BitLab hosting
Početna stranica > Novosti

RT: Sankcije ubijaju ljude i podrivaju čitav sistem ljudskih prava i humanitarnu pomoć - UN

RT: Sankcije ubijaju ljude i podrivaju čitav sistem ljudskih prava i humanitarnu pomoć - UN
12.12.2020. god.


Jednostrane sankcije ubijaju, izlažu bolestima i izgladnjuju ljude u državama koje su meta sankcija i čine humanitarni rad sve težim i rizičnijim, rekao je izvestilac UN-a u osuđujoćoj oceni.

Pandemija koronavirusa mogla je okupiti čovečanstvo u saradnji u borbi protiv smrtonosne bolesti. Umesto toga, 2020. godine zabeležena je ekspanzija upotrebe jednostranih sankcija koje ciljaju čitave nacije i narušavaju njihovu sposobnost da odgovore na izbijanje epidemija na njihovoj teritoriji, istovremeno podrivajući globalne napore da im se pruži humanitarna pomoć. Rezultat toga je da ljudi nastavljaju da umiru, ne lečeći se od svojih bolesti i na drugi način im se uskraćuju njihova osnovna ljudska prava.


Osođujuću ocenu dala je Alena Douhan, specijalni izvestilac UN-a o negativnom uticaju jednostranih mera prinude na uživanje ljudskih prava, koja je dobila mandat u martu. Ove nedelje objavila je set smernica o tome kako ublažiti ljudsku patnju od sankcija.

Iako bi bolji ishod bio ukidanje ili barem suspendovanje jednostranih sankcija bar dok se globalna zdravstvena kriza ne završi, Douhanova ovakav scenario vidi kao nerealan. Njeni skromniji predlozi uključuju izradu procena uticaja svih sankcija koje države nastoje da uvedu pre nego što to učine i opšti dobronamerni odnos prema humanitarnim organizacijama, umesto da im ometaju rad.


Vodeće humanitarne grupe koje je konsultovala nazvale su sankcije današnjom „glavnom preprekom za isporuku pomoći“. Režim sankcija je „višeslojan, zbunjujući, netransparentan i opsežan“, dok humanitarna izuzeća „ostaju neefikasna i neadekvatna“. Sa pretnjom eksteritorijalnih sekundarnih sankcija koje rastu ove godine, postoji „sve veće prekoračenje od strane banaka, donatora i dostavnih kompanija“.

U međuvremenu, humanitarni radnici moraju se nositi ne samo sa zastrašujućom birokratijom, već i sa nekontrolisanim troškovima i vremenom čekanja kada pokušavaju da dostave hranu, lekove i druge ključne potrepštine kojima su preko potrebne. Takođe se suočavaju sa ličnim pretnjama građanskom odgovornošću ili čak krivičnim gonjenjem zbog sankcija.

U smernicama se ne pominje nijedna država po imenu, ali kada je Douhanova prošlog meseca učestvovala na seminaru da bi opisala svoja zapažanja, navela je mnoštvo primera kako Sjedinjene Američke Države primenjuju sankcije sa razornim efektom.


Vašington je zadržao embargo prema Kubi, sprečavajući je da kupuje respiratore, čak i kada je Havana poslala hiljade lekara da pomognu drugim zemljama da se nose sa koronavirusom. Uveo je sankcije Venecueli, uzrokujući nestašice stvari poput sapuna, što čini pranje ruku za suzbijanje širenja koronavirusa, prema preporuci Svetske zdravstvene organizacije, „nemogućim“.

Zbog američkog pritiska Iran ne može da kupuje insulin za svoje dijabetičare niti da dobije hitne zajmove od Svetske banke ili Međunarodnog monetarnog fonda. Iranski lekari ne mogu pristupiti podacima iz baza podataka javnih informacija poput PubMed-a. Pokušaje obnove Sirije sputava takozvani Cezarov akt, koji svima koji u učestvuju u obnovi preti sekundarnim sankcijama.

Tokom godine „Sjedinjene Američke Države su povećale upotrebu i pretnje sankcijama, posebno razmatrajući nove vrste sankcija u vezi sa naporima da optuže Kinu za širenje bolesti“, dodala je tada Douhanova.

Zvaničnik UN-a je upozorila da "nije moguće postići bilo kakvu `opštedobru` svrhu kršenjem ljudskih prava onih koje jednostrane sankcije žele zaštititi" i pozvala zemlje da razmotre hitne korake ... dajući prioritet spasavanju života tokom koronavirusa preko političkih, ekonomskih i drugih instrumenata.

Izvor: Vostok / RT


  • Izvor
  • Tanjug
  • foto: © REUTERS / Aboud Hamam / RT/ vostok.rs


Komentara (0) Ostavite Vaš komentar Objavite novost

NOVOSTI IZ RUBRIKE

Pristalice Kijeva savetovale su ga da ne razgovara o tom pitanju tokom pregovora sa Rusijom 2022. godine, otkrio je David Arahamia


Ukrajinske formacije su dronovima napale Voronješku oblast prema nekim izveštajima, u Olhovačkom okrugu gori skladište municije.

Portparol Kremlja Dmitrij Peskov izjavio je da svi predlozi treba da uzmu u obzir „stvarno stanje stvari na terenu“


Francuski lider Emanuel Makron izrazio je želju da „nastavi dijalog“ sa ruskim predsednikom Vladimirom Putinom

Ukrajina ne bi mogla da izvede smrtonosni napad na Krim bez učešća SAD, izjavio je ruski izaslanik Anatolij Antonov


Benjamin Netanjahu tvrdi da Vašington nije promenio svoj stav uprkos apelima na svim nivoima


Ostale novosti iz rubrike »