Prljavim novcem pomagali nezavisnost

Bivši agent češke Obavještajne službe i direktor banke "Standard Hellier" Miloslav Votava tvrdi "da je u Crnoj Gori "oprano" oko 100 miliona dolara. On ističe da je sav "prljavi" novac, koji je poticao iz crnog fonda češke civilne izvidnice, prošao kroz račune "Standard Hellier Bank" u Podgorici. Prema njegovim riječima, "nijedna od domaćih banaka i niko od građana Crne Gore nijesu nam pomagali".
- Do 2004. godine državne ustanove Crne Gore nijesu znale da na njihovom području djeluje češka izvidnica - kazao je Votava u pismu koje su objavile "Večernje novosti".
On kaže da je od 1999. godine, češka izvidnica za finansiranje najpovjerljivijih operacija u inostranstvu koristila "Standard Hellier Bank".
- Februara 2000. godine, u Crnoj Gori osnovana je ova banka pod registarskim brojem 671. U njoj sam radio kao direktor. Banka je imala sjedište u Podgorici. Kasnije banka je iznajmila sjedište u gradiću Bijela u Boki kotorskoj, gde je djelovalo nekoliko obaveštajnih oficira češke izvidnice - tvrdi Votava.
Kada je, kako navodi, 2003. godine saznao da je "preko naših žiro računa prošlo na desetine miliona dolara, koji potiču iz nelegalnih izvora, obavijestio sam nadležnog oficira izvidnice".
- On mi je rekao "da se time ne bavim", već da radim svoj posao. Kako je i kasnije nastavljeno nelegalno prebacivanje desetina miliona dolara preko naših računa u korist nelegitimnih aktivnosti izvidnice i osoba, koje su bile u kontaktu sa češkom izvidnicom, slučaj sam ponovo prijavio direktoru izvidnice. Umjesto pohvale, preko noći sam umjesto elitnog obaveštajca postao "neprijatelj češke države". Civilna izvidnica je odmah zatim iskoristila trojicu agenata izvidnice Jižija Geislera, Pavela Rozehnala i Ludeka Kučeru, da nepravedno svjedoče protiv mene. Zbog toga sam 15. juna 2004. uhapšen. Teretili su me da sam falsifikovao dokumente, koji su potvrđavali moju platu u "Standard Hellier Bank", koja je iznosila 82.000 američkih dolara mjesečno - navodi Votava.
I bez obzira na činjenicu, kako ističe, da je već tokom hapšenja dokazao da dokumenta nijesu falsifikovana i da je žrtva konspiracije i saučesništva tajne službe, policija ga je pritvorila.
- U pritvoru sam bio godinu dana i, samo zahvaljujući intervencijama međunarodnih organizacija, pušten sam 15. juna 2005. godine.
Poslije višemjesečne istrage i nalaza grafologa, potvrđeno je da nijesam falsifikovao nikakva dokumenta. Naprotiv, istragom se potvrdilo da su svjedoci koje je podmetnula tajna služba govorili laži, odnosno, da sam ja žrtva čudnih igara tajnih službi koje su prikrivale svoje prljave tragove. Pokazalo se, dakle, da nijesam počinilac, nego žrtva - pojasnio je Votava.
Prema njegovim riječima, sa područja Crne Gore češka tajna služba djelovala je i prema okolnim zemljama.
- Prikrivanje agenata izvidnice u Crnoj Gori obezbjeđivala je upravo "Standard Hellier Bank". O vlastitom djelovanju ne bih mogao da govorim, ali, na opštem nivou, radilo se na nadgledanju situacije u samoj Crnoj Gori i okolini, uspostavljanju kontakta i angažovanju u vezi s ostvarivanjem samostalnosti Crne Gore, odnosno njenom odvajanju od Srbije. U "Standard Hellier Bank" djelovali su faktički samo češki obaveštajci Jiži Geisler, Pavel Rozehnal, Ludek Kučera, Karel Randak, Miloslav Votava i drugi. Svi su u Crnoj Gori djelovali pod lažnim imenima - kazao je Votava.

Dvije tajne službe

Votava je nedavno za dnevnik "Mlada fronta dnes" tvrdio da je obavještajna služba Češke i pored toga što je uz pomoć "Standard hellier banke" u Podgorici prala novac, zahvaljujući pristupu mreži informacija iz partnerskih banaka u Evropi mogla da prati kretanje raznih osoba preko kreditnih kartica. On tvrdi da je preko teritorije Crne Gore prošlo najmanje 110 miliona dolara, ali da je sada teško razdvojiti šta je bio novac Obavještajne službe, a šta drugih klijenata.
- Imam potvrde o transferima za oko 53 miliona eura - rekao je tada Votava dnevniku "Mlada fronta dnes".
On kaže da u Češkoj postoje dvije vrste obaveštajnih službi, vojne i civilne. Vojne su, kako pojašnjava, Vojna odbrambena obavještajna služba i Vojna obaveštajna služba (vojna izvidnica), koja u interesu Češke djeluje u inostranstvu.
- Civilne su Informativna sigurnosna služba (civilna kontraobaveštajna) i Ustanova spoljnih veza i informacija (civilna izvidnica), koja djeluje u inostranstvu. Ja sam, od 1998. do 2003. godine, radio za češku civilnu izvidnicu. Djelovao sam u desetak zemalja Afrike i Balkana. Kao izvještač obaveštajac djelovao sam u najpoverljivijim operacijama. Njima je lično rukovodio prvi zamjenik direktora službe Karel Randak, koji je 2004. godine postao direktor civilne izvidnice, a 2006, odlukom Vlade Češke Republike, povučen je sa te dužnosti. Odjeljenje u kojem sam radio bavilo se finansiranjem čeških izviđača, špijuna, u inostranstvu, kao i kupovinom informatora, agenata i saradnika s terena. Prije svega, osnivao sam fiktivne firme i otvarao tajne račune u bankama- tvrdi Votava.