Početna stranica > Novosti
Komentara (0) Ostavite Vaš komentar Objavite novost
Ostale novosti iz rubrike »
Protojerej-stavrofor Velibor Džomić: Potvrdila se ispravnost naših stavova o spornim diskriminatornim odredbama Zakona
31.07.2020. god.
Protojerej-stavrofor Velibor Džomić, koordinator Pravnog savjeta Mitropolije crnogorsko-primorske smatra da su pregovori sa Vladinim ekspertskim timom o Zakonu o slobodi vjeroispovjesti ipak donekle pomjerili prošlogodišnji nepomjerljiv stav Vlade o izmjeni spornih tačaka ovog zakona.
„Ipak se pomjera. Vi se sjećate, tokom 2019. godine bio je nepomjerljiv stav predstavnika Vlade da jednostavno mi treba da čujemo to što oni hoće, i da aminujemo to što oni hoće. Naravno, Crkva na to nije mogla da pristane, odnosno ne može da pristane na bilo šta što je u suprotnosti sa Jevanđeljem i sa onim što jeste crkveni poredak, crkveno ustrojstvo i što jeste pravo i interes Crkve. Kada je usvojen zakon, na onakav način u noći između 26. i 27. decembra prošle godine, izgovoreno je da nema priče o bilo kakvoj promjeni ili izmjeni zakona, nego samo o primjeni zakona. Prvo je bilo priča da nema dijaloga, pa onda da nema priče o promjeni odnosno izmjeni zakona, a onda smo ipak došli do dijaloga na najvišem nivou, između predstavnika naše Crkve, između episkopa koji imaju kanonsku jurisdikciju na teritoriji Crne Gore i predstavnika Vlade, a potom i na ekspertskom nivou između stručnih predstavnika naše Crkve i Vlade Crne Gore. Onda je opet bilo da nema pomjeranja oko ovoga ili onoga, pa evo vidjeli smo da smo se pomjerili i oko upravnog i sudskog postupka, pa smo se pomjerili i oko one odredbe po kojoj je bilo propisano da će shodno članu 64. Zakona, nakon završetka upravnog postupka takozvanog preknjižavanja crkvene imovine na državu, kako smo mi to nazvali, državni organ odlučiti o daljem načinu korišćenja, pa je onaj advokat to objašnjavao time da nije ništa strašno da crkva bude i poslastičarnica, picerija ili neki drugi javni objekat, dakle onda smo došli do toga da smo se pomjerili i u tom dijelu da su predstavnici Vlade predložili da čak i u slučaju kada bi se u sudskom postupku dokazalo, što je po meni nemoguće pravo svojine države nad nekom crkvom ili manastirom ili nekom crkvenom nepokretnošću, da bi vjerska zajednica koja koristi tu crkvenu imovinu i te sakralne vjerske objekte to i dalje nastavila“, kazao je Džomić za Radio Svetigoru.
On dodaje da nezadovoljstvo postoji, jednih sa manje, drugih sa možda više prava, ali takođe zaključuje da se sa pregovorima ipak odmaklo daleko više nego što su mnogi i očekivali.
„Potvrdila se ispravnost stavova naše Crkve u pravnom i crkvenom smislu o spornim i problematičnim, neprimjenjivim, neustavnim i diskriminatornim odredbama zakona“.
Izražavajući žalost što na poslednjem susretu pregovaračkih timova nije došlo do konačnog usaglašavanja stavova, protojerej Džomić ističe da su se stvari u jednom dijelu ipak promijenile.
„Ovo vrijeme koje je prošlo, prethodnih nekoliko mjeseci, je jasno pokazalo da se svaki stav pravnih predstavnika Mitropolije potvrdio, ali žalosno je što smo došli u situaciju da mora toliko energije da se troši, i toliko vremena za jednostavne stvari koje su pravno lako rješive“.
