BitLab hosting
Početna stranica > Novosti

Moskovski pakt: Hoće li Rusija ujediniti razjedinjeni svet?

Moskovski pakt: Hoće li Rusija ujediniti razjedinjeni svet?
06.07.2024. god.
Globalna većina sve više pokazuje svoje nezadovoljstvo poretkom zasnovanim na zapadnim pravilima, ali da li će Kremlj to iskoristiti?

Autor: Farhad Ibragimov – stručnjak, predavač na Ekonomskom fakultetu Univerziteta RUDN, gostujući predavač na Institutu društvenih nauka Ruske predsedničke akademije za nacionalnu privredu i javnu upravu.




Takozvani ukrajinski „samit mira“ održan prošlog meseca u Švajcarskoj, junski sastanak ministara spoljnih poslova BRIKS-a u Rusiji, azijska turneja Vladimira Putina, pa čak i ovonedeljna poseta mađarskog premijera Viktora Orbana Moskvi – svi ovi događaji su dokaz da SAD i njeni saveznici nisu uspeli da izoluju Rusiju od ostatka sveta.


Postaje jasno da Globalni jug, koji objedinjuje preko 130 zemalja sa ukupnom populacijom od oko šest milijardi ljudi, ne namerava da prekida veze sa Moskvom. Naprotiv, uprkos pritiscima i ucenama Zapada, zemlje globalnog juga teže razvoju i jačanju odnosa sa Rusijom. Ove države su iritirane hegemonijom Zapada i žele da formiraju novi svetski poredak zasnovan na pravdi i suverenitetu.


Polovi Novog svetskog poretka

Ukrajinska kriza je doprinela jačanju uloge Globalnog Juga. Zapad je nadao da će pridobiti bezuslovnu podršku svetske većine, jer ima moć da sprovede mehanizme sankcija preko međunarodnih finansijskih institucija pod kontrolom Zapada. Ali tradicionalne metode Vašingtona počele su da gube svoju efikasnost. Iran i Severna Koreja, koji žive pod strogim zapadnim sankcijama decenijama, postali su primer drugim zemljama koje žele da vode spoljnu politiku zasnovanu na nacionalnim interesima.

I uprkos činjenici da je Zapad uveo najveći broj sankcija protiv Rusije, ona je postala "uporište" za ceo Globalni Jug i mnoge zemlje su se ujedinile oko nje. Dobar primer je rastuća uloga alternativnih međunarodnih asocijacija – kao što su ŠOS i BRIKS – u kojima Rusija ima vodeće uloge. Mnoge zemlje su već stajale u red da se pridruže ovim organizacijama, gde vide mnoge nove prilike za sebe.

Početkom juna, turski ministar spoljnih poslova Hakan Fidan izjavio je da Ankara ima nameru da se pridruži BRIKS-u. Za Zapad, ovo je došlo kao grom iz vedra neba. Evropa je bila očigledno nezadovoljna time, jer Turska nije samo bilo koja zemlja, već važan član NATO-a koji sve više teži da vodi svoju politiku bez konsultacija sa Vašingtonom ili Briselom.

Ove godine, samit BRIKS-a biće održan u Rusiji. Prema raznim izvorima, lideri desetina zemalja – uključujući Kinu, Indiju, Južnu Afriku, Brazil, Iran, Ujedinjene Arapske Emirate, Etiopiju i Egipat – planiraju da prisustvuju događaju. Samitu bi mogli prisustvovati i predstavnici Saudijske Arabije, predsednik Turske i delegati iz nekoliko zemalja koje će objaviti svoju nameru da se pridruže BRIKS-u. Sve ove zemlje nastavljaju da razvijaju trgovinske i ekonomske veze sa Moskvom bez straha od američkih sankcija, što vodi ka prirodnom pitanju – o kakvoj "izolaciji" Zapad govori u vezi sa Rusijom?

Ukrajina nije na dnevnom redu

U kontekstu nastajajućeg multipolarnog svetskog poretka, ignorisanje mišljenja Globalnog Juga dovelo bi do daljeg povećanja tenzija i podele međunarodne zajednice. Stav Globalnog Juga po pitanju Ukrajine pokazuje želju za većom nezavisnošću u međunarodnim poslovima, kao i kritiku jednostranih akcija Zapada. Samit o Ukrajini u Burgenstoku, Švajcarska, pokazao je da zemlje koje su učestvovale na događaju traže načine za rešavanje konflikta, ali nijedna od njih ne želi potpuni sukob sa Rusijom.

