Poljoprivrednici u RS prijete blokadom institucija

Ako do 15. marta ne dobijemo jeftinije gorivo - plavi dizel, sa traktorima ćemo doći pred zgradu Uprave za indirektno oporezivanje BiH i tri sata blokirati ulaz”, najavio je predsjednik Udruženja poljoprivrednika RS Vladimir Usorac.

Poljoprivrednici protest (Ilustracija)On kaže da će to biti tek prvi znak upozorenja jer su farmeri spremni da idu i korak dalje - na proteste pred institucije BiH u Sarajevu. Napominje da seljaci neće izaći na njive i početi sa sjetvom dok im vlasti konačno ne obezbijede da zemlju obrađuju koristeći gorivo oslobođeno svih dažbina, odnosno jeftinije najmanje 0,65 KM!

"Ovog puta nećemo pristati na kompromis. Ili će seljaci dobiti jeftinije gorivo ili će institucije biti blokirane!“, kategoričan je Usorac. Dodaje da je za obradu jednog hektara zemljišta ratarima, po sadašnjim cijenama, potrebno oko 300 KM samo za gorivo, što je neizdrživo. Da je dizel za poljoprivredu oslobođen akciza, putarine i naknade za izgradnju autoputeva, koštao bi 1,57 umjesto sadašnjih 2,22 KM.

„Hrvatski seljaci imaju plavi dizel, koji plaćaju po cijeni od 1,25 KM i traže da bude još jeftiniji. Mi nećemo tražiti toliko, nego samo da nam litre goriva koje sipamo u traktore država oslobodi drumarina i akciza. Gdje ste vidjeli da seljaci finansiraju izgradnju autoputeva? Autoputevi se ne grade sa njiva, nego preko njiva“, poručuje Usorac.


Međutim, uvođenje jeftinijeg goriva, koje je 18. februara predložio Fiskalni savjet BiH, zahtjevao bi izmenu Zakona o akcizama. U Upravi za indirektno oporezivanje BiH napominju da je Upravnom odboru UIO BiH Fiskalni savjet sugerisao da napravi analizu efekata uvođenja plavog dizela i podrži tu inicijativu. Međutim, sjednica UO još nije zakazana.

Uzme li se u obzir da se na njivama u BiH godišnje potroši oko 20.000 tona dizela, država bi morala da se odrekne oko 13 miliona KM prihoda. Da će se to teško sprovesti, dokazuju dosadašnji neuspjeli pokušaji. Prilikom izrade Zakona o akcizama 2009. godine spominjala se mogućnost uvođenja plavog dizela, ali se od toga odustalo.

„Prema mišljenju UO uvođenje plavog dizela otvorio bi se prostor za manipulacije i zloupotrebe. To se najbolje vidi na primjeru susjedne Hrvatske, koja ima velike probleme sa kontrolom ko sve i u koje svrhe koristi taj dizel“, objašnjava portparol UIO BiH Ratko Kovačević.

Druga inicijativa za uvođenje plavog dizela, koju su u aprilu prošle godine uputili Udruženje poljoprivrednika RS i Ministarstvo spoljne trgovine i ekonomskih odnosa BiH, takođe je neslavno prošla jer nikada nije uvrštena na dnevni red Upravnog odbora.

Kovačević objašnjava da izmjene zakona o akcizama mogu da pripreme članovi UO u kojem sjede i tri ministra finansija i proslijede ih Savjetu ministara BiH. „U Parlamentu BiH ove izmjene treba da prođu Ustavno-pravnu komisiju i Komisiju za finansije i budžet, a tek nakon toga dolaze do Parlamenta BiH na usvajanje“, objašnjava Kovačević. Dodaje da izmjene zakona mogu da pokrenu i poslanici u Parlamentu BiH, ali da oba načina izmjena Zakona o akcizama „podrazumevaju duži vremenski period, naročito u situaciji kada se u BiH tek formiraju vlasti na svim nivoima“.

Prema mišljenju predsjednika Komisije za zaštitu domaće proizvodnje BiH Stojana Marinkovića, vlasti uvođenje plavog dizela moraju da shvate kao ključ za opstanak poljoprivrede jer su seljaci na koljenima.

„Moraju da shvate da su gubici od dažbina za državu daleko manji od onih koje će imati ako se poljoprivreda uništi“, kaže on. Napominje da bi i cijene domaćih poljoprivrednih proizvoda u slučaju korišćenja jeftinijeg goriva sigurno pojeftinile.


Država bi mogla i da zaradi

Zamjenik ministra finansija i trezora BiH Fuad Kasumović kaže da uvođenjem plavog dizela država neće ništa izgubiti, nego može i da zaradi.
“Cijene hrane rastu, a naša polja su pusta. Ako bi se rasteretili dažbina, poljoprivrednici bi više proizvodili, manje bi se uvozilo, pa bi se taj novac vratio. Osim toga, poljoprivreda bi zaposlila više ljudi, a domaći proizvodi mogli bi i da se izvoze“, objašnjava Kasumović. Da bi se spriječile malverzacije pri uvozu goriva, on predlaže da se umjesto ukidanja poljoprivrednicima dažbine za gorivo - refundiraju.