Što se tiče dijela pregovora koji se dotiču pitanja svojine crkvene imovine, koordinator Pravnog savjeta MCP smatra da je i tu učinjen djelimični pomak, ali da nažalost nije bilo moguće doći do rješenja, budući da je Crkva direktno bila uslovljena registracijom u zamjenu za dogovor oko izmjene člana 62. Zakona, koji se u paketu sa članovima 63. i 64. bavi pitanjem svojine crkvene imovine.
„Pojavio se taj predlog izmene i dopune člana 63. i 64. Zakona i u principu to i nije bilo loše, iz prostog razloga što je uvažena činjenica koja je jedino pravno održiva, u Crnoj Gori i logički održiva, dakle da se o imovinskim pravima isključivo može rešavati u parničnim postupcima pred redovnim sudovima. To je bio i stav Venecijanske komisije i samom tom činjenicom da su to prihvatili pokazuje da oni nisu implementirali onu preporuku Venecijanske komisije u zakon, na šta smo mi blagovremeno ukazali. Takođe, rekao sam za izmjenu člana 64. i to nije bilo loše. Naravno, to je imalo svoju političku dimenziju, upravo da bi se obesmišljavao ovaj ne samo poklič i uslik, nego zavjet – Ne damo svetinje. Međutim, ono što jeste sporno to je što se prenebregao član 62. jer članovi 62. 63. i 64. čine jednu organsku cjelinu u tom zakonu i to je moglo da se doradi, da se taj član 62. eventualno malo doradi, u dijelu da se umjesto onog eksplicitnog da su vjerski objekti i zemljišta koji su sagrađeni iz javnih sredstava, prihoda države, zajedničkim ulaganjima građana itd. do 1. decembra 1918. državna svojina, moralo bi to – da su državna svojina – da se izmijeni, nego za koje neko tvrdi da su državna svojina, a to da li jesu ili nijesu ćemo da utvrdimo na sudu. Nažalost, šef vladinog ekspertskog tima, podpredsjednik Vlade i ministar pravde Zoran Pažin, nije dao da se o tome razgovara. On je jednostavno uslovio bilo kakvu priču o izmjenama članova 63. i 64. našim eksplicitnim izjašnjavanjem da li je Crkva spremna da se registruje. Ja sam u ime našeg tima strpljivo, mirno i nadam se argumentovano i stručno, a evo na to je danas ukazao i dr Vladimir Leposavić u svom autorskom članku koji je objavljen na portalu naše Mitropolije, prvo ukazao dakle da u noći između 26. i 27. decembra, u onom haosu kada je usvajan zakon, pitanje evidencije, odnosno poštovanje pravnog subjektiviteta Mitropolije i eparhija SPC i drugih crkava i vjerskih zajednica koje postoje na teritoriji Crne Gore do dana stupanja zakona na snagu, dakle, da i ta odredba i taj naš predlog uopšte nije bio sporan. I oni su tu noć bili spremni da ga prihvate, kako su rekli, ali nisu bili spremni da prihvate ovo o sudskom postupku. Takođe, na sastanku 11. marta na ekspertskom nivou, rečeno nam je da to za njih nije sporno. Onda sam ih pitao, ako to nije bilo sporno, dakle pitanje pravnog subjektiviteta, poštovanje kontinuiteta pravnog subjektiviteta Crkve nije bilo sporno 26. i 27. decembra 2019. ni 11. marta 2020. zašto je to sporno 20. jula 2020? Odgovor, naravno, nisam dobio. Druga tačka na koju sam ukazao, u ime naše delegacije jeste da ovaj zakon propisuje tri mogućnosti: prva je mogućnost evidencije, druga je mogućnost registracije i treća je mogućnost slobodnog vjerskog djelovanja koje podrazumijeva slobodu vjerskog djelovanja, ali bez pravnog subjektiviteta vjerske zajednice, i kada neko postupa na jedan od tri