BitLab hosting
Početna stranica > Novosti

„U bombardovanju Srbije škole i bolnice ne treba da budu izuzetak“

24.03.2020. god.
Godišnjica monstruznog bombardovanja SR Jugoslavije


Vazdušni napadi NATO-a na SR Jugoslaviju, počeli su na današnji dan pre 21 godinu. Za 78 beskrupuloznog bombardovanja dana poginulo je oko 3.000 ljudi.

Materijalna šteta Savezne Republike Jugoslavije procenjena je na više od stotinu milijardi dolara. 


Odluka o bombardovanju tadašnje SRJ doneta je prvi put u istoriji bez odobrenja Saveta bezbednosti UN. Naredbu je američkom generalu Vesliju Klarku, tadašnjem komandantu savezničkih snaga, izdao generalni sekretar NATO-a Havijer Solana.




Klark je u knjizi "Moderno ratovanje" napisao ne samo da je planiranje vazdušne operacije NATO-a protiv SRJ intenzivirano sredinom juna 1998. već i da je završeno krajem avgusta te godine.


SRJ je napadnuta pod izgovorom da je krivac za neuspeh pregovora u Rambujeu i Parizu o budućem statusu pokrajine Kosovo i Metohija.


Pošto je odluku o neprihvatanju stranih trupa na teritoriji zemlje potvrdila Skupština Srbije, a koja je predložila da snage Ujedinjenih nacija nadgledaju mirovno rešenje sukoba na Kosovu, NATO je 24. marta 1999. u 19.45 započeo vazdušne udare krstarećim raketama i avijacijom, na više područja u Srbiji i Crnoj Gori.


Devetnaest zemalja Alijanse počelo je bombardovanje sa brodova u Jadranu, iz četiri vazduhoplovne baze u Italiji. Podršku su im pružili strateški bombarderi koji su poleteli iz baza u zapadnoj Evropi, a kasnije i iz SAD. Najpre su gađane kasarne i jedinice protivvazduhoplovne odbrane Vojske SRJ, u Batajnici, Mladenovcu, Prištini i na drugim mestima.


Gotovo da nema grada u Srbiji koji se tokom 11 nedelja napada bar nekoliko puta nije našao na meti snaga NATO-a.


U bombardovanju je uništeno i oštećeno 25.000 stambenih objekata, onesposobljeno 470 kilometara puteva i 595 kilometara pruga. Oštećeno je 14 aerodroma, 19 bolnica, 20 domova zdravlja, 18 dečjih vrtića, 69 škola, 176 spomenika kulture i 44 mosta, dok je 38 mostova razoreno.


Tokom bombardovanja izvedeno je 2.300 vazdušnih udara na 995 objekata širom zemlje, a 1.150 borbenih aviona lansiralo je približno 420.000 projektila, ukupne mase 22.000 tona.


NATO je lansirao 1.300 krstarećih raketa, izručio 37.000 kasetnih bombi, od kojih je poginulo oko 200 osoba, a ranjeno više stotina, i upotrebljavaju zabranjenu municiju sa osiromašenim uranijumom.


Predstavnici NATO-a nisu se čak ni do danas izvinili za zločine počinjene nad narodom SR Jugoslavije.

“SAD rizikuju da izgube rat sa srbskom vojskom i njihovom zastarelom opremom. Rizikujemo ukoliko ne sprovedemo masovni, strateški i održivi vazdušni napad. Nijedna infrastrukturna meta ne bi trebalo da bude izuzetak – fabrike, vodovodne mreže, škole, bolnice, prodavnice, bilo šta. Da, svi mi žalimo zbog civilnih žrtava kao i naših gubitaka, ali one su neizbežne”, rekao je tada američki senator i predsednik Odbora za bezbednost Džon Mekejn o NATO agresiji na tadašnju SR Jugoslaviju



  • Izvor
  • Tanjug
  • foto: © R. Prelić / TANJUG/ vostok.rs


Komentara (0) Ostavite Vaš komentar Objavite novost

NOVOSTI IZ RUBRIKE

Ukrajina ne bi mogla da izvede smrtonosni napad na Krim bez učešća SAD, izjavio je ruski izaslanik Anatolij Antonov


Benjamin Netanjahu tvrdi da Vašington nije promenio svoj stav uprkos apelima na svim nivoima

Ruske trupe su izvršile udare na ukrajinske industrijske objekte u Odesi: verovatno je pogodak bio u oblasti fabrike teških dizalica Krajan. Zauzvrat, OSU su ponovo napale teritoriju Rostovske oblasti...


Francuski vojnici neće biti poslati da se bore u Ukrajini u doglednoj budućnosti, izjavio je francuski predsednik Emanuel Makron.

Ruski predsednik je insistirao da je Moskva otvorena za rešavanje ukrajinskog sukoba kroz pregovore sa Kijevom


Na Krimu ne može biti „mirnog života“, upozorio je Mihail Podoljak


Ostale novosti iz rubrike »