Domaći pravnici o inicijativi Milorada Dodika za vraćanje nadležnosti entitetima

REPUBLIKA Srpska je do danas na nivo BiH prenijela veliki broj svojih nekadašnjih nadležnosti. Poslije najave predsjednika republičke Vlade Milorada Dodika, da će predložiti da se u nekim segmentima ukine saglasnost za prenos nadležnosti sa entiteta na nivo BiH i da se one vrate na entitetski nivo, postavlja se pitanje na koji način se to može uraditi.

Premijer je, podsjetimo, precizirao da će Vlada Srpske, poslije povlačenja i ukidanja saglasnosti na prenos nadležnosti, pokrenuti ustavni spor i "da to neće biti ni brz, ni lak proces, jer je svaki prenos nadležnosti pratilo usvajanje odgovarajućih zakona".

Profesor na Pravnom fakultetu u Banjoj Luci Vitomir Popović smatra da se nadležnosti sa BiH na entitetski nivo mogu vratiti na isti način kako su i prenesene.

- Apsolutno podržavam inicijativu premijera Dodika da se dio nadležnosti, koji je prenesen na nivo zajedničkih institucija, vrati Republici Srpskoj - rekao je Popović za "Glas Srpske", dodavši da je veliki broj nadležnosti prenesen pod pritiskom međunarodne zajednice, suprotno ustavima BiH i Srpske. Mnoge od zajedničkih institucija, koje su formirane i čije sjedište je u Sarajevu, istakao je Popović, nemaju nikakve veze sa entitetima.

On je istakao da se na entitetski nivo treba vratiti, prije svega, oblast indirektnog oporezivanja, jer je, kako je pojasnio, "sramota da se u posljednje dvije godine raspravlja koliki procenat prihoda kome pripada i na koji način izvršiti podjelu sredstava od indirektnih poreza". Kao primjer zajedničke institucije, koja nije dala ozbiljne rezultate, Popović je naveo Javni RTV servis BiH, čije usluge, kako je podvukao, "niko u Srpskoj ne želi da plaća".

Vitomir Popović smatra da bi trebalo formirati posebnu komisiju, koja bi sagledala ukupno stanje u oblasti prenesenih nadležnosti i koja bi insistirala da one budu vraćene na republički nivo.

- Ustav BiH o vraćanju nadležnosti ne govori ništa posebno. Smatram da, po istoj proceduri, po kojoj su nadležnosti prenošene na nivo BiH, dakle uz saglasnost Narodne skupštine Republike Srpske, treba da budu vraćene republičkom parlamentu - naglasio je Popović. U zahtjevu za povrat nadležnosti, on ne vidi razloge za zabrinutost međunarodne zajednice i političara u Federaciji BiH.

Ako hoćemo da gradimo racionalnu i funkcionalnu državu, rekao je Popović, onda moramo ravnopravno da raspravljamo o svemu onome što je na nivou BiH i entiteta, a svaki drugačiji pristup je politizacija problema.

- To nema nikakve veze sa orijentacijom Srpske u odnosu na Evropsku uniju, jer njene članice gotovo svakodnevno preispituju nadležnosti u odnosu na Uniju - zaključio je Popović.

Da su od pedesetak nadležnosti, koje su sa entitetskog prenesene na nivo BiH, dvije trećine otišle "iz ruku" Srpske na neustavan način, smatra i bivši profesor ustavnog prava i predsjednik republičke Akademije nauka i umjetnosti Rajko Kuzmanović.

- Nadležnosti entiteta na nivo BiH prenošene su odlukama OHR-a, Parlamentarne skupštine BiH, koja je usvajala zakone, preglasavanjem u kolektivnom Predsjedništvu i odlukama Ustavnog suda BiH - podsjetio je Kuzmanović.

On je za naš list naglasio da je, ipak, najveći broj nadležnosti sa entiteta na nivo BiH prenesen odlukama OHR-a, odnosno visokog predstavnika, a protiv tih odluka, kako je istakao, ne postoji pravo žalbe. Kuzmanović je napomenuo da ni u jednom zvaničnom dokumentu, entitetskim i Ustavu BiH nije predviđeno vraćanje nadležnosti sa BiH na nivo Srpske i Federacije.