dopuštena, zakonom propisana načina, on time poštuje i zakon i državu, i pitao sam podpredsjednika Vlade, zašto vi nas unaprijed stavljate u jedan tor koji vi hoćete, kada mi imamo tri mogućnosti ispred sebe? Naravno, odgovor je bio taj da oni žele da mi ispoštujemo državu, njen pravni poredak i njen zakon, na šta je dobijen odgovor da Crkva poštuje državu, da Crkva poštuje pravni poredak i da to pitanje uopšte nije pitanje poštovanja države i njenog pravnog poretka, nego je ovo jedna ucjena, ucjenjivačka postavka koja nije dobra i koja ne vodi dobru. O čemu se radi. Namjera zakonodavca je ovdje vrlo podla, pravo da vam kažem. Teška je riječ, ali je tačna. Ponovnim podnošenjem zahtjeva za evidenciju ili registraciju, otvara se postupak koji se završava donošenjem rješenja kao upravnog akta kojim se dodjeljuje novi pravni subjektivitet određenoj crkvi ili vjerskoj zajednici. Nama čak nisu dali ni to, nego su nas gurnuli u proceduru za buduće novoformirane vjerske neke nove zajednice, recimo, ne daj Bože, da sjutra neko hoće da formira, tri građanina da formiraju Munovu unifikacionu crkvu ili neku drugu sajentološku recimo organizaciju, e u taj postupak je gurana Mitropolija i ostale eparhija naše pomesne crkve. Prvo, to je poniženje za Crkvu, sa druge strane imam ozbiljne informacije da takvo rješenje nije prihvatljivo ni za druge tradicionalne crkve i vjerske zajednice u Crnoj Gori, i zato je dakle ovo očevidno bila jedna ucjena sa razloga da se taj ekspertski dijalog ne završi i da se Crkva dovede u situaciju da ne može da prihvati samoponištenje, samoukidanje, samoponiženje u ime bilo kakvih ili bilo čijih partijskih ili ideoloških interesa“, kazao je otac Velibor.
Upitan da prokomentariše odnos EU i drugih međunarodnih adresa prema pitanju Zakona o slobodi vjeroispovjesti u Crnoj Gori, on je kazao da međunarodne institucije u ovom slučaju gledaju standarde u ostvarivanju prava.
„U tom njihovom ponašanju ja vidim sledeće, i mislim da na tome treba insistirati: svi podržavamo donošenje zakona kojim će se bliže urediti način ostvarivanja slobode vjeroispovjesti u individualnom i kolektivnom aspektu i regulisati na bazi odvojenosti položaj Crkve i vjerskih zajednica, i svi smatramo da to treba da bude usaglašeno sa međunarodnim standardima. Znači, ja ovdje prvo vidim da nema nikakve podrške za ovakav zakon iz EU i sa drugih relevantnih međunarodnih adresa. To je ključno pitanje i to je ključna stvar po mom mišljenju. Niko nije podržao ovakav zakon, naprotiv, poziv za dijalog, kada se taj diplomatski jezik protumači, on znači da zakon nije dobar, i da je zakon proizveo probleme i da kroz dijalošku formu oni koji su pogođeni tim problemom i oni koji su izazvali problem treba da dođu do zajednički prihvatljivog rješenja. I upravo poziv na dijalog, poziv na rješenje problema, poziv na zajednički put do iznalaženja rešenja je upravo najveća kritika donosiocu ovoga zakona i predlagaču zakona, to su znači Skupština i Vlada i onima koji su ga pripremali, takozvani eksperti iz još uvijek nepoznate radne grupe, čiji sastav evo ni ja ne znam do dana današnjeg“.
Na kraju razgovora za Radio-Svetigoru otac Velibor zaključuje da je u ovom periodu kada se približavaju izbori u Crnoj Gori, dalji dijalog potrebno odložiti i sve dijaloške kapacitete sačuvati „za poslije izbora“.
