BitLab hosting
Početna stranica > Novosti

Kako je najezda Mongola podstakla Ruse da se ujedine i formiraju rusku državu

Kako je najezda Mongola podstakla Ruse da se ujedine i formiraju rusku državu
20.06.2020. god.


Nemojte misliti da su Mongoli i Tatari izvršili invaziju na Rusiju kao jedinstvenu državu. Rusija se faktički i formirala kao država zahvaljujući toj najezdi, tj. pružajući otpor Mongolima. „Svoju veličanstvenost Moskva duguje kanovima“, napisao je ruski istoričar Nikolaj Karamzin (1766-1826).

Žena Gujuk-kana otrovala je vladimirskog kneza Jaroslava II. Knez Mihail Černigovski imao je 67 godina kada je pogubljen u prestonici Zlatne Horde (Mongolskog kanata) jer nije hteo da se pokloni mongolskim idolima. Tverskom knezu Mihailu su u istoj toj prestonici Mongoli iščupali srce, beleže letopisi. Rusko stanovništvo je bilo prinuđeno da plaća veliki danak, a ruski knezovi su mogli da upravljaju svojim kneževinama samo uz dozvolu kana Zlatne Horde. Tako je bilo i za vreme mongolske vladavine, koju Rusi zovu „tatarsko-mongolski jaram“.

 

Scena iz filma „Mongol“.

Teško je poverovati da su takvi događaji odigrali važnu ulogu u nastanku ruske države, ali upravo je otpor tim pritiscima doprineo da se ruski knezovi ujedine. Nažalost, nije ih ujedinilo prijateljstvo nego gvozdena ruka najmoćnijeg među njima.

Šta je izazvalo mongolsku najezdu?

Džingis-kan

Sve je počelo tako što je Džingis-kan (1155-1227), osnivač Mongolske imperije, poslao svoga sina Džučija (1182-1227) da osvoji zemlje sadašnjeg Sibira, Centralne Rusije i istočne Evrope. Džinovske armije mongolskih ratnika (očigledno preko 100.000 ljudi, što je ogroman broj za 13. vek) lako su slomili slabe i malobrojne snage ruskih knezova, koji su još pre invazije bili u međusobnim sukobima.

Batu-kan. Srednjovekovni kineski crtež.

Mongoli su na čelu sa Batu-kanom 1237. godine izvršili invaziju na Rusiju. Zauzeli su, razorili i spalili Rjazanj, Kolomnu, Moskvu, Vladimir i Tver, tj. sve najvažnije ruske gradove. Najezda je trajala do 1242. godine. Bio je to strašan udarac za ruske zemlje. Trebalo im je skoro sto godina da se oporave od štete koju im je nanela mongolska armija. Pored toga, bili su sravnjeni sa zemljom i gradovi na jugu – Kijev, Černigov i Galič. Posle najezde su najviše dobile na značaju severoistočne kneževine, pre svega Tver, Moskva, Vladimir i Suzdalj.

Kako je funkcionisala mongolska vlast?

Knez Aleksandar Nevski moli Batu-kana za milost prema Rusiji, kraj 19. veka.

Vladimirski knez Jaroslav II (1191-1246) bio je prvi ruski knez koji je dobio dozvolu da upravlja. On je 1243. otišao na poziv kod Batu-kana, zakleo mu se na vernost i zbog toga je nazvan „najvećim knezom među Rusima“.

Ceremonija podnošenja zakletve Mongolima bila je vrlo slična francuskoj ceremoniji omaž, kada vazal klekne na jedno koleno ispred vladara koji sedi. U Saraju, prestonici Horde, ruski knezovi su ponekad primoravani da na kolenima priđu kanskom tronu. I inače su ih Mongoli gledali sa visine. Uzgred, taj isti Jaroslav II, koji je prvi dobio kanski ferman, kasnije je otrovan.

Ono što je u srbskoj istoriji bio ferman ili hatišerif, u Rusiji je bio „jarlik“ („яrlыk“). Potiče od stare mongolske reči koja znači „naređenje“. U pitanju je povelja koju su Mongoli izdavali knezovima i crkvenim poglavarima kao potvrdu da im je odobreno da vladaju kneževinom, odnosno eparhijom. Mongoli su štitili ruske pravoslavne hramove, nikada ih nisu uništavali i čuvali su sveštenstvo, a zauzvrat je Crkva imala obavezu da propoveda lojalnost Mongolima.

Kako su Rusi koristili Mongole?

Tverski ustanak 1328.

Mongoli nikada nisu držali trupe u ruskim kneževinama, ali su ih slali kad se Rusi podignu na ustanak. A da bi i to izbegli, lukavi i politički potkovani mongolski kanovi su manipulisali Rusima, raspirivali su među njima mržnju i oružane sukobe, i tako lakše kontrolisali slabe sukobljene kneževine. Ruski knezovi su ubrzo usvojili tu taktiku i sami počeli da je primenjuju protiv Mongola.

