Medojević: Prva banka je zapravo Centralna

U jednom totalitarnom sistemu i privatnoj državi, kakva je Crna Gora, Ljubiša Krgović pokušava da izigrava guvernera nezavisne Centralne banke. I to u zemlji u kojoj zakoni ne važe. Mi ga podržavamo, kao što smo to radili prije dvije godine, kada god ocijenimo da predloži nešto što smatramo reformskim. Međutim, u opoziciji, takođe, sagledavamo i njegovu ličnu odgovornost jer on je, ipak, guverner države, a ne guverner Prve banke ili prve porodice. Mislimo da treba da podnese ostavku i svrsta se u opoziciju gdje smatramo da mu je i mjesto – kazao je u intervjuu za “Vijesti” Nebojša Medojević, lider Pokreta za promjene (PZP) u kojem komentariše aktuelni sukob monetarnih vlasti sa Prvom bankom.

• Da li je u ijednoj uređenoj državi moguće da jedna banka drži lekcije regulatoru (CBCG) na način na koji to u kontinuitetu rade iz Prve banke i dovode u pitanje kredibilitet te institucije definisane Ustavom, a samom guverneru lijepe različite etikete osporavajući mu neprimjerenim rječnikom čak i patriotizam, a što u krajnjem nema nikakve veze sa propalim plasmanima ove banke?

- U proteklih 20 godina od Rusije do Slovenije nijesam zaista naišao nijedan slučaj komercijalne banke da na ovaj način polemiše sa Centralnom bankom posebno imajući u vidu da je Ustavom definisana kao vrhovna regulatorna institucija. Ona bi trebalo da bude potpuno nezavisna, ali naš problem je što CBCG svoje odluke nije mogla da dovede do kraja već je polovičnim mjerama koliko-toliko pokušavala da zaštiti bankarski sistem, a da se ne zamjeri Milu Đukanoviću. Kad god se polovičnim rješenjima štiti interes nekog pojedinca uvijek strada interes države, a propada sama institucija. Krgović je, u stvari, žrtva tog kompromisnog stava. Država bi trebalo da bude iznad interesa svih pojedinaca… Što se tiče polemike i narkodileri su polemisali sa mnom. I šef policije polemiše i napada opoziciju, tužilac se izvinjava kriminalcima, a napada opoziciju i slobodne medije… Pokazuje se da je u privatnoj državi Crnoj Gori Prva banka u stvari Centralna banka i Đukanović bi samo trebalo da donese zakon u kojem će to napisati, a umjesto standarda Bazel 1 i Bazel 2 neka propiše neke svoje standarde “Gorica 1” i “Gorica 2”.

• Još prije dvije godine ste otvoreno ukazivali na dubioze u bankarskom sistemu i moguće posljedice neodlučnosti monetarnih vlasti u mjerama prema Prvoj banci. Kako sada gledate na postupke zvaničnika CBCG koji su prije nekoliko dana pomenuli i mogući “grčki put” u kontekstu sumnji o prikrivanju pravih makroekonomskih pokazatelja?

- Trenutno u Crnoj Gori imamo rast javnih dugova, dugova države i njenih fondova, ali i rast privatnih dugova, jer postoji skoro milijardu eura tzv. kritikovane aktive, odnosno, kredita koji više od godinu ne donose nikakav prihod. Da CBCG kreativnim tumačenjem zakona nije tolerisala poslovnim bankama da te kredite pokušaju naplatiti, oni bi odavno došli u zonu stvarnih gubitaka. Trenutno je zbog toga u sistemu Crne Gore tempirana bomba u iznosu od 500 miliona do milijardu eura kredita koji se ne mogu naplatiti. Zbog prikrivanja pouzdanih podataka ne zna se ni precizan iznos kredita koji se ne mogu naplatiti. To zatvara postojeće banke prema novim klijentima, jer ne žele više da odobravaju pozajmice gubitašima i bankrotiranim tajkunskim firmama koji ne mogu da vrate stare kredite. Vlada je vršila veliki pritisak na banke da se dokapitalizuju, ne bi li na taj način refinansirali kredite crnogorskih tajkuna koji ne mogu da ih vrate. To je apsurd crnogorskih banaka u stranom vlasništvu, tako da u Crnu Goru ulazi samo minimalni kapital neophodan da bi zadržale dozvolu za rad od CBCG, a firme koje bi mogli da ponude profitabilne projekte više od njih ne mogu dobiti kredit zbog dugova tajkuna.