„Bilo bi sad u ovom momentu veoma problematično da se otvaraju novi dijalozi. To bi bilo shvaćeno da je u funkciji izbora, propagande partijske, političke itd. i mislim da to ne bi bilo dobro. Neka prođu ovi izbori. Crkva je uvijek bila, jeste i ostaje otvorena za dijalog. Problem ovaj nije riješen, on postoji i dalje. Sa izborima, bez izbora, prije izbora, poslije izbora, znači mi 20. i 21. jula nijesmo riješili. Problem nas, kao i druge probleme koje Crna Gora ima kao i svaka država čeka i posle izbora, ako budu održani 30. avgusta. Mi imamo svoj stav. Taj stav je vrlo jasan, jednostavan, pravno vrlo utemeljen, činjenično argumentovan, mislim da će ponovo morati da se sjedne za sto i da se razgovara i da se dođe do rješenja, jer je to i zahtjev i EU i niko kao što ste vidjeli sa međunarodnih adresa nije optužio Crkvu da je ona prekinula ili da je ona odbila dijalog“, zaključio je koordinator Pravnog savjeta MCP, protojerej-stavrofor Velibor Džomić.
„Bilo bi sad u ovom momentu veoma problematično da se otvaraju novi dijalozi. To bi bilo shvaćeno da je u funkciji izbora, propagande partijske, političke itd. i mislim da to ne bi bilo dobro. Neka prođu ovi izbori. Crkva je uvijek bila, jeste i ostaje otvorena za dijalog. Problem ovaj nije riješen, on postoji i dalje. Sa izborima, bez izbora, prije izbora, poslije izbora, znači mi 20. i 21. jula nijesmo riješili. Problem nas, kao i druge probleme koje Crna Gora ima kao i svaka država čeka i posle izbora, ako budu održani 30. avgusta. Mi imamo svoj stav. Taj stav je vrlo jasan, jednostavan, pravno vrlo utemeljen, činjenično argumentovan, mislim da će ponovo morati da se sjedne za sto i da se razgovara i da se dođe do rješenja, jer je to i zahtjev i EU i niko kao što ste vidjeli sa međunarodnih adresa nije optužio Crkvu da je ona prekinula ili da je ona odbila dijalog“, zaključio je koordinator Pravnog savjeta MCP, protojerej-stavrofor Velibor Džomić.
Olivera Balaban, Mitropolija
- Izvor
- Tanjug
- foto: © Mitropolija crnogorsko-primorska/ vostok.rs
Komentara (0) Ostavite Vaš komentar Objavite novost
U srbskom Drvengradu – “selu Emira Kusturice” – otvoren je 22. novembra uveče međunarodni festival dokumentarnog filma “RT.Dok: Vreme naših heroja”.
Ruski vojnici izveli su udar na parking za avione na aerodromu u rejonu Aviatorskog, uništivši jedan od stacioniranih letelica. Na Kupjansko-Svatovskom pravcu ruske snage su podigle za
Nova raketa je uspešno testirana, rekao je ruski predsednik na sastanku u Kremlju.
Piše: Julija Karasjuk
Izjave ruskog predsednika nisu prazne priče kao one evropskih političara, rekao je mađarski lider.
Moskva mora biti „primorana“ na mir kroz snagu, izjavio je ukrajinski lider.
Ostale novosti iz rubrike »
- Prodacu stan kad odem u penziju i preko Solis-a potraziti plac na Fruskoj Gori da napravim sebi nest
- Ako je auto previše star popravke će koštati puno. Bolje ga je prodati i uzeti novi polovni. Loše je
- Gdje idemo sada? Biblija kaže: "U propisano vrijeme [kralj sjevera = Rusija] će se vratiti" (Danij
- Bravo! Vranje je divan grad, Vranje ima dusu... Bravo, Sladjo!
- Pozdrav za umetnicu. Slike su divne i krase moj dom u Beogradu.
SLIKA SEDMICE
VIDEO
VIDEO
VIDEO
