Mliječni proizvodi spadaju u zdravu hranu

Muškarci koji redovno konzumiraju mlijeko, sir i jogurt imaju manje izgleda da razviju skup rizičnih faktora (tzv. metabolički sindrom) za obolijevanje od dijabetesa i srčanih bolesti, ukazuju najnovija istraživanja.
Na uzorku od gotovo 2.400 sredovječnih Britanaca, koji su pili najmanje pola litra mlijeka dnevno, ustanovljen je 62 odsto manji rizik od metaboličkog sindroma nego kod onih koji su rijetko pili mlijeko.
Sličan se zaključak nameće i kad se u obzir uzme cjelokupan unos mlijeka, jogurta i sira.
Metabolički sindrom čine sledeći rizični faktori: visok krvni pritisak, naslage sala u predelu stomaka, visok nivo triglicerida u krvi, a nizak nivo tzv. dobrog holesterola.
Neka ranija istraživanja su već dovela u vezu redovno konzumiranje mlijeka sa sniženjem krvnog pritiska i boljom kontrolom tjelesne mase, a jedna skorašnja američka studija pokazala je da visok unos kalicjuma i vitamina D smanjuje rizik od dijabetesa za 18 odsto.
- Najmanje što se može reći je da se mliječni proizvodi dobro uklapaju u zdravu ishranu - zaključak je dr Pitera Elvuda, vođe istraživanja koje je sprovedeno na Kardifskom univerzitetu.

Slabiji mišići zbog nedostatka selenijuma

Starije osobe s nedovoljnim nivoom selena u krvi često imaju slabe mišiće, zaključak je studije objavljene u "Američkom časopisu za kliničku ishranu".
Istraživači iz italijanskog grada Firence, predvođeni dr Fulviom Lauretanijem, su ustanovili da su u grupi miškaraca i žena starijih od 65 godina, na kojoj je ispitivanje vršeno, oni s niskim sardžajem selena u krvi bili daleko više izloženi opasnosti od slabih mišića u predjelu oko kukova, koljena i šaka.
Sa starošću se po pravilu gubi mišićna masa i jačina, što prouzrokuje padove, povrede i oboljenja kod starijih osoba. U studiji se navodi da bi nedostatak selena mogao da bude jedan od razloga za slabljenje mišića u starosti.
Istraživači, međuim, smatraju da je još rano preporučiti dodatke sa selenom za jačanje mišića, jer su potrebna dodatna ispitivanja kako bi se utvdilo da li veća količina tog minerala pomaže mišićima.
Prirodni izvori selena su žitarice, pojedini koštunjavi plodovi kao što je brazilski orah i neke vrste mesa i plodova mora, poput govedine i tunjevine, prenio je Rojters.
Selen je mineral koji je ljudima potreban samo u malim količinama. Organizam ga pretvara u proteine pod nazivom selenoproteini koji djeluju kao enzimi antioksidanata, a koji pomažu da se ćelije zaštite od oštećenja.
Prema Lauretanijevom timu, kod starijih osoba s niskim nivoom selena aktivnost selenoproteina u mišićima je možda manja od optimalne, što doprinosi njihovom slabljenju.
Učesnici u studiji, ukupno 891 starija osoba, davali su uzorke krvi i prošli kroz seriju testova za jačinu mišića. Generalno, kod četvrtine ispitanika sa sniženim selenom postojala je duplo veća mogućnost da im oslabe mišići nego kod četvrtine koja je imala visok nivo selena u krvi.
Istraživači su ukazali da je nivo selena samo jedan u nizu činilaca koji se moraju uzeti u obzir kao što su hronična oboljenja, cjelokupno unošenje kalorija i težina.
Buduće studije bi trebalo da se pozabave time da li dodaci selena mogu da uspore slabljenje mišića kod starijih osoba s nedostatkom tog minerala.

Za bol u leđima krivi su preci

Američki naučnik dr Aron Filer s medicinskog istraživačkog centra "Cedars Sinai" u Los Anđelesu tvrdi da je došao do nove teorije o tome kada i koliko rano su ljudi razvili sposobnost da hodaju uspravno.
Prema njegovom mišljenju, velika promjena na kičmi koja je dopustila čovjekolikom majmunu da hoda uspravno i nosi stvari je olakšala lom i pod pritisak stavila spužvaste diskove između pršljenova i to objašnjava zašto je bol u leđima vodeći uzrok invalidnosti.