Prema njegovim riječima, Ustavom Srpske nije - čak - predviđeno ni da se nadležnosti mogu prenositi sa republičkog na nivo BiH.

- U Ustavu BiH postoji odredba koja glasi da se bilo koje nadležnosti entiteta mogu prenijeti na nivo BiH, ako se entiteti slože - izjavio je Rajko Kuzmanović.

Pokretanje spora za povratak nadležnosti entitetima, rekao je Kuzmanović, bio bi specifičan proces, koji pravna korespondencija gotovo da i ne poznaje. Kuzmanović smatra da bi za Republiku Srpsku bilo najbolje da donese odluku o tome da više nema prenosa nadležnosti i da više neće biti data nijedna saglasnost za to.

- Ako neko donese odluku o prenosu nadležnosti mimo naše volje, onda Srpska ne bi trebala da se pridržava te odluke - istakao je Rajko Kuzmanović.

Mišljenje nadležnih u Ustavnom sudu BiH o vraćanju nadležnosti sa BiH na entitetski nivo juče nismo uspjeli da saznamo.

M. RADETIĆ

RADOJIČIĆ
Predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske Igor Radojičić pojasnio je da Ustavom BiH nije propisano na koji način je moguće obaviti prenos nadležnosti sa BiH na entitete.

- Slijedeći pravnu logiku, možemo da razmišljamo u dva pravca. Jedan je, pošto se nadležnosti na BiH prenose sporazumom između entiteta, da se sporazumom i vrate u njihovu nadležnost, a druga je da Srpska pokrene spor pred Ustavnim sudom BiH - rekao je Radojičić.

Prvi čovjek republičkog parlamenta dodao je da u Ustavu Srpske postoji praznina, jer ne postoji propisan metod za prenos nadležnosti na BiH, niti u suprotnom smjeru. Iako je republički parlament o tome raspravljao, nikada nije usvojen amandman na Ustav Srpske o ovom pitanju.

BENET
Kancelarija visokog predstavnika u BiH izrazila je zabrinutost zbog najave Vlade Srpske da će povući saglasnost na prenos nadležnosti, istakavši da bi "aktivnosti na tome ugrozile evropsku perspektivu BiH".

- Sporna je mogućnost jednostranog povlačenja iz sporazuma o prenosu nadležnosti, koji su prethodno doneseni demokratskim pristankom zakonodavnih tijela oba entiteta - izjavio je juče portparol OHR-a Kris Benet, koji je dodao da to može da utvrdi samo Ustavni sud BiH.

Benet je, na konferenciji za novinare u Sarajevu, istakao da su do danas donesena samo tri zvanična sporazuma o prenosu nadležnosti sa entiteta na BiH, i to u oblasti pravosuđa, reforme odbrane i indirektnog oporezivanja.

Prema njegovim riječima, međunarodna zajednica nije nametnula nijedan od ovih dogovora, "a BiH je na osnovu sporazuma o prenosu nadležnosti ostvarila niz važnih prednosti, uključujući i pozivnicu za pristupanje NATO programu Partnerstvo za mir".

SIMIĆ
Reagujući na jučerašnje izjave iz OHR-a, potpredsjednik SNSD-a Krstan Simić rekao je da međunarodna zajednica ne treba da bude zabrinuta, "jer nema potrebe da se sve, što je bilo korisno i efikasno, vraća u nadležnost entiteta".

- Smatramo da je došlo vrijeme da napravimo analizu prenosa nadležnosti, da vidimo efekte tog procesa i ocijenimo naš odnos prema svim prenesenim nadležnostima - poručio je juče Simić.

On je naglasio da nije tačno da se na ovaj način slabi BiH, kako to žele da predstave stranke iz Federacije BiH, koje su po ocjeni Simića, ispolitizovale ovo pitanje.

- BiH će biti ugrožena tek ako ne bude uspostavila efikasan pravni sistem i vladavinu prava - bio je kategoričan Simić.