"Izviiskra Njegoševa" ponovo među Srbima

Njegoševa nagrada za književnost od juče je ponovo među Srbima. Naime, Eparhija budimljansko-nikšićka, potpisom vladike Joanikija, sa Kompanijom "Mona" iz Beograda, kao donatorom, ustanovila je književnu nagradu "Iskriiskra Njegoševa", koja će se dodjeljivati za najbolju knjigu objavljenu u predhodne dvije godine, za ukupna sabrana ili izabrana djela nekoga pisca, ili za ukupno životno djelo na srpskom jeziku, nezavisno od teritorije na kojoj je objavljena.
Nagrada je ustanovljena na 160 godina prvog štampanja "Gorskog vijenca", i nosi prvobitni naziv ovoga djela.
Svečanost povodom svojevrsnog povratka vladike, pjesnika i gospodara Crne Gore Petra II Petrovića Njegoša među srpski narod i njegove stvaraoce, se juče u prisustvu eminentnih književnika, pjesnika, izdavača, javnih ličnosti i brojnih medija, odvijala u Klubu književnika u Beogradu.
Najava ustanovljenja Njegoševe nagrade bili su fragmenti iz njegovog maestralnog "Gorskog vijenca", a zborio ih je glumac Gojko Šantić. O nagradi su govorili članovi žirija profesor savremene srpske njiževnosti na beogradskom Filološkom fakultetu dr Jovan Delić, pjesnik iz Nikšića Milutin Mićović, pjesnik i urednik Zavoda za udžbenike Dragan Hamović i vlasnica modne kuće "Mona" Nada Momirović-Delić.
- Ova nagrada nije rezervisana ni za stare, ni za mlade, već za najbolje među srpskim piscima, rekao je predsjednik žirija profesor Delić i podsjetio da je Njegoš sa svega 35 godina objavio "Gorski vijenac" i onda još četiri do kraja života. Kako je istakao, žiri će raditi po dva kriterijuma - božjem i narodnom, a oni su sloboda i odgovornost.
Odluka o dodjeli "Izviiskre Njegoševe" saopštavaće se na praznik prvog srpskog prosvetitelja, o Savindanu, a uručivaće se na praznik Svetog Vasilija Ostroškog u Nikšiću, Beogradu i Banja Luci ili nekom drugom mjestu za koje se odluči episkop budimljansko-nikšićke eparhije, Joanikije.
Pjesnik Milutin Mićović, podsjetio je da se Njegoševa nagrada prije pola vijeka dodjeljivala u Crnoj Gori i da je to činila država, a dobili su je, kako je istakao, naši najveći pjesnici, među njima i Matija Bećković.
- Sa Njegoševom nagradom, jasno je da je on među nama i u nama. Samim tim što je u božanskoj sili, postao je nedostižna mjera srpskog jezika i kulture, rekao je Mićović, koji je podsjetio na sadašnje stanje u Crnoj Gori.
- Zato mi preuzimamo da vodimo brigu o Njegošu i zajedno sa njim dodjeljujemo nagradu, kojom će biti udostojena najviša književna imena, dodao je nikšićki pjesnik.
U svojoj besedi podsjetio je i na Njegoševe bitke, a posebno onu za "pamćenje, za istoriju, za objedinjavanje svoga naroda i prepoznavanje i vjeri i jeziku". Mićović je zaključio da za srpski narod u Crnoj Gori i stanje u kome se našao nema boljeg pomagača od vladike Njegoša i Sv. Vasilija Ostroškog.
- Ta imena u Crnoj Gori vode istinsku brigu za srpski narod, koji nema drugih pokrovitelja, a oni su nama dosta, zaključio je Mićović. Pjesnik Dragan Hamović upozorio je na leksikon koji se nedavno pojavio u Zagrebu i gdje uz ime velikog Njegoša stoji da se "ugradio i u srpsku knjiženu tradiciju".
- Nije čudno da se takav leksikon pojavi u Zagrebu, mada bi bolje bilo da su napisali da se Tin Ujević ugradio i u srpsku književnost, jer je stvarao na ekavici i najbolja djela objavio u Beogradu. Mi na mnoge falsifikate ne odgovaramo, ali ova Njegoševa nagrad predstavlja odgovor, rekao je Hamović i konstatovao da više nije čudno da se sličan lekiskon pojavi u Podgorici ili na Cetinju. Hamović je poručio iz hrama srpske književnosti u Beogradu, da je Njegoš najveći stub i mjera srpske kulture.
Donatorka Nada Momirović, čija će modna kuća "Mona" za prvog laureata "Iskriiskra Njegoševa" izdvojiti 5.000 eura, u dinarskoj protivvrijednosti, poručila je da su ona i njena porodica, uz vladiku Joanikija, garanti trajanja ovog priznanja za najbolje stvaraoce.
- Uvjerena sam da će ovo postati najveća književna nagrada na srpskom prostoru, bogatom književnim djelima, iako je pisana na jeziku malobrojnog naroda, zaključila je Nada Momirović obraćajući se gostima na svečanosti ustanovljenja Njegoševe nagrade za književnost. Uz novac laureati će dobiti i Povelju, koja je, kako se juče čulo, trenutno u izradi.

