Srbe obmanjuju građanskom državom

Srbi u Crnoj Gori su diskriminisani, a mogu na ovim prostorima opstati jedino ako uspiju da stvore adekvatnu ekonomsku osnovu, ocijenjeno je, između ostalog, na jučerašnjem okruglom stolu koji je u Podgorici organizovao Ekonomski savjet Srpske narodne stranke. Predsjednik SNS-a Andrija Mandić kazao je da se ta partija i "Srpska lista" zalažu da Crna Gora bude ustavom definisana kao država ravnopravnih građana i naroda zbog toga što je na sceni diskriminacija Srba na svakom koraku.
- Očigledno je građanski koncept samo dobar izgovor vlasti da nastavi sa diskriminacijom srpskog naroda. Da nema te diskriminacije sigurno bismo se zalagali da Crna Gora bude država ravnopravih građana. "Srpska lista" želi da se Crna Gora uredi tako da je svi građani i narodi koji u njoj žive doživljavaju kao svoju državu. Veoma je važno da našim prijateljima u susjedstvu i međunarodnoj zajednici dokažemo da su Srbi u Crnoj Gori dikriminisani. I već sada sve više ljudi od Vašingtona do Brisela postavlja pitanje crnogorskoj vlasti kakav je položaj Srba. To se pitanje do sada postavljalo samo za Albance - kazao je Mandić.
On je naveo niz primjera diskriminacije Srba prilikom zapošljavanja. Kako je dodao, čak se i u firmama iz Srbije koje posluju u Crnoj Gori osjeća diskriminacija Srba.
- Telekom Srbije, koji stiže u Crnu Goru, raspisao je konkurs za prijem zaposlenih i objavio ga u novini koju ne čitaju Srbi. I tamo se, prema informacijama koje imamo, vodi računa da na rukovodeća mjesta dođu provjereni kadrovi koji su i ranije u Crnoj Gori sprovodili antisrpsku politiku - kazao je Mandić.
Predsjednik Ekonomskog savjeta SNS-a Strahinja Bulajić kazao je da je ekonomija od posebnog značaja za srpski narod u Crnoj Gori.
- Veza sa Srbijom je srušena, a Crna Gora je izgleda postala američka vojna baza, ali i ruska ekonomska teritorija. Ovo je zemlja čuda u kojoj će na ruskoj teritoriji američki vojnici moći da rade šta hoće. Takva zemlja želi da bude dio Evropske Unije a možda dijelom teritorije i Velike Albanije. Utisak je da se Crna Gora rasteže i da granica pucanja nije daleko. U takvoj situaciji srpski narod traži ravnopravnost sa ostalima u ekonomskom i političkom smislu - kazao je, pored ostalog, Bulajić.
Član Ekonomskog savjeta Ljubomir Madžar, komentarišući Nacrt ustava, rekao je da mu se "mnogo više dopada da Crna Gora bude država građana".
- Crna Gora je etnički heterogena i ako se prihvati da su narodi nosioci suvreniteta pitanje je koji, a koje izostaviti. Smatram da vjera i nacija treba da budu stvar privatnog opredjeljenja - kazao je Madžar.
On je dodao da državni simboli ne treba da sadrže vjerska obilježja a založio se i da se ustavom ne propisuje da država finansijski pomaže vjerske zajednice.
- "Srpska lista" je dala alternativu u kojoj se insistira na nacionalnom ključu prilikom zapošljavanja. Svjestan sam razloga, ali ima i argumenata protiv toga. Ima mnogo nacionalnih zajednica i teško je naći pravično rješenje. Tamo gdje ima nacionalnog ključa, to podrazumijeva i da bi na neka mjesta u državnim organima došli ljudi odabrani ne uvijek po kriterijumu stručnosti - kazao je Madžar. On je dodao da bi i prava manjina trebalo ograničiti a preko te granice dati mogućnost da ih ostvaruju o svom trošku.
Profesor Danijel Cvjetičanin kazao je da je položaj srpskog naroda u Crnoj Gori otežan nakon sticanja njene nezavisnosti.
- Nacrt ustava već na početku ima odredbe koje bi mogle biti nagovještaj diskriminacije i to ne samo srpskog naroda. Bojim se da će upravo ovakav ustav podstaći diskriminaciju - kazao je Cvjetičanin, i dodao da Crna Gora nema razloga da uvodi, odnosno izmišlja novi jezik.
Cvjetičanin je zamjerio opozicionim partijama da podržavaju antiliberalni model koji je izgradila vlast.
- Ono što se u Crnoj Gori desetak godina poturalo kao liberalni model ustvari je bio kontrolni model, i antitržišni sistem koji sada doživljava vrhunac prosperiteta. Sada Crna Gora doživljava vrhunac blagostanja, jer količina novca koja se trenutno u nju sliva je neponovljiva. Crna Gora jede svoju budućnost i sve je rasprodato. Ogromne štete koje je Crna Gora imala, ima i koje će imati upravo su posljedica antiliberalnog modela koji postaje, nažalost, zaštitni znak crnogorske opozicije. Opozicija mora konačno da raskrinka licemjerje vlasti da sprovodi liberalni ekonomski model - zaključio je Cvjetičanin.
Savjetnik predsjednika SNS-a Miša Đurković upozorio je da srpski narod u Crnoj Gori ne može opstati ako ne obezbijedi adekvatnu ekonomsku osnovu.
- SNS želi da dođe na vlast. Ta partija ne želi da dovijeka bude u opoziciji a da Srbi postanu socijalna kategorija. Želimo da Srbe uvedemo u red bogatih ljudi spremnih da državu urede na najbolji način - kazao je Đurković.
Vasko Radulović smatra da je naredni period kritičan za Srbe u Crnoj Gori.
- Ako se ne uradi dovoljno na ekonomskom, političkom i propagandnom planu, biće na narednom popisu mnogo manje Srba i onih koji govore srpskim jezikom i idu u srpsku crkvu. Moraju se napraviti organizacije i centri u kojima će se Srbi okupljati, neophodno je imati srpsku televiziju, novine...Sve to je nemoguće bez neke pomoći - kazao je Radulović.

Dragaš: Samo interes Srbina spasava

- Potrebno je da se izradi ekonomski program SNS-a. Samo interesi mogu da spoje ljude. Predlažem da SNS u roku od 90 dana izađe sa operativnim ekonomskim programom koji će sadržati presjek stanja, predlog mjera, iznos potrebnih sredstava i kako povezati sve zainteresovane - kazao je Branko Dragaš, predlažući formiranje srpske poslovne berze radi lakše saradnje.

Sveta vodica

Po ocjeni člana Ekonomskog savjeta SNS-a Momira Bulatovića, odredbe vezane za ekonomska pitanja u Nacrtu ustava su "kao sveta vodica - ne zna se da li će biti od koristi, a ne može da naškodi". On je dodao da postojeće stanje na socijalnom planu može biti ozbiljna prepreka daljeg ekonomskog razvoja, koji je preduslov za evropske integracije. On je kao kuriozitet naveo činjenicu da se u Nacrtu ustava nigdje ne navodi koja je valuta u zvaničnoj upotrebi. Kako je naglasio, ekonomska stvarnost Crne Gore je zabrinjavajuća, a ustav neće riješiti te probleme.