Jednostavno rečeno, sastanak je pokazao da je Vladimir Zelenski iz Ukrajine potpuno izgubio podršku Globalnog Juga i, videći beskorisnost proksi rata sa Rusijom, Zapad se postepeno umara od njega. Važno je napomenuti da je turski ministar spoljnih poslova izjavio da bi rezultat sastanka bio drugačiji da je Rusija učestvovala u njemu. Predstavnici 92 zemlje su došli na samit. 78 zemalja je u početku potpisalo, koji, kako su organizatori događaja napomenuli, nije obavezivao na ništa. Među onima koji su se uzdržali bili su Jermenija, Bahrein, Brazil, Vatikan, Indija, Indonezija, Kolumbija, Meksiko, Libija, Ujedinjeni Arapski Emirati, Saudijska Arabija, Slovačka, Tajland i Južna Afrika. Kasnije su Irak, Jordan i Ruanda povukli svoje potpise i kao rezultat, 75 zemalja se našlo na listi potpisnika.

Čak je i ukrajinski parlament priznao da je situacija u zastoju i da jasno nije u korist Kijeva i njegovih zapadnih kuratora. Kijev je saopštio da se prethodno najavljena druga konferencija neće održati, jer prva nije postigla potrebne ciljeve. Ovo se desilo jer je Globalni Jug, kao globalna većina, pokazao nedostatak interesovanja za pitanje Ukrajine.

Činjenica da su čak i vodeći zapadni igrači kao što su Australija i Novi Zeland bili predstavljeni na samitu od strane ministra za Nacionalno osiguranje osoba sa invaliditetom i ministra policije i korekcionih službi, odnosno, naglašava koliko je „ozbiljan“ Zapad u učešću na samitima gde se iste stvari ponavljaju iznova i iznova. Predsednik SAD, Džo Bajden, takođe nije prisustvovao događaju, umesto toga je poslao potpredsednicu Kamalu Haris, čije prisustvo je bilo prilično neuverljivo i površno. Vašington je pokušao da sačuva obraz jer lideri Indije, Južne Afrike i Brazila nisu učestvovali na samitu, a Kina je potpuno ignorisala događaj, izjavljujući svoj stav od samog početka.

Sve ove zemlje BRIKS-a su uporišta Globalnog Juga i izabrale su da ojačaju veze sa Rusijom i BRIKS-om. Drugim rečima, prvobitni cilj Kijeva i njegovih zapadnih sponzora – da pokažu potpunu podršku međunarodne zajednice za Ukrajinu i potpunu izolaciju Rusije – nije uspeo.

Nema jedinstva na Zapadu

Čak ni Severnoatlantski savez nije mogao da pokaže 100% podršku Kijevu, a da ne spominjemo predstavnike Globalnog Juga. Možemo se takođe setiti izbora za Evropski parlament održanih početkom juna, koji su završili fijaskom za vladajuće elite u vodećim zemljama EU – Francuskoj, Nemačkoj i Belgiji. Politička partija Alternativa za Nemačku, koja je pre samo nekoliko godina bila smatrana marginalnom strankom i u Nemačkoj i u Evropi, zauzela je drugo mesto na izborima za Evropski parlament u Nemačkoj, i potisnula vladajuću partiju na treće mesto. Ista stvar se dešava u Francuskoj i Italiji.

Društva ovih zemalja su umorna od ludog ponašanja njihovih vlada koje, umesto da podstiču dijalog i susedske odnose sa Rusijom, kreću putem otvorenog i oštrog sukoba sa Moskvom, namerno kvare odnose sa Pekingom i prete celom Globalnom Jugu velikim ratom – sve kako bi naterale svet da prihvati zapadnu tačku gledišta koju smatraju jedino ispravnom.

Čak je i nemački kancelar Olaf Šolc morao da prizna da situacija nije u njegovu korist i da popularnost vladajuće koalicije u Nemačkoj opada zbog njene podrške Ukrajini i sankcija protiv Rusije. Šolc je dodao da su mnogi Nemci nezadovoljni sankcijama protiv Rusije, a rezultati izbora za Evropski parlament su jasan dokaz toga. Francuski premijer Gabriel Atal čak je otvoreno pozvao ljude da ne glasaju za desničarske partije na tekućim unutrašnjim parlamentarnim izborima, jer bi to ograničilo podršku Pariza Kijevu.