Na ponos velikom vladiki

- Kao književni poslenik mogu samo da pozdravim i ideju i sve koji su učestvovali u "reanimaciji" Njegoševe nagrade, da čestitam "Moni", koja se prihvatila da tu nagradu pozlati i novčanim iznosom. Kao pjesnik moram da kažem da će to biti još jedna "koska" na trpezi pjesničkog naroda, o kojoj će nadam se pošteno i hrabo se boriti sve te literarne zvjeri, opasne, srpske kojih ima još, srećom, i koje su na tragu Njegoševe pjevanije, izjavio je za "Dan" pjesnik Ljubivoje Ršumović, dodajući da je Njegoševa nagrada na ponos srpskom narodu i velikom stvaraocu.

Konkursne prijave

Djela koja konkurišu za dodjelu književne nagrade mogu prijavljivati i predlagati autori, izdavači, organizacije, institucije i pojedinci. Prijave se dostavljaju na adresu "Mona" Cara Uroša 62, Beogard, a rok za prijavu je 31. decembar tekuće godine. Predsjednik žirija je juče najavio da će se prijave vršiti i u Nikšiću.

Ime nagrade obavezuje

- Svaki dan se govori, kako ima mnogo nagrada, neko pokušava i da ih pobroji pa ne uspijeva. A, jedna nagrada samo ne postoji, a to je Njegoševa i ta činjenica je dovoljno rječita i to je dovoljno objašnjenje zašto je ustanovljena. Tako je i jedan apsurd time okončan. Lijepo je što se ona zove "Izviiskra", što je Njegoševa riječ, kovanica i prvi naslov "Gorskog vijenca", rekao je za "Dan" dobitnik nekadašnje Njegoševe nagrade, koja je naprasno ukinuta, a sada vaskrsla zahvaljujući vladiki Joanikiju i "Moni", akademik Matija Bećković. On kaže da ime ove nagrade obavezuje da postane prva za književnost u srpskom narodu. O tome što je u Crnoj Gori ukinuta Njegoševa nagrada koju je davala država, Bećković kaže da je nezgodno da on kao laureat priča o tome i dodaje da je "to i razlog što je ukinuta". Akademik kaže da danas na srpskom književnom nebu ima dosta imena koja zaslužuju da ponesu "Iskriiskra" nagradu i ističe da su najbolja djela upravo i stvorena na Njegoševoj tradiciji.

Djela u koži i vladikin portret

Direktor izdavačke kuće "Interpres" Mirko Mrkić Ostroški, najavio je na kraju svečanosti da će prvi laureat dobiti poklon njegove kuće u vidu sabranih Njegoševih djela u kožnom povezu. Slikarka Olja Ivanjicki darovaće najbolje srpsko pero vladikinim portretom.