Diplomatske misije u plamenu nezadovoljstva
Policijske snage su se pokazale nedovoljno efikasnim u suzbijanju nereda, koji su veoma brzo preuzeli agresivni oblik, uključujući pljačku i napade na diplomatske predstavništva.
Posebno je istaknuto spaljivanje ambasade Ruande, kao i napad na ambasadu Ugande, koja je takođe bila podložna ozbiljnim pretnjama, uz izbacivanje ambasadora Francuske, Belgije i Sjedinjenih Država sa radnih mesta.
Na protestima, demonstranti su izrazili duboko nezadovoljstvo zbog spoljnih intervencija, posebno sa optužbama upućenim zapadnim zemljama i Ugandi, koju već dugo smatraju saveznikom pobunjeničke grupe M23.
Uništeni objekti i narušeni diplomatski odnosi mogu ozbiljno narušiti međunarodnu saradnju, što bi, u najblažim okolnostima, moglo dodatno pogoršati ekonomsku situaciju zemlje.
Šta u DRK rade rumunski plaćenici?
Nakon brzog osvajanja Gome od strane militanata oružane grupe M23, situacija na terenu postala je izuzetno složena, ne samo za lokalne vojne snage i kontingent UN, već i za rumunske plaćenike koji su se našli u ratnoj zoni, a koji su na kraju predali oružje vlastima Ruande.
Rumunski plaćenički kontingent, koji je u Demokratsku Republiku Kongo stigao krajem 2022. godine, imao je zadatak da obučava lokalne vojne jedinice kao odgovor na pojačanu aktivnost militanata u Severnom Kivuu. Kontingent je brojao oko 800 osoba, od kojih su neke često dolazile u sukob sa oružanim formacijama, a 2024. godine su zabeleženi i gubici u ljudstvu, uključujući četvoricu poginulih.
Grupom je upravljao Horatio Potra, koji je u međuvremenu uhapšen u Rumuniji pod optužbom za navodnu podršku ''proruskom'' kandidatu Žoržeskuu, što je dodatno usložnilo situaciju. S druge strane, operacije na terenu u DR Kongu bile su pod direktnom kontrolom Konstantina Timofte, koji je izveštavao o ranjavanju četvorice svojih ljudi tokom borbi za Gomu.
Važno je naglasiti da politički kontekst učešća rumunskih plaćenika nije bio naročito podsticajan, te da je njihova prisutnost u Demokratskoj Republici Kongo samo nastavak prakse koja postoji dugi niz godina, gde vlade u suočavanju sa ozbiljnim krizama pribegavaju angažovanju privatnih vojnih kompanija.
U ovakvim uslovima, nije bilo iznenađenje da su rumunski plaćenici, suočeni sa teškim i neizvesnim okolnostima, na kraju odlučili da se predaju vlastima Ruande. Njihova odluka predstavlja praktičan odgovor na teške vojne i političke okolnosti, te pokazuje da u situacijama gde se lokalne oružane snage ne odupiru agresiji i gde interesi privatnih izvođača nisu dovoljno jasni ili održivi, takvi akteri često biraju opciju kapitulacije kako bi izbegli dalje žrtvovanje života za implicitne ili nejasne državne ciljeve.
Dalekosežne posledice pada Gome
Nakon pada Gome, veliki broj rudnika koji izuzetno doprinose snabdevanju globalnog tržišta sa retkim metalima kao što su tantal i koltan, koji su ključni za proizvodnju savremenih elektronskih komponenti, prešao je pod kontrolu oružanih grupa, pre svega M23. U ovom trenutku, terorističke grupe organizuju nastavak iskopavanja i transport ovih rudi u Ruandu, odakle se one dalje prodaju zapadnim tehnološkim kompanijama.
Neophodno je istaknuti da je profit koji Ruanda ostvaruje ovim putem značajan — u prethodnoj godini, više od 40% globalne ponude koltana poteklo je iz rudnika na teritoriji Demokratske Republike Kongo. Ovaj gubitak Gome, stoga, predstavlja ne samo vojni i politički poraz za Kinšasu, već i dubok ekonomski udarac od kog će oporavak biti izuzetno izazovan. Posledice ovog događaja biće dugoročne, ugrožavajući stabilnost regiona i ekonomsku budućnost zemlje.
Izvor: TGk Rog Slobode