Komemoracija u Jasenovcu: Prisutni predstavnici udruženja Jadovno 1941
17.04.2011. god.
Kod spomenika Cvijet u Spomen-području Jasenovac danas će biti održan komemorativni skup povodom obilježavanja 66 godina od proboja logoraša iz zloglasnog ustaškog logora.
Komemoracija stradalima u Jasenovcu trebala bi da počne u 11.00 časova, a osim prigodnog programa predviđeno je i obraćanje predsjednika Hrvatske Ive Josipovića, predsjednika Hrvatskog sabora Luke Bebića i predsjednika Vlade Hrvatske Jadranke Kosor.
Delegacija Udruženja građana "Jadovno 1941", zajedno sa osamdesetogodišnjim preživjelim logorašem Milanom Bastašićem, prisustvovaće komemorativnom skupu, položiti vijenac kod Kamenog cvijeta i pokloniti se žrtvama koncentracionog logora.
Predsjednik Udrženja Dušan Bastašić rekao je Srni da će, prema njegovim informacijama, osim delegacije Udruženja "Jadovno 1941", u Jasenovcu biti i predstavnici udruženja jasenovačkih logoraša iz Beograda i Banje Luke.
On je naglasio da predsjednik Skupštine Udruženja Milan Bastašić, nakon 20 godina od progona iz Hrvatske i rješenja o povlačenju optužnice Županijskog suda u Bjelovaru, prvi put dolazi u Hrvatsku i mjesto gdje je kao jedanaestogodišnjak 1942. godine pukim čudom preživio logoraške torture.
"Bilo je govora o tome da će se Milan Bastašić kao jedini i još uvijek živi jasenovački logoraš porijeklom iz Hrvatske obratiti na komemoraciji, međutim organizatori su ipak odlučili da se obrati predstavnik Roma", rekao je Bastašić i dodao da mu nije poznato zašto je došlo do izmjene.
Na dan proboja, 22. aprila 1945. godine, u logoru u Jasenovcu bilo je 1.073 logoraša. Njih 600 je krenulo u proboj, a do slobode ih je došao samo 91. Preostali logoraši, koji zbog nemoći i bolesti nisu učestvovali u proboju, ubijeni su ili spaljeni zajedno sa logorskim objektima.
Istog dana, počeo je i proboj zatočenika Kožare, dijela logora u samom Jasenovcu. Od 167 zatočenika njih 11 preživjelo je proboj.
Međunarodna komisija za istinu o jasenovačkom sistemu hrvatskih koncentracionih logora za istrebljenje Srba, Jevreja i Roma zaključila je 2009. godine da su Hrvati u Jasenovcu i Donjoj Gradini ubili više od 700 000 Srba, 23 000 Jevreja i oko 80 000 Roma.
Logor u Donjoj Gradini nalazio se u BiH, preko puta Jasenovca, odmah iza ušća rijeke Une u Savu i formiran je 1941. godine.
Gradina i nije bila logor u pravom smislu te riječi, već samo masovno jasenovačko stratište, tj. "prihvatni logor" dok ustaše ne likvidiraju mnogobrojno srbsko stanovništvo dovedeno iz BiH i drugih krajeva zloglasne NDH. Prema nekim procjenama, u Gradini je ubijeno i zakopano više od 360 000 ljudi, pretežno Srba.
NDH je proglašena 10. aprila 1941. godine pod pokroviteljstvom nacističke Njemačke i fašističke Italije i obuhvatala je Hrvatsku, BiH i oblast Srem sa 6,3 miliona stanovnika, od toga više od trećine Srba.
Jedan od vidova organizovanog zločina tadašnje hrvatske države bili su logori, od kojih je najveći bio Jasenovac.
NDH je bila jedina saveznica Sila Osovine, u Drugom svjetskom ratu, koja je organizovala i specijalne logore za djecu. U njima je bilo zatočeno oko 33 000 mališana, a samo u sistemu logora Jasenovac ubijeno je 19 432 djece, uzrasta od nekoliko mjeseci do 14 godina.
Za zločin genocida u NDH Anti Paveliću nikad nije suđeno, čak ni u odsustvu, a ministar policije NDH Andrija Artuković i upravnik Jasenovca Dinko Šakić, koji su se do duboke starosti uspješno skrivali sa druge strane Atlantika, osuđeni su u Hrvatskoj 1986. odnosno 1989. godine za ratni zločin protiv civilnog stanovništva.
Patrijarh moskovski i cele Rusije Kiril čestitao je 70. rođendan čuvenom srbskom reditelju Emiru Kusturici i odlikovao ga Ordenom Svetog Serafima Sarovskog 1. stepena.
Ruski vojnici izveli su udar na parking za avione na aerodromu u rejonu Aviatorskog, uništivši jedan od stacioniranih letelica.
Na Kupjansko-Svatovskom pravcu ruske snage su podigle za