agencije, dodatno je potcrtano činjenicom da je za redovnu i uobičajenu proceduru ostvarenja građanskog prava na kraju bila potrebna intervencija člana Odbora za odbranu i bezbjednost. Pikantan detalj je da je službenica po prijemu mog zahtjeva iskreno i vrlo uvjerljivo istakla praksu Agencije da se odgovori dostavljaju za svega par dana. Pretpostavljam da ćete naći način da joj ukažete da je takva informacija u direktnom konfliktu sa Vašim objašnjenjem o „preopterećenosti" Agencije brojem zahtjeva, te da je to uzrok „pojedinih" kašnjenja. Složićete se da „preopterećenost" kao neslužbena i nezakonska kategorija, sem tona katkad simpatičnog tradicionalističkog izgovora, ne posjeduje nikakav suštinski značaj. Posebno, „preopterećenost" kao „argument" se nikako ne bi smjela naći u sklopu ozbiljne korenspodencije ili komunikacije, a što se, ipak, prema mojim saznanjima, dešava, u Vašem pokušaju pravdanja nepoštovanja zakonskih rokova naglasio je Božović u pismu koje je uputio Jokoviću.

U tehničkopravnom smislu, sa aspekta poštovanja zakona o ANBu kako je pojasnio, kašnjenje od jednog dana ili par mjeseci ne pravi razliku.

- Međutim, suštinska razlika je u činjenici da ste me u periodu od isteka zakonskog roka za dostavljanje odgovora do 8.12.2011. svjesno uskratili za mogućnost adekvatne reakciju u odnosu na, sad već nespornu, činjenicu da sam pod mjerama tajnog nadzora navodi se između ostalog u pismu.

On je naglasio i da će, u skladu sa normama domaćeg zakonodavstva i međunarodnog prava, tražiti odgovarajuću zaštitu u odnosu na postupanje Agencije kao i odgovornost Jokovića, za koje smatra da su u značajnoj mjeri ugrozili njegova prava i bezbjednost, kao i njegove porodice.

- Sem upadljivog nedostatka stila u odgovoru Agencije, uočavam ozbiljne materijalne nedostatke i kontradiktornosti koje ću istaći u posebnom obraćanju. Smatram da je čitav postupak proizašao iz, nažalost, redovne, a nezakonite prakse praćenja političkih neistomišljenika režima. Kako je politička bezbjednost režima vaš fokus i suština djelovanja, ustaljeno je da neistomišljenike kodirate kao „bezbjedsnosno interesantne osobe". Iskazana osionost čelnika režima (predsjednika i premijera), uz vjerovatan pad koncentracije i takta, demonstrirana na zvaničnim sastancima na kojima su podijelili svoj doživljaj mog karaktera, neoboriv je dokaz naznačene prakse kazao je između ostalog Božović.
 

Sistematska tortura

Prema riječima Vladimira Božovića, skoro da je suvišno istaći da se u ovom slučaju jasno prelama duh istorijske epohe obilježene informbirovskom torturom, a koji se sasvim ugodno baškari u radu Agencije i načinu rukovođenja iste.

- Stoga, i groteskno i vickasto djeluje član 3 Zakona o ANBu u kome se kaže da je Agencija „politički i ideološki" neutralna. Računajući na stvarnu a ne propisanu prirodu djelatnosti Agencije, te na suštinski nepromijenjene metode rada i ciljeve od 1945, taj član zakona zapravo djeluje kao ironični epitaf pokušaju da se rad službe na čijem ste čelu uvede u praksu demokratskih sistema i prilagodi duhu vremena u kom živimo kazao je Božović u obraćanju Jokoviću. Ipak, vjeruje da će, kako je kazao, neminovnost promjena dati pravi sadržaj pomenutoj normi.

- Time će se konačno otkloniti mogućnost da se vrši sistemska tortura nad pojedincima i organizacijama koji ne odgovaraju totalitarističkim režimskim ambicijama, zaključio je on.
 

Joković ćuti

Kako bismo dobili i zvaničnu potvrdu da se u odnosu na Vladimira Božovića primjenjuju mjere tajnog nadzora, uputili smo juče zvaničan zahtjev direktoru ANBa Vladanu Jokoviću. U zahtjevu smo naveli da bi u cilju objektivnog informisanja javnosti trebalo da odgovori na pitanje da li ANB sprovodi mjere tajnog nadzora u odnosu na predsjednika Upravnog odbora Matice srpske Vladimira Božovića. Naveli smo i da ukoliko Joković ne odgovori na ovo pitanje juče do 15 časova, smatraćemo da su potvrdili ovu informaciju. Odgovor iz ANB nije stigao do zaključenja ovog broja našeg lista.