Zima miriše na glad

KIŠA, kojoj su se poljoprivrednici u Republici Srpskoj sedmicama nadali, stigla je - po svemu sudeći - prekasno.

Stručnjaci, naime, strahuju da su padavine dobrano zakasnile da bi se koliko-toliko smanjila šteta na blagorodnim poljima od Novog Grada do Trebinja.

Svi dosadašnji izvještaji poljoprivrednih proizvođača u Republici Srpskoj najavljuju crnu godinu do sljedeće žetve, a najveći razlog za to je prinos kukuruza, koji bi zbog dugotrajne suše mogao biti čak 60 odsto manji od planiranog. Takođe, nastala šteta procijenjena je na gotovo dvije milijarde maraka.

Posavska žitorodna polja gotovo da su opustjela u avgustu. Suša je prepolovila rod najrasprostranjenije kulture u ovom kraju - kukuruza. Jednako visoka šteta je i na kukuruznim poljima gradiške opštine, gdje su na zasijanih 11,5 hiljada hektara oštećenja roda kukuruza od 40 do 100 odsto. Ništa bolja slika nije nije ni u ostalim dijelovima Republike.

Iz Ministarstva poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva Srpske poručili su da republički budžet na raspolaže ni približno dovoljnim sredstvima, kako bi poljoprivrednicima mogla biti nadoknađena pričinjena šteta.

Ono zbog čega su se svi "uhvatili za glavu", jeste činjenica da je, zbog uništene ljetine, zabilježen neočekivano visok rast cijene pšenice na svjetskom tržištu. Prošle godine, cijena pšenice na tržištu bila je 95 evra po toni, da bi sada dostigla 215 evra po toni. I tu se ne zaustavlja. Stručnjaci procjenjuju da bi cijena pšenice mogla dostići i 250 evra po toni. Kao i mnoge druge zemlje, Vlada Srbije je nedavno privremeno zabranila izvoz pšenice, tako da više nije problem cijena ovog žita, nego njegova nestašica.

Da bi koliko-toliko ublažila nastalu štetu, Vlada Srpske odlučila je prije nekoliko dana da uveze pet hiljada tona žitarica, za šta će biti izdvojeno 3,5 miliona maraka. Međutim, premijer Milorad Dodik nije mogao da garantuje da će Vlada uspjeti u ovoj namjeri. Problem je, istakao je predsjednik republičke Vlade, kako pronaći pet hiljada tona žitarica na tržištu, kada je većina zemalja u okruženju zabranila izvoz.

Na potezu je sada Republička direkcija za robne rezerve, koja je dobila zadatak da najkasnije do novembra uzgajivačima stoke i prerađivačima stočne hrane žito stavi na raspolaganje. Svim poljoprivrednim proizvođačima izaći će se u susret i kroz rebalans budžeta, jer će Vlada nastojati da sanira štetu u što većoj mjeri, pogotovo ako ova poljoprivredna sezona u Republici Srpskoj bude proglašena elementarnom nepogodom.

U Udruženju poljoprivrednika Republike Srpske smatraju da bi eventualni uvoz pet hiljada tona žitarica samo trenutno ublažio posljedice suše. Ali, ta količina nije ni približno dovoljna za zalihe do sljedeće žetve.

Ako se svemu ovome dodaju najavljena i već evidentna poskupljenja hrane, jasno je da ovogodišnjim posljedicama suše nema kraja.

Od suše izgorjela žitna polja najprije su "zabrinula" pekare, koji su podigli cijenu hljeba u mnogim zemljama. U susjednoj Hrvatskoj cijena je skočila za deset odsto, a i mnoge druge zemlje u okruženju najavile su poskupljenje.

Od sutra, u distriktu Brčko hljeb i svi pekarski proizvodi poskupjeće čak za 50 procenata. Sve računice govore da će hljeb u Republici Srpskoj poskupjeti bar za deset odsto.

Iz republičke grupacije žitoprerađivača poručili su da će do poskupljenja pekarskih proizvoda u Srpskoj sigurno doći, a jedino što se čeka je stabilizacija cijene pšenice na svjetskom tržištu. Tako jedina nedoumica ostaje da li će poskupljenje biti za deset ili 20 odsto. Mlinari u Srpskoj tvrde da je nemoguće opstati sa ovakvim cijenama brašna, kada je pšenica u odnosu na prošlu godinu skuplja sto odsto.

Osim mlinara i pekara, o poskupljenju razmišljaju i proizvođači mesa - prije svih, svinjogojci - i to za pola marke po kilogramu žive vage. Opravdanje za ovu korekciju cijena pronašli su u činjenici da su cijene stoke već povećane u svim zemljama u okruženju - Hrvatskoj, Srbiji, Mađarskoj... Iako - za sada - miruje, povećanje cijene piletine takođe je neminovnost.

Direktor Republičke agencije za uzgoj i selekciju u stočarstvu Mladen Stojanović naveo je da su negativne posljedice suše na svojoj koži najviše osjetili uzgajivači svinja i živinari. Skromne zalihe kukuruza, čija je cijena na tržištu počela vrtoglavo da raste, natjerale su uzgajivače svinja da ih prodaju po svaku cijenu.

Dodatnu brigu stočarima zadalo je i to što je nezapamćena suša pričinile ogromnu štetu na pašnjacima i livadama, jer neće imati gdje da nahrane stoku. Najveći problemi počeće tek na zimu, jer se sada troše - za taj period planirane - zalihe hrane. Šta će se desiti kad im usred zime nestane hrane, stočari se ne usuđuju ni da pomisle.

Ako svemu ovome dodamo podatak da je stočna hrana u nekim dijelovima Srpske već poskupjela za 20 odsto, nije daleko od realnosti da nam predstoji "gladna" godina.

POVRĆE

Republičko Udruženje poljoprivrednika upozorilo je da su veliku štetu od suše pretrpjeli i voće, kao i sve vrste povrća. Cijene voća i povrća na pijacama u Republici Srpskoj prošle sedmice su više bar za polovinu, a prodavci najavljuju da rast cijena neće stati ni u narednom periodu.

Dosadašnja suša smanjila je biljnu proizvodnju za 30 do 40 odsto. Ono što je najviše zabrinulo proizvođače iz Hercegovine jeste to da je nezapamćena suša uništila krompir, koji je u pojedinim opštinama glavni poljoprivredni proizvod. Poljoprivrednici tvrde da će krompira imati jedva i za domaće potrebe, a kamoli za prodaju i zaradu.

PADAVINE

Šef Zavoda za industrijsko bilje Poljoprivrednog instituta Republike Srpske Jovan Kondić tvrdi da posljednja kiša daje djelimičnu nadu za oporavak pojedinih poljoprivrednih kultura, koje nisu sazrele.

- Ako se list na kukuruzu nije osušio, kiše bi mu mogle omogućiti koliko-toliko bolji prinos. Međutim, kukuruzu kod kojeg je list potpuno spržen, a takvih je u Lijevču polju mnogo, ni kiša više ne može pomoći - rekao je Kondić, dodavši da je stanje nešto bolje na poljima soje.