Prekovremeni rad puni džep poslodavca

HERCEG NOVI - Usvajanje ustava, a potom i novog zakona o radu koji bi u podjednakoj mjeri tretirao i kompromisno pomirio zahtjeve države, poslodavca i radnika, bio je zaključak jučerašnjeg okruglog stola, kojeg je Asocijacija Hercegnovska alternativa (AHA), u saradnji sa FONDAS-om i ORT-om, organizovala na temu "Prekovremeni rad - rad na crno?".
Kako je naglašeno, cilj projekta je da se nadgledanjem poštovanja Zakona o radu poboljša položaj radnika u privatnom sektoru, zatim ukazivanje na najbitnije nedostatke postojećeg zakona, jednako kao i poboljšanje transparentnosti procesa donošenja novog zakona o radu.
Marina Vuksanović, koordinator projekta i član NVO AHA, saopštila je da je poražavajuća činjenica da većina zaposlenih u trgovini i ugostiteljstvu u sezoni radi najmanje dva sata dnevno neplaćenog prekovremenog rada.
- U AD Štampa u sezoni radnice rade 52 sata, a Pantomarketu 59 sati nedjeljno. Ako povećani obim posla traje tri mjeseca, a mjesečno se najmanje prekovremeno odradi 60 sati, može se izračunati da poslodavac na taj način radnicima zakine najmanje jednu platu, odnosno da na besplatnom radu zarađuju ekstraprofit - kazala je Vuksanović.
Ona je istakla da niko ne evidentira godišnji broj prekovremenih neplaćenih sati, čime poslodovac ne šteti samo radnike već i državu, budući da na te sate treba dodatno platiti porez i doprinos.
Dr Ilija Pavlović, konsultant NVO AHA, iznio je podatke o slaboj edukovanosti radnika po pitanju svojih prava ali i poslodavaca o svom viđenju zakona o radu i radničkih prava, koji su dobijeni putem ankete.
- 30 odsto radnika nije upoznato sa Zakonom o radu, 80 odsto ne zna da je u pripremi novi zakon o radu, a najdrastičniji primjeri se odnose na prekovremeni rad, isplata regresa, korišćenje propisanog dnevnog odmora, za koje je 90 odsto radnika kazalo da nije bilo u mogućnosti da ih koristi. Pedeset odsto radnika nema slobodan dan u nedjelji, a 80 odsto njih nema plaćen prevoz ni topli obrok. S druge strane, 70 odsto poslodavaca priznaje da ne isplaćuje topli obrok i regres, ali smatraju da time ne krše zakon. 80 odsto poslodavaca nije u stanju da ispoštuje pravo radnika na jedan slobodan dan, a 70 odsto misli da bi smanjenje obaveza prema državi omogućilo zapošljavanje novih radnika.
Vule Ćirović, predsjednik opštinskog sindikalnog povjereništva, smatra da mnogo usmenih primjedbi radnika govori u prilog činjenici da iz straha od gubitka posla ne žele da javno istupe sa traženjem prava koje im zakon garantuje, a to je potvrdila i Aleksandra Mustur, republički inspektror rada.
- Inspekcija se vrši neposrednim uvidom kod poslodavca, po službenoj dužosti. Prekovremeni neplaćeni rad najteže je dokazati, a kada vršimo kontrolu, radnici ćute ili negiraju da su na bilo koji način oštećeni - kazala je Mustur.
Mila Kostić, iz Unije poslodavaca, istakla je da postojeći zakon ne štiti poslodavce i da su stope opterećenja na zaradu veoma visoke. Njihovim smanjivanjem, kako je Vlada i obećala, trebalo bi za rezultat da ima suzbijanje rada na crno.

Država da smanji potraživanja

Anđela Milošević, menadžer Montenegro biznis alijanse, kazala je da je ova organizacija pripremila paket predloga za novi zakon o radu, u kojem se glavne primjedbe odnose na ograničavanje slobodnog ugovaranja između poslodavca i zaposlenog, kao i da je prenaglašena zaštita radnika i uloga sindikata. Oni smatraju da poslodavci nijesu zaštićeni od neradnika.
Silvana Ilić-Đorđević, pravnik kompanije Alksandrija, objasnila je da vlasnik ove firme uspijeva da radnicima plati prekovremeni rad, ali da ova komapnija sada ima problem s prijavljivanjem državljana Srbije koji u njoj rade, koje je dosad mogla prijavljivati u fond PIO, a od razdvajanja država ne zna kako da ih tretira, te da je potrebno da se resorno ministarstvo po ovo pitanju urgentno oglasi.
Miodrag Majdov, šef poslovnice AD Štampa, ukazao je na sve poteškoće i dažbine koje prema državi mora podmiriti svaki privrednik, a koje se moraju sniziti kako bi i poslodavci i radnici bili zadovoljeni.