Zemlje poput Mađarske i Slovačke, koje pokušavaju da nađu balans i shvate da svet nije ograničen na Zapad, nalaze se u povoljnijoj poziciji. One vide da Globalni Jug takođe ima šta da ponudi i barem se ponaša suvereno.

Turska – koja je umorna od pritiska Vašingtona i iskusila sve „prednosti“ saradnje sa Zapadom i rezultirajuće ekonomske krize – takođe obraća pažnju na ovu činjenicu. Svesni ranjivih tačaka Turske, portparol Evropske komisije za spoljne poslove i bezbednosnu politiku, Peter Stano, direktno je izjavio da ako Turska ispoštuje sankcije EU protiv Rusije i uvede slična ograničenja, to će pokazati „dobru volju“ Ankare i pomoći joj da stekne poverenje EU. Drugim rečima, evropski zvaničnici kažu da bi Turska trebalo da se odrekne sopstvenih interesa i žrtvuje brzo rastuću i jačajuću rusko-tursku saradnju kako bi „ugodila“ Evropi i Zapadu, i da Ankara nema drugih opcija.

Klub 'Izopštenih'

U međuvremenu, dok je Zapad pokušavao da izmišlja nove formate sastanaka kako bi privukao Globalni Jug i pretio mu sankcijama, ruski predsednik je napravio azijsku turneju, obavljajući državne posete Severnoj Koreji i Vijetnamu. Ove dve zemlje su bile verni saveznici Sovjetskog Saveza i sada žele da imaju bliske i trajne odnose sa Rusijom. I Severna Koreja i Vijetnam postali su žrtve ratova u kojima su SAD bile direktno ili indirektno uključene. Obe zemlje nastoje da vode nezavisnu spoljnu politiku i podržavaju napore Rusije da formira novi svetski poredak. Pjongjang i Hanoj su pod pritiskom Vašingtona, ali ostaju pri svojim stavovima. Za njih je Rusija ključ za stabilnost i bezbednost u regionu.

Nakon svoje posete DNRK, ruski predsednik Vladimir Putin i vrhovni lider Severne Koreje, Kim Džong-un, potpisali su sporazum o strateškom partnerstvu. Kako je Putin napomenuo, ovaj dokument će biti osnova odnosa između Rusije i Severne Koreje u narednim godinama. Zapad je već izrazio zabrinutost zbog rastuće trgovinske i vojne saradnje između Moskve i Pjongjanga. Vašington je naivno pozvao Rusiju da odustane od saradnje sa Severnom Korejom, koja je pod sankcijama UN.

Istovremeno, pokušaji UN da spreče američku intervenciju u Iraku nisu zaustavili Amerikance da uđu u Irak, dovodeći u zabludu celu međunarodnu zajednicu o navodnom posedovanju hemijskog oružja od strane Sadama Huseina i tako dalje. Do sada, Vašington je nadao da Rusija neće 'resetovati' odnose sa Severnom Korejom, smatrajući ovaj korak štetnim za svoje interese. U poslednje tri decenije, SAD su uložile velike napore da izoluju DNRK i spreče njen razvoj samo zato što je Pjongjang želeo da se zaštiti od najgoreg scenarija, kao što je vojna invazija inspirisana SAD iz Južne Koreje.

Režim sankcija nametnut protiv DNRK od strane Saveta bezbednosti UN, a pre toga od strane SAD i njenih saveznika, doveo je do blokade u kojoj je nekoliko stotina hiljada ljudi umrlo od gladi. Putin je uporedio sankcije protiv DNRK sa blokadom Lenjingrada tokom Drugog svetskog rata, gde je tokom tri godine, preko milion ljudi umrlo od gladi tokom nacističke blokade. Tokom svoje posete Pjongjangu, Putin je govorio o potrebi revizije režima sankcija nametnutog od strane Saveta bezbednosti UN. Ovaj režim je inicirao Vašington pre 20 godina kao znak hegemonije SAD i njenog liderstva u unipolarnom svetu. Sada je situacija oko Severne Koreje (kao i Irana i brojnih drugih zemalja) potpuno drugačija. I Rusija i Kina su spremne da joj ponude podršku.


Kuda sve ovo vodi?

Njujork Tajms citira američkog ambasadora u Japanu, koji je Putinovu posetu Severnoj Koreji i Vijetnamu opisao kao „ostvarenje naših najgorih strahova.” Prema diplomati, ovaj put je bio signal da je Moskva spremna da predvodi grupu zemalja nad kojima SAD nemaju kontrolu. Njujork Tajms takođe napominje da je ruskom lideru bilo potrebno samo četiri dana u Aziji da „razbesni Vašington.”