• Da li i dalje tvrdite da je u Crnoj Gori moguć grčki scenario i bankrot?

- Stanje u bankarskom sistemu je kao pred veliku krizu, jer tempirana bomba može eksplodirati svakog časa. Zbog pritiska Vlade, banke ne žele da proglase bankrote firmi tajkuna, a sa druge strane, CBCG ne zna šta da radi sa tim bankama. To stanje prelazi u agoniju i, naravno, moguć je grčki scenario. Vlada će morati da pozajmi novac na međunarodnom tržištu, a kamate će biti sve veće, tako da će u jednom trenutku morati da proglasi bankrot javnih finansija. Sve što se sada dešava plod je nedostatka pravne države, ali i propusta CBCG, državnog tužioca, Vlade i menadžmenta banaka u proteklih nekoliko godina.

Organizovani kriminal Krgoviću nije dozvolio da radi

• Da li mislite da Savjet CBCG i Centralna banka kao institucija imaju snage da se u postojećem sastavu odupre pritiscima izvršne vlasti i, uoči sad već sasvim izvjesnih smjena i promjena u CBCG, što konkretno urade?

- Ovo nije Centralna banka slobodne, demokratske i pravne države, već Centralna banka privatne države. Već prilikom samog osnivanja Prve banke Crne Gore kada je došlo do velikog priliva gotovine CBCG je trebalo da reaguje. Opravdanje se najprije nalazilo u nedostatku adekvatne pravne regulative. Predloženim amandmanom smo svojevremeno pokušali da zaštitimo ulogu CBCG, a sve u skladu sa standardima Bazel 1 i Bazel 2. Međutim, Zakon je izmijenjen na štetu CBCG jer je ona ostala bez instrumenata da može urediti finansijsko tržište. Nakon što je bivši zamjenik direktora za kontrolu banaka Goran Knežević podnio ostavku to je trebalo da uradi i predsjednik Savjeta Ljubiša Krgović. To je bila prava reakcija jednog guvernera kojem organizovani kriminal nije dozvolio da upravlja finansijskim tržištem i sprovodi bankarske reforme. Pokret za promjene ga sada podržava ali napominjemo da je još prije dvije godine trebalo da reaguje.

Narušavaju čitav finansijski sistem

• Šta bi mogao biti izlaz iz postojeće situacije i tog začaranog kruga dugova i nelogičnosti u bankarskom sektoru?

- Rak- rana crnogorskog bankarstva je Prva banka Crne Gore koja narušava čitav finansijski sistem i država sa njom mora nešto brzo da uradi. Postoji uobičajeni model da država nacionalizuje tu banku, reorganizuje banku samostalno ili uz pomoć strateškog partnera na način što bi bio odvojen zdravi dio te banke od bolesnog. Nažalost, taj zdravi dio je mali tako da bi država trebalo da pokrene postupke bankrota firmi –dužnika Prve banke i iz njihove imovine naplati kredite koje ta banka sada ne može naplatiti. Problem može biti što među klijentima te banke ima kompanija Šarića i Subotića i one mogu biti predmet naplate od strane Srbije i drugih država koje protiv njih dvojice pokreću krivične postupke. Takođe, među klijentima Prve banke ima dosta ministara u Vladi Crne Gore, gradonačelnika i funkcionera DPS-a koji su posredstvom kompanija koje su koristili kao paravan uzimali kredite. Zbog toga postojeća Vlada ne može da donesu tu odluku, ali neka nova bi vrlo brzo mogla da razdvoji dobro od loše aktive banke. Dio klijenata Prve banke su u zoni organizovanog kriminala i da postoji pravna država zapljenom njihove imovine država bi mogla da dobiti značajna sredstva vjerovatno veća od iznosa kredita koji oni duguju ovoj banci.