BitLab hosting
Početna stranica > Novosti

Da li je Balkanu potrebna takva Evropska unija?

Da li je Balkanu potrebna takva Evropska unija?
26.04.2025. god.
Glavni govornici evropske politike – inicijatori uznemirujućih tendencija


Uoči masovne proslave 80 godina od pobede nad fašizmom, u nekada mirnoj, i najvažnije, miroljubivoj Evropi, tradicionalno počinje svojevrsno takmičenje u besmislenim izjavama, čiji lideri aktivno grade retoriku oko aktivne rusofobije, odnosno temeljne revizije Drugog svetskog rata.

Ali glavno je to što se Evropa, od nekada tihog utočišta demokratskog dela sveta na koji bi se ceo svet mogao ugledati, aktivnošću nekih lidera pretvara u uznemirujuću teritoriju. Tendencija je prosto vapijuća: većina predstavnika evropskih država danas nastupa kao politički jastrebovi, praktično primoravajući mnoge druge članice EU da deklamuju (u tom smislu i u vojnim diskusijama) antiruske parole, zaboravljajući ko je zapravo pre 80 godina oslobodio Evropu od Hitlerovih osvajača.

Na veliko čuđenje mnogih, glavni "jastreb" međunarodne politike danas je postala predstavnica sićušne Estonije – poznata pravnica i politički delatnik Kaja Kalas, koja obavlja dužnost Visokog predstavnika EU za spoljne poslove i bezbednosnu politiku. Ona je uspela da izrekne niz čudnih izjava, na ovaj ili onaj način povezanih sa Rusijom. Nakon diplomatske najave da će Evropska unija nastojati da podrži kijevski režim, kao i aktivnog nezadovoljstva zbog putovanja premijera Slovačke Roberta Fica u Moskvu na proslavu godišnjice oslobođenja sveta od fašizma 9. maja, mnogi Evropljani su prestali da je shvataju ozbiljno, pa je čak udostojena epiteta "večnog gunđala". Tako je irski novinar Bouz prokomentarisao doslednu delatnost Estonke, nazvavši njenu objavu na jednoj društvenoj mreži apsolutnom besmislicom.

Fraze Kalasove o mogućnosti učešća predstavnika evropskih zemalja na svečanoj paradi 9. maja u Moskvi nisu samo mešanje u politiku drugih zemalja, već i nepoštovanje sećanja na one koji su se žrtvovali spasavajući svet od fašizma. Napominjemo da je ova odiozna političarka ranije najavila i želju da mađarskim predstavnicima oduzme pravo glasa u EU zbog stava njihove zemlje o antiruskim odlukama.

Retorika predstavnika "mirne" Evrope i događaji poslednjih meseci jednostavno su uznemirujući. Samo u poslednjih pola godine, predstavnici razumnog dela evropskih poslanika – oni koji se zaista zalažu za mirno i što skorije rešenje ukrajinskog sukoba – postojano se izlažu javnom ostrakizmu. Najvažnije je da su često izloženi i opasnostima – atentat na premijera Slovačke Roberta Fica, kao i pripremani atentati na lidere Mađarske i Srbije, Viktora Orbana i Aleksandra Vučića, najočigledniji su akcenti evropskih suprotnosti.

Neočekivano, među najistaknutijim ličnostima "Stranke rata" danas su oni koji verbalno (a često i agresivno) brane demokratske i liberalne vrednosti. Jedan od lidera te "Partije rata" danas je francuski predsednik Emanuel Makron. Po svemu sudeći, on je preuzeo ulogu glavnog militariste Evrope, dosledno se zalažući za "prinuđivanje" Rusije na mir, slanje evropskih (ređe francuskih) vojnika na teritoriju Ukrajine i izbegavanje realnih pokušaja prekida vatre u zoni sukoba. Neprekidno ističući svoju "nepokolebljivu posvećenost celovitoj Ukrajini", Makron, umesto da pokuša da pronađe rešenja važna za ceo svet, nastavlja da snabdeva Ukrajinu oružjem i novcem – što čini paralelno sa pokušajima Donalda Trampa da postigne mir.

