Najvažnija i ključna primjena odluke suda u Strazburu u slučaju "Sejdić-Finci"

Za prihvatanje aplikacije BiH za kandidaturu u EU nova vlast bi trebalo da obezbijedi usvajanje zakona o podsticajima, o popisu stanovništva i jedan generalni ambijent riješenosti za evropske reforme, među kojima je i ustavna, saznaje Srna iz diplomatskih i ekspertskih krugova u Briselu.

     Isti izvori navode da je za dobijanje kandidatskog statusa BiH najvažnija i ključna primjena odluke suda u Strazburu u slučaju "Sejdić-Finci".

     Ako se ispune ti uslovi, EU bi u proljeće 2011. godine, mogla da signalizuje BiH da će njena aplikacija za kandidaturu biti prihvaćena. Davanje kandidature BiH uslijedilo bi za dvije godine, javio je dopisnik Srne iz Brisela.

     Između podnošenja molbe za članstvo u EU i dobijanja kandidature, BiH bi trebalo da primijeni odluku "Sejdić-Finci", i odluči o evropskoj klauzuli. Evropska klauzula bi trebalo da proistekne iz dogovora unutar BiH o tome da se sa EU pregovara na državnom nivou. Uz ovo, EU želi da vidi stvarnu volju za pokretanje reformi, pa i ustavnih.

     Na taj način, EU bi međusobno povezala politiku proširenja u regiji, jer bi Srbija do kraja 2011. dobila kandidatski status, a Crna Gora pregovore, dok bi potpisivanje Ugovora o pristupanju Hrvatske EU bilo pomjereno sa polovine godine na kraj.

     Cilj ovoga je da se u regionu ne stvori veliki debalans između zemalja nastalih iz bivše zajedničke države. Moguće je, ipak, da Srbija dobije pregovore istovremeno sa Crnom Gorom, ako do tada preda Ratka Mladića u Haškom tribunalu.

     Kako javlja dopisnik Srne, ovo su najnovija razmišljanja o BiH iz Brisela čiji se odjeci vide i u Izvještaju o napretku u dijelu koji se odnosi na zatvaranje OHR-a.

     Za razliku od prošle godine, kad je jasno pisalo da je za dobijanje kandidature potrebno prethodno zatvoriti OHR, ove godine to se ne spominje.

     Prošle godine, Evropska komisija je rekla da su ključni elementi ispunjavanje ciljeva i uslova za zatvaranje OHR-a, te da EU neće uzimati u obzir aplikaciju za članstvo dok OHR ne bude zatvoren. "Reforme koje se tiču ustavnog okvira BiH, kako bi institucije efikasnije funckionisale, neophodne su prije nego Komisija predloži da se zemlji da kandidatski status", navedeno je u prošlogodišnjem izvještaju.

     Ove godine Evropska komisija izbjegla je uslovljavanje dobijanja kandidature zatvaranjem OHR i naglasila da sistem vladavine u BiH nastavlja da uključuje međunarodno prisustvo. "Država je veoma malo napredovala u ispunjavanju uslova za zatvaranje OHR-a. Među tim uslovima je rješavanje raspodjele državne imovine između BiH i nižih nivoa vlasti, pitanje vojne imovine i ispunjavanje konačne odluke o statusu Brčkog. Okončanje svih ovih pitanja je potrebno za stabilno i konstruktivno političko okruženje u državi", navodi se u izvještaju o napretku.

     U Briselu za sad nema zvaničnih komentara na ovu promjenu formulacije.

     "EU sada traži način kako da se izvuče iz klopke u koju je sama `ušetala`, tražeći od BiH pet uslova i dva cilja za zatvaranje OHR, kako bi dala kandidaturu, a za koje očigledno treba više vremena", rekao je nezvanično izvor Srne.

     Neke zemlje, u Savjetu za provođenje mira, kao Velika Britanija, Turska i SAD, iako mijenjaju stavove, uglavnom se suprostavljaju gašenju OHR-a.

     Aleksandra Štiglmajer iz njemačkog analitičkog instituta ESI smatra da EU priprema teren za to da, možda da kandidaturu BiH i bez zatvaranja OHR-a.

     "Uslov bez kojeg se ne može ni pomisliti na kandidaturu, i to su svi evropski funckioneri i diplomate dale do znanja, jest primjena odluke suda kojom se Ustav BiH usklađuje sa Evropskom poveljom ljudskih prava, odluke u slulaju Sejdić-Finci. Na tome će bespogovorno insistirati, ali, čini se, ne i na zatvaranju OHR-a", zaključila je Štiglmajerova.

     U međuvremenu, čini se, OHR bi jedno vrijeme mogao djelovati paralelno sa novim ojačanim EU predstavnikom.

     "Ako dođe do toga, OHR će biti sve manje važan. To će se vidjeti i konkretno, odlijevanjem kadrova u kancelariju novog EU predstavnika, ali i generalno sve manjim prisustvom na sceni. Mi smo protiv toga da OHR ostane i u tom obliku, makar on sada odgovara većini političkih snaga u BiH, čak i političkim strankama u RS kojima je žrtveni jarac. Bez obzira što ne bi koristio bonska ovlaštenja, ipak bi OHR unio distorziju u politički život BiH", rekla je analitičar Instituta specijalizovanog za Balkan i Tursku, a koji je često konsultovan u EU u pitanjima proširenja.

     A kakva bi bila ovlaštenja novog EU šefa u BiH, može se, međutim, naći u jednom dokumentu Evropske komisije od jula mjeseca koji su potpisali Štefan File i Ketrin Ešton, a u koji je Srna imala uvid.

     "U slučaju nepokoravanja Dejtonsko/Pariskom sporazumu, šef EU delegacije mogao bi predložiti visokom predstavniku Ketrin Ešton da zabrani slobodu putovanja u EU onim licima koja se suprostavljaju ključnim odredbama Dejtonskog sporazuma...i/ili da im se zamrzne svojina u EU. ...To bi bilo slično mjerama koje već postoje za osobe koje ne sarađuju sa EU," stoji u tom internom dokumentu Evropske komisije koji ima naslov "Naredni koraci u BiH, jačim EU prisustvom prema ojačanoj EU politici".