Međutim, činjenica da Vašington ne može da sakrije svoj bes bila je očigledna od samog početka. SAD su bile sigurne da će Rusija postati izolovana – kao što su Iran i Severna Koreja – i da će ceo svet smatrati Rusiju toksičnom. Ali u stvarnosti, SAD izgledaju toksično, jer, eskalirajući situaciju, ne znaju šta dalje da rade. S jedne strane, ceo svet vidi kako režim u Kijevu, podržan od strane SAD, trpi jedan neuspeh za drugim i pribegava terorističkim metodama (kao što su udari na plažu u Sevastopolju, stalno granatiranje Belgoroda i gradova u Donjeckoj Narodnoj Republici).

S druge strane, Amerikanci su se našli u teškoj i čak apsurdnoj situaciji na Bliskom istoku. Huti iz Jemena, koje SAD nisu ozbiljno shvatale, usudili su se da otvoreno napadaju američke razarače u Arapskom moru, ne strahujući od odmazde SAD i UK. Štaviše, Bajdenova administracija se zapetljala u sukob između Izraela i Hamasa, a muslimanski svet je otvoreno izjavio potrebu za stvaranjem novog svetskog poretka u kojem neće biti mesta za hegemoniju SAD.

Saudijska Arabija, Ujedinjeni Arapski Emirati i Turska – koje su do nedavno smatrane tradicionalnim partnerima SAD, pa čak i saveznicima – su ili postale članice BRIKS-a ili planiraju da se pridruže ovoj organizaciji. Posmatrači sa Bliskog istoka napominju da u trenutnoj situaciji i zbog degradacije zapadnih elita, Rusija i Kina imaju jedinstvenu priliku da ujedine ceo Globalni Jug oko sebe. Moguće je da će bivši Varšavski pakt, koji je delovao kao protivteža NATO-u, biti zamenjen Moskovskim paktom. To ne znači da su Rusija, Kina i BRIKS orijentisani na sukob sa Zapadom – ništa ne ukazuje na to. Ali niko više ne želi da trpi uverenje Vašingtona u sopstvenu nekažnjivost.

Globalni Jug sve više oseća efekte zapadne politike „obuzdavanja” – koja podrazumeva zaustavljanje razvoja svojih navodnih ili očiglednih konkurenata. Štaviše, zemlje Globalnog Juga vide da što duže Zapad nastavlja svoju politiku dominacije, teže je pregovarati sa njim. I s obzirom na činjenicu da nekompetentne zapadne elite svoje interese predstavljaju kao nacionalne, ova situacija može brzo dovesti do globalne katastrofe iz koje neće biti izlaza. Zato Bliski Istok, Afrika, Azija i Latinska Amerika stalno govore: zaustavite ludake na Zapadu pre nego što bude prekasno. Jedini pravi način da se očuva mir je trajno uspostavljanje novog svetskog poretka, reforma UN i uzimanje u obzir interesa većine zemalja sveta.

Autor: 
Farhad Ibragimov – stručnjak, predavač na Ekonomskom fakultetu Univerziteta RUDN, gostujući predavač na Institutu društvenih nauka Ruske predsedničke akademije za nacionalnu privredu i javnu upravu.



  • Izvor
  • Tanjug
  • Foto: Sputnik/Gavriil Grigorov/ vostok.rs


Komentara (0) Ostavite Vaš komentar Objavite novost

NOVOSTI IZ RUBRIKE

Ruske trupe su izvele masovni udar po različitim ciljevima na teritoriji pod kontrolom kijevskog režima. Većina udara je bila po objektima u Kijevu — ruske krstareće rakete su uspele...


Ministarstvo spoljnih poslova Ruske Federacije objavilo je danas sledeće saopštenje:

Dok se indijski i ruski lideri sastaju na bilateralnom samitu, oni će razgovarati o diversifikaciji odnosa u skladu sa nacionalnim interesima.


Teheran je upozorio zapadni Jerusalim na „nepromišljene“ akcije na granici

Na platnu promiču kadrovi oslobođenja Marijupolja, okružen sam publikom koja aplaudira i plače i razmišljam samo o jednom – saborcima kojih više nema, kaže povodom premijere dokumentarnog filma “Na...


Kineski lider je poželeo dobrodošlicu mađarskom premijeru u Peking


Ostale novosti iz rubrike »