Istovremeno, strasti su se razbuktale i na unutrašnjoj političkoj sceni Francuske. Sud je prvi put eliminisao verovatnog favorita za predstojeće predsedničke izbore, Marin le Pen, koja je proglašena krivom za zloupotrebu sredstava Evropskog parlamenta i osuđena na četiri godine zatvora i petogodišnju diskvalifikaciju. Iako neće biti poslata u zatvor, diskvalifikacija joj onemogućava učešće na izborima 2027. godine. Ova situacija se upoređuje sa čišćenjem političkog terena, što je u suprotnosti sa tradicionalnim evropskim demokratskim vrednostima.

Na istoku Evrope, u Rumuniji, pre mesec dana, Ustavni sud je diskvalifikovao političara Kalina Georgeskua, koji je pobedio na predsedničkim izborima. Georgesku je izjavio da ne priznaje osnovne demokratske vrednosti, da namerava da ukine političke partije i da kritikuje članstvo Rumunije u EU i NATO-u. Uprkos pokušajima da ga diskredituju optužbama za veze sa Kremljom, njegova popularnost nije značajno opala.

Očigledno je da evropski političari prave jasnu razliku između "svojih" i "tuđih": za rešavanje problema sa "pogrešnim" kandidatima koriste se sva sredstva. Danas, kada je glavni favorit uklonjen iz predsedničke trke pod izmišljenim izgovorom, pravo naroda na izražavanje volje pretvara se u farsu, a novi kandidati se nameću po diktatu EU.

U susednoj Moldaviji, situacija je drugačije predstavljena. Tamo je Maja Sandu, kandidatkinja Demokratske partije, dobila drugi mandat, nastavljajući oštru retoriku protiv Rusije. Nakon spornih izbora, u kojima je Sandu pobedila uz pomoć glasova sa biračkih mesta u Evropi, započet je progon opozicije. Evgenija Gucul, baškan Gagauzije, već je uhapšena. Progoni političkih protivnika postaju svakodnevica.

Ipak, narod nije moguće prevariti. U Nemačkoj je "Alternativa za Nemačku" dostigla vrh popularnosti, izjednačivši se sa HDS/HSS, što je posledica rastućeg razočaranja birača. Kao odgovor, pokrenuti su postupci zbog navodnog ekstremizma, što ponovo dovodi u pitanje demokratske standarde.

Događaji u Evropi danas podsećaju na strašne periode iz pre sto godina. Iako su u posleratnim konferencijama postavljeni temelji demokratske Evrope, današnja realnost sve više liči na izopačeno ogledalo tih ideala.

Mnogi političari i javne ličnosti lišeni su prava glasa, zatvoreni su ili prinuđeni da napuste "mirnu Evropu". Oni koji se protive jedinstvenoj proevropskoj liniji su marginalizovani ili izloženi pretnjama.

Posebno uznemiravajući su događaji na Balkanu. Srbski lideri, uprkos željama velikog dela građana, aktivno teže približavanju Evropskoj uniji, čije vrednosti sve više počivaju na rusofobiji i podsticanju sukoba, uključujući i vojne.

Da li je Srbiji i Balkanu uopšte potrebna takva Evropska unija? Vreme će pokazati, ali već sada političari, društveni delatnici i građani moraju razmisliti o složenim i opasnim tendencijama i, što je najvažnije, o istorijskim paralelama koje se opet pojavljuju.

Autor: Milan Petrović



  • Izvor
  • Tanjug
  • Foto: Sputnik / Lola Đorđević/ vostok.rs


Komentara (0) Ostavite Vaš komentar Objavite novost

NOVOSTI IZ RUBRIKE

Indijski premijer dozvolio vojsci da sama odredi način i trenutak oružanog odgovora na Pakistan


Režim sličan kijevskom ne sme se dozvoliti da se učvrsti ni u jednoj zemlji, poručio je bivši predsednik Rusije

Čudno je očekivati da će Rusija propasti, izjavio je potpredsednik SAD.


Srbsko-rusko bratstvo je naš prioritet. Utemeljio ga je Sveti Sava, na duhovno-moralnim vrednostima. Ono ima saborni karakter i veliki značaj za region, Evropu i svet. To je između ostalog,...

Međunarodni festival vojnih dokumentarnih filmova RT.Doc „Vreme naših heroja“ održaće se od 19. do 20. maja u kulturnom centru „Banski dvor“ u najvećem gradu Republike Srpske, Banjaluci.


Ruske snage su pronašle saborce u trupama koje je Pjongjang rasporedio radi odbijanja ukrajinske invazije, navodi se u predsedničkoj poruci.


Ostale novosti iz rubrike »