BitLab hosting
Početna stranica > Novosti

Litija u Nikšiću: Piše se istorija, pjeva se istorija, produžava se Gorski vijenac

Litija u Nikšiću: Piše se istorija, pjeva se istorija, produžava se Gorski vijenac
08.03.2020. god.



Sasluživalo je više sveštenika i sveštenomonaha, a u liturgijskom sabranju molitveno je učestvovao brojni vjerni narod i sestrinstvo manastira Župa Nikšićka.


Prije pristupanja Svetom Pričešću, riječima pastirske besjede obratio se protojerej Ostoja Knežević, starješina nikšićke Saborne crkve.


foto: © Eparhija budimljansko-nikšićka

Svetim tajnama Tijela i Krvi Hristove, u prvu nedjelju Časnog Vaskršnjeg posta, pristupili su, u velikom broju, vjernici koji se postom i molitvom pripremaju za praznik Vaskrsenja Hristovog. Pričešćivalo se iz pet putira.

Po odsluženoj Liturgiji, molitvena litija, koju je predvodio Preosvećeni Episkop Joanikije, u znak proslave pobjede Pravoslavlja nad jeresima i za spas Svetinja, prošla je ulicama Nikšića.

Na hiljade Nikšićana, uprkos veoma hladnom i kišnom vremenu, u molitvenom hodu, uz pojanje crkvenih pjesama i sa ikonama, iskazali su, još jednom, svoje neslaganje sa neustavnim i diskriminatorskim tzv. Zakonom o slobodi vjeroispovjesti i svoju odlučnost da će biti uz svoju Majku Crkvu do povlačenja sramnog zakona.


foto: © Eparhija budimljansko-nikšićka

Na Trgu „Slobode“ svetovasilijevskom sabranju vjernog, bogočežnjivog i slobodnog naroda, besjedio je Vladika budimljansko-nikšićki G. Joanikije, čije prisustvo u Nikšiću je pozdravljeno srdačnim aplauzom.

Ona je naveo da danas proslavljamo veliki praznik svetih ikona, praznik Božje ljepote i slave, u kojem kroz duhovne svečanosti, kroz Svete Tajne Hristove i kroz litije, i mi učestvujemo.

„Ovaj veliki praznik Nedelje pravoslavlja nastao je kao spomen prave, istinske vjere nad krstolomcima, bogoborcima, onima koji su ružili svete ikone, odstupili od slave Božje. To je bilo kada se velika vizentijska imperija zvala pravoslavnom, ali, i u pravoslavnim državama  pojave se takva iskušenja. Borba za pravu istinsku vjeru, za slavu Božju, za ljepotu vječnu i netruležnu, trajala je preko 120 godina i zato je nastao ovaj praznik kao spomen pobjede.“

foto: © Eparhija budimljansko-nikšićka

„I mi smo počeli da vodimo borbu za našu vjeru protiv diskriminacije, protiv nepravde, protiv poniženja kojima su pravoslavna vjera i naše svetinje u Crnoj Gori izloženi od naše vlasti. Borimo kao Crkva Božja, sabiramo se oko oltara Božjeg, snažimo se Božjom milošću, Božjom istinom i pravdom, Božjom ljubavlju, snažimo se našim zajedništvom, prevazilazeći one sitne ljudske podjele. U ovoj borbi smo jedno, od starca do mladića, djevojke i djeteta“, kazao je Episkop Joanikije.

Vlast Crne Gore, istakao je Vladika, izložila nas je velikom poniženju; htjela je da Crkvu i njen vjerni narod prikuje na krst, misleći da će tako da nas ponizi i uništi.  


foto: © Eparhija budimljansko-nikšićka

„A nama je krst slava, krst ima silu vaskrsenja, krst Časni nas je sabrao da se zajedno borimo za našu vjeru. Piše se istorija, bolje reći, pjeva se istorija, produžava se Gorski vijenac. Ove skupštine su produžetak Njegoševih skupština iz Gorskog vijenca. Njegoševo djelo je djelo borbe za slobodu vjere, za čast, za otadžbinu, za pravdu, za istinu. Mi samo nastavljamo to što smo naučili od onih koji su se borili za čast i ljepotu svetih ikona i svetih hramova. Ono što smo naučili od Njegoša i Svetog Petra i Svetog Vasilija, to slijedimo i na tom putu Hristovom ćemo da ostanemo“, poručio je Njegovo Preosveštenstvo.
Prokomentarisao je i navode crnogorskih vlastodržaca, koji kažu da se litijama pokušava razbiti država, te da se Crkva stavlja iznad države.


foto: © Eparhija budimljansko-nikšićka

„Mi se borimo protiv diskriminacije, protiv nepravde i neravnopravnosti. Ne tražimo ništa više, nego što je Crna Gora dala prava rimokatoličkoj Crkvi i drugim vjerama u Crnoj Gori. Nećemo ništa više, ali ni ništa manje! Mi se borimo za pravo i za pravdu i to nije protiv države, nego se borimo da se naša država utemelji na pravnom poretku, da bude država pravde, mira, jednakosti, ljubavi i slobode. Hoćemo takvu državu!“

„Hoćemo da država Crna Gora bude naš dom zajednički za sve, da svi budemo ravnopravni, da svi budemo slobodni. Nema slobode tamo gdje se ugrožava osnovno ljudsko pravo – sloboda vjere!“, ukazao je Preosvećeni Episkop Joanikije.

On je podsjetio da su naši preci za vjeru živjeli, borili se, krv prolivali, živote polagali, glave svoje davali.

„Mi smo potomci takvih heroja vjere. Neće nas vlast prinuditi da nam izbriše istoriju i da nas prinudi da idemo na šalter da se prijavljujemo kao novoosnovana religija. Hoćemo da imamo priznanje od države kao istorijska religija, koja je utemeljena u temeljima Crne Gore. Nećemo dozvoliti nikakvoj vlasti da nam briše našu istoriju, da udara na našu čast, na naše svetinje i na naše pamćenje. To samo tražimo. Ne rušimo državu, nego je gradimo“, poručio je Vladika.

Dodao je da je u ovoj borbi za odbranu Svetinja cijelo pravoslavlje, svaki čovjek koji ima osjećaj za pravdu, koji ima savjesti i poštenja.

„Dobili smo veliku podršku, nema čega da se bojimo. Ako smo se za svete ikone borili preko 120 godina i pobijedili, mi smo u ovoj borbi, slava Bogu, tek počeli, nastavićemo!“, zaključio je Episkop Joanikije, čije obraćanje je sabrani narod pozdravio kličući: Ne damo svetinje!

Sinodik Pravoslavlja, akt Carigradskog sabora 843. kada je uspostavljeno ikonopoštovanje, pročitao je o. Roman (Vilaret), ostroški sabrat.

Eparhija


  • Izvor
  • Tanjug
  • foto: © Eparhija budimljansko-nikšićka/ vostok.rs


Komentara (0) Ostavite Vaš komentar Objavite novost

NOVOSTI IZ RUBRIKE

Ruski vojnici izveli su udar na parking za avione na aerodromu u rejonu Aviatorskog, uništivši jedan od stacioniranih letelica. Na Kupjansko-Svatovskom pravcu ruske snage su podigle za


Nova raketa je uspešno testirana, rekao je ruski predsednik na sastanku u Kremlju.


Izjave ruskog predsednika nisu prazne priče kao one evropskih političara, rekao je mađarski lider.

Moskva mora biti „primorana“ na mir kroz snagu, izjavio je ukrajinski lider.


Iako mnogi smatraju da je kuhinja samo funkcionalna, zapravo mož


Ostale novosti iz rubrike »