U članku časopisa "Neurosurgical Focus" Filer kaže da je jedan od ključnih indikatora za njegove zaključke bio dio kostiju poznat kao poprečni nastavak, izraslina koja strči sa strane šupljih kružnih pršljenova, na mjestu na kojem se mišići vežu s kičmom.
Većina kičmenjaka, naročito majmuni, usmjerena je prema napred da bi hodali na četiri noge, kaže dr Filer dodajući da se poprečna izraslina nalazi ispred kičme prema trbuhu životinje.
Međutim, kod ljudi i 21 miliona godina starog fosila majmunolikog stvorenja nazvanog Morotofitekus bišopi, koje je živjelo na stablima na prostoru današnje Ugande, nalazi se iza početka kičmenog stuba i tu karakteristiku dijele i veliki majmuni poput šimpanzi.
Fosil je otkriven 60-tih godina prošlog vijeka, ali niko nije primijetio tu važnu promjenu na kičmi do 1997. godine, kada je paleontolog Laura Mekleči s njujorškog državnog univerziteta izvijestila o toj izvanrednoj karakteristici Morotofitekusa.
"To znači da dvonožni uspravni položaj ide 20 miliona godina u prošlost, a ne samo pet ili šest miliona godina", rekao je Filer.
U svojoj studiji i knjizi "Uspravni majmun - novo porijeklo vrste" Filer tvrdi da je taj zajednički predak, i preci koji datiraju mnogo miliona godina ranije, hodao uspravno.
Homo sapiens, odnosno ljudi, nastavio je da hoda uspravno dok su se majmuni razvili unatrag prema hodanju na sve četiri noge, tvrdi Filer, koji je takođe rekao da su ljudi razvili novu strukturu kostiju koja tijelo u stojećem položaju raspoređuje prema bočnim stranama.
"To je veoma važno za nošenje djeteta jer, imajući u vidu bolove u leđima, sada imamo velike mišiće koji rade taj težak posao koji nikada nisu ranije radili", rekao je Filer, dodajući da se oni sada kidaju i istežu.

Alkohol i rak i prostate

Konzumiranje alkohola, po svemu sudeći, ne povećava rizik obolijevanja od raka prostate, kao ni način pijenja ni vrsta alkohola koji se konzumira, zaključak je studije australijskog tima stručnjaka s Univerziteta Melburna.
Štaviše, pokazalo se da umjereno konzumiranje alokohola može da smanji rizik od agresivne forme raka prostate i umiranja od tog oblika kancera, izvještava Rojters.
Australijski istraživači, predvođeni dr Grejamom Džajlsom, pratili su između 1994. i 2003. godine ukupno 16.872 čovjeka, stara na početku istraživanja između 27 i 70 godina. Oni su na početku odgovorili na iscrpan upitnik o eventulanom konzumiranju alkohola.

Tokom devetogodišnjeg praćenja ovih ljudi registrovana su 732 slučaja raka prostate, od koji 132 u agresivnoj formi, kao i 53 slučaja smrti od rečene bolesti.
Najinteresantniji podatak je da su, u poređenju s trezvenjacima, ispitanici koji su dnevno konzumirali jedan do 19 grama alkohola (što znači ne više od jednog i po pića) imali za 34 odsto manji rizik da dobiju agresivni oblik raka prostate i za 44 odsto manji rizik da umru od tog oblika raka.

Protein za potomstvo

Japanski naučnici su saopštili da su pronašli protein u spermi koji igra presudnu ulogu u oplodnji jajne ćelije, što će doprinijeti iznalaženju novih tehnika u liječenju steriliteta kao i proizvodnji nehormonskih kontraceptivnih sredstava.
Miševi stvoreni genetskim inženjeringom koji su proizvodili spermu bez dotičnog proteina, nazvanog "izumo", nijesu mogli da izvrše oplodnju.

Savjeti protiv glavobolje

I kada vas glava malo zaboli, ne možete da istrpite i popijete lijek. To i nije baš zdravo, jer neki bolovi mogu da prođu i bez toga, posebno kod "jačeg pola" koji rjeđe pati od hroničnih glavobolja. Čak i kada osjetite bol skoro svakog dana, bolje je držati se nekih pravila sa kojima ćete izbjeći neprijatne glavobolje.
Kada sjedite na krevetu ili fotelji glavu uvijek oslonite na naslon, kako biste opustili vrat i spriječili bespotrebno istezanje. Kada nešto radite na kompjuteru stalno mijenjajte položaj glave.
Dok pišete ili čitate ne približavajte se previše papiru, uvijek držite određeno rastojanje. Glavobolje najčešće nastaju kada je glava duže vrijeme pognuta. Krevet na kome spavate treba da bude malo tvrđi, a nije ni zdravo kada je jastuk debeo i ogroman.
U vožnji leđa uvijek prilijepite uz naslon sjedišta, a vrat oslonite na jastuče za glavu.