Tokom celog stoleća je bilo mnogo ratnih sukoba između Mongola i Rusa. Tverska kneževina se 1328. godine digla na ustanak. Tada je ubijen rođak velikog kana Uzbeka. Horda je zauzvrat razorila i spalila Tver, a u tome su joj pomagali moskovski i suzdaljski knezovi. Zašto? Kako su mogli?

U sukobima između kneževina moskovski knezovi su shvatali da neko mora stati na čelo borbe protiv Mongola i da mu se ostali knezovi moraju potčiniti. Posle propasti Tvera najveću moć je stekao moskovski knez Ivan I „Kalita“. On je uzimao danak od ruskih kneževina, a tu privilegiju je dobio za pomoć Mongolima u borbi protiv svojih sunarodnika, koji su bili i njegovi neprijatelji.

Kako se završila mongolska vladavina?

Dimitrije Donski

 

Moskovski knezovi su od surovih Mongola naučili da neprijatelja treba ili ubiti ili ga onesposobiti tako da se ne može osvetiti. Naporedo sa jačanjem moskovskih knezova Zlatna Horda je polako upadala u političku krizu. Moskovski knez Dmitrij Donski (1350-1389) prvi put je posle dužeg vremena 1378. godine potukao jednu armiju Zlatne Horde.

On je prestao da plaća danak Hordi, a 1380. godine je potukao veliku vojsku tatarskog kana Mamaja na Kulikovom polju. Poražena vojska je brojala između 60.000 i 110.000 vojnika. Bio je to veliki trenutak duhovnog preporoda svih ruskih zemalja. Međutim, kan Toktamiš iz drugog dela Horde spalio je Moskvu 1382. godine.

U narednih sto godina ruske kneževine su povremeno plaćale danak različitim kanovima da bi 1472. godine moskovski knez Ivan Veliki (1440-1505) ponovo odbio da plaća danak Mongolima. U to vreme je Velika moskovska kneževina već bila zaista velika. Ivan i njegov otac Vasilije II Slepi su potčinili okolne knezove i njihove kneževine.

Baskaci (predstavnici tatarsko-mongolske vlasti)

Ahmet-kan je pokušao da ratuje protiv kneza Ivana, ali se posle čuvenog „Stajanja na reci Ugri“ 1480. godine povukao. Bio je to kraj mongolske vladavine i kontrole, ali je Rusija i dalje slala novac i vrednu robu u različite delove Horde kako bi sklopila mir sa ratobornim Tatarima. Taj danak se na ruskom zvao „pominki“.

Rusija je sve do 1685. godine plaćala „pominki“ različitim dinastijama nekadašnje Horde. Formalno je ovaj danak zabranio Petar Veliki tek 1700. godine, po Konstantinopoljskom sporazumu između Ruskog i Osmanlijskog carstva. Krimski kan, jedan od poslednjih kanova toga doba i vazal Osmanlijske imperije, bio je ujedno i poslednji kan kome je Rusija plaćala danak. U sporazumu je napisano: „...Jer je država moskovska samostalna i slobodna, te danak koji se dosad svake godine davao krimskim kanovima više se neće davati ni u ime Njegovog veličanstva moskovskog cara, ni u ime Njegovih potomaka...“

Ferman kana Timur-Kutluga.

Vrlo je simbolično što je Petar, poslednji moskovski car i budući prvi ruski imperator, potpisao ovaj sporazum 1700. godine, i što je to bila prva godina koja nije počela 1. septembra kao u staroj Rusiji, nego 1. januara kao u Evropi.

Georgij Manajev, Russia beyond



  • Izvor
  • Tanjug
  • Scena iz filma „Mongol“ Sergej Bodrov stariji/Filmska kompanija STV, 2007. / Russia beyond/ vostok.rs


Komentara (0) Ostavite Vaš komentar Objavite novost

NOVOSTI IZ RUBRIKE

I Teheran i zapadni Jerusalim umanjili su značaj ovog događaja


Ministar spoljnih poslova Ukrajine Dmitrij Kuleba izjavio je da je to poruka koju je preneo američkom kolegi Entoniju Blinkenu

Kijevu je hitno potreban novi paket pomoći SAD ili će se verovatno slomiti pod pritiskom Rusije, izjavio je Vilijam Berns


Navodno je aktivirana protivvazdušna odbrana u nekoliko provincija Islamske Republike

Argentina je podnela zvaničan zahtev vojnom bloku predvođenom SAD za status „globalnog partnera“, izjavio je ministar odbrane Luis Petri


Danas je objavljen pismeni Komentar zvaničnog predstavnika ruskog ministarstva spoljnih poslova Marije Zaharove u vezi sa odobravanjem u PSSE zahteva Kosova za članstvo u Savetu Evrope. Komentar prenosimo u...


Ostale novosti iz rubrike »