Piter Everers: U Evropi bi nastala rupa bez popisa stanovnika u BiH

Ukoliko BiH ne bi obavila popis stanovništva 2011. godine, nastala bi jedna praznina u Evropi u kojoj bi postojala jedna zemlja koja nije izvršila popis stanovništva. Posljedice toga su velike i po regionalne odnose i po državnu politiku BiH i kompletno pitanje proširenja Evropske unije.

Rekao je to u intervjuu za "Glas Srpske" Piter Everers, direktor "Evrostata".

On je dodao da je izjašnjavanje o nacionalnoj i vjerskoj pripadnosti preporukama EU definisano kao neobavezno pitanje, ali da je to stvar države da li će ono biti u upitniku.

- Državljani BiH, koji žive u nekoj drugoj zemlji, nisu dio popisa stanovnika u BiH. To su državljani BiH koji žive u inostranstvu. Sve druge zemlje koje sprovode popis stanovništva popisuju i njih i čine dostupnim informaciju o broju državljana BiH koji su uključeni u njihovim popisima - rekao je Everers.

* GLAS: Bosna i Hercegovina popis stanovništva nije obavila od 1991. godine. Ova zemlja godinama živi na procjenama o broju svojih stanovnika?

EVERERS: Popis stanovništva je aktivnost koja je specifična. U nekim državama može postati zahtjevno da se izvrši popis stanovništva, ali tu aktivnost BiH bi trebalo da obavi i zbog sebe, svog razvoja, planiranja, zbog svog okruženja i da to učini kada i sve zemlje Evrope 2011. godine.

* GLAS: U BiH postoje sporenja oko toga da li se u popisu stanovništva u BiH treba naći izjašnjavanje o nacionalnoj, vjerskoj i jezičkoj pripadnosti?

EVERERS: Preporuke Ujedinjenih nacija su vrlo jasne kada je riječ o obaveznim pitanjima i onim koja nisu obavezna, odnosno definitivnih varijabli i onih koje nisu ključne. Varijable, odnosno pitanja koja nisu obavezna mogu biti uvrštena u upitnik kao što su pitanja u vezi sa vjerskom, nacionalnom i jezičkom pripadnosti. U tom slučaju preporučujemo da se koriste preporuke UN kako se ta pitanja mogu verifikovati. Zemlja koja popisuje stanovništvo mora da odluči da li će uvrstiti ova pitanja u pobrojavanje stanovništva ili neće. Mnoge zemlje uključuju ova pitanja, ali ispitanici ne moraju da odgovore na njih. Na njihovoj dobroj volji se zasniva da li će na njih odgovoriti ili neće. Država u zavisnosti od svojih nacionalnih ciljeva može dodavati pitanja i odlučiti o pitanjima koja su njima interno važna. Dakle, postoje obavezna, neobavezna i dopunska pitanja. Ako postoji potreba države i državni cilj da se prikupe određeni podaci to zavisi od nadležnih organa.

* GLAS: Da li je izjašnjavanje o vjerskoj, nacionalnoj i jezičkoj pripadnosti sporno za Evrostat?

EVERERS: Od 36 zemalja onih koje su članice Evropske unije i onih koje su potencijalne članice EU, zemalja koje su korisnice IPA fondova, 19 uključuju pitanja o etničkoj, vjerskoj i jezičkoj pripadnosti. To je dovoljan pokazatelj o svemu tome.

* GLAS: Ukoliko BiH ne uspije doći do zakona o popisu stanovništva 2011. godine, šta bi to značilo?

EVERERS: To znači da bi nastala jedna praznina u Evropi u kojoj bi postojala jedna zemlja koja nije izvršila popis stanovništva. Posljedice toga su velike i po regionalne odnose i po državnu politiku BiH i kompletno pitanje proširenja Evropske unije. BiH su potrebni pouzdani podaci da bi se razvijala i da bi se razvijale određene politike. Međunarodne organizacije, Svjetska banka MMF, UN, Evropska unija sve te organizacije koriste statističke podatke da razviju programe podrške za sve zemlje, da izračunaju doprinose i sve druge dalje korake podrške razvoju. Stoga je popis stanovništva, odnosno statistika, ključni element za izgradnju društva. Popis stanovništva je model, baza i majka svih statistika. Stoga je jako važno da BiH izvrši popis stanovništva 2011. kada i sve ostale zemlje EU.

* GLAS: Bošnjačke stranke traže da se u popis uvrsti i dijaspora i tvrde da bi se bez popisa dijaspore BiH odrekla svojih stanovnika?

EVERERS: Državljani BiH koji žive u inostranstvu su već obuhvaćeni popisom stanovništva zemalja u kojima žive. Od zemlje koja sprovodi popis, na primjer Njemačke dobićemo podatke o državljanima BiH koji žive u toj zemlji. Dobiće se podatak o njihovom mjestu rođenja i kada su se doselili u tu zemlju. To važi za ostale zemlje.

Podaci recimo državljana BiH koji su popisani u nekoj drugoj zemlji i podaci koji se o tim državljanima dobiju u BiH putem dopunskih pitanja, mogu se dopunjavati. Dobar statističar će koristiti ova dva metoda.

Dakle, popis stanovništva je pobrojavanje stanovnika jedne zemlje koje je jasno definisano kao popisivanje domaćinstava u jednom vremenskom razdoblju, kucanjem na vrata i popunjavanjem obrazaca na osnovu postavljenih pitanja u tim domaćinstvima. U tim pitanjima se mogu naći i pitanja o ljudima koji su trenutno odsutni i ne žive u tim domaćinstvima. To je sistem pobrojavanja stanovnika i prikupljanje podataka.

Državljani BiH koji žive u nekoj drugoj zemlji nisu dio popisa stanovnika u BiH. To su državljani BiH koji žive u inostranstvu.

Neke zemlje mogu koristiti dodatne obrasce u prikupljanju podataka u popisu uvrštavajući pitanja za njihovu internu upotrebu i odnose se na stvari koje nisu obavezne. BiH nije jedini slučaj koji bi mogao koristiti ove dopunske obrasce. Međutim, to nije dio popisa stanovništva i ne može se verifikovati kao takav. Ovi podaci nisu bitni za popis stanovništva kao takav. Ti podaci zavise od interne potrebe svake države.

Novac

* GLAS: Kada bi do popisa stanovništva trebalo da dođe i koliko će, po Vašim procjenama, koštati?

EVERERS: Do popisa stanovništva treba da dođe 31. marta, odnosno 1. aprila 2011. godine. Popis stanovništva u BiH trebalo bi da košta oko deset miliona evra. Evropska unija će u tome pomoći. EU se obavezala da će pomoći sa 4,5 miliona evra.