BitLab hosting
Početna stranica > Novosti

Gujon: Hajka na mene se nastavlja, osećam se loše

Gujon: Hajka na mene se nastavlja, osećam se loše
06.12.2017. god.


Direktor humanitarne organizacije "Solidarnost za Kosovo" Arno Gujon kaže da se medijska hajka protiv njega nastavlja, da sada albanski mediji na KiM objavljuju neistine, te da se zbog toga oseća ugroženo.

"Medijska hajka, koja je počela u petak nakon mog gostovanja na televiziji N1, nažalost se nastavlja i to se prelilo na albanske medije na KiM. Moj fizički integritet sada je u opasnosti, osećam se loše i ugroženo zbog toga. Tamo nije Beograd, tamo je sve moguće, to je Kosovo i Metohija", rekao je Arno Gujon novinarima nakon tribine na Fakultetu političkih nauka na kojoj je bio gost.

Ističe da se nada da mu neće zabraniti ulaz na KiM, da se već 13 godina bavi humanitarnim radom i da je sve to vreme oprezan u svakoj izjavi, te da nikada nije govorio o politici u Srbiji, niti je stao uz bilo koju stranku.

"Oprezan sam zato što znam da ima previše politike u Srbiji. A kada neko radi nešto pozitivno na humanitarnom planu, onda je to da bi okupio ljude, a ne da ih deli po nekim političkim osnovama. Ja ne gledam ko šta misli, meni su svi ljudi isti, želim da im pomognem, da okupim te ljude oko plemenitog cilja i to jeste pomaganje Srbima na KiM. A oni me stavljaju u isti koš sa političarima, što ja nisam", rekao je Gujon.

Naveo je da je svima jasno da onima koji ga napadaju i šire klevete smeta ono što on danas radi na KiM – smeta im njegov humanitarni rad u enklavama, a osim toga smatra da je problem i to što govori o humanitarnoj situaciji na KiM, o humanitarnoj situaciji u enklavama.

"Situacija u srbskim enklavama je katastrofalna. Ti ljudi žive u getima početkom 21. veka i o tome niko ne govori. A ja kada govorim o tome, očigledno im to smeta i oni to prećutkuju stalno, a svakako da ne verujem da im smeta ono što sam mislio pre skoro deset godina o tadašnjoj francuskoj političkoj situaciji. Često sam morao da se pravdam u Francuskoj zato što pomažem Srbima, ali nisam očekivao da ću to morati da uradim i u Beogradu", ukazao je Gujon.

Sad mu je, kako kaže, mnogo teško i zbog pretnji, uvreda, svega toga što čuje i dobija, ali i naglašava da osuđuje svaku pretnju upućenu novinarki N1, smatrajući da to treba da prestane.

"Očekujem takođe da N1 osudi i pretnje upućene meni i da prestane sa hajkom koja je uzrok tih pretnji. Mislim i to ću ponoviti – treba osuditi svaku pretnju, to sam i učinio javno, pretnje upućene novinarki N1. Na isti način očekujem od N1 da se izvini i da osude pretnje meni upućene i da prekinu sa hajkom koja je uzrok tih pretnji", rekao je Gujon.

Ukazao je i da je imao priliku da odgovori na sva pitanja televizije N1 uživo, tokom 12 minuta u petak ujutru i to je, dodaje, i učinio, a da je nakon toga njegov intervju cenzurisan, nije objavljen na sajtu N1 i da su onda počele neistine i hajka na njihovom sajtu.

"To se i nastavlja, zbog te hajke sam fizički ugrožen, dobijam pretnje i dok se N1 ne bude izvinio u vezi s tim, ja neću više da razgovaram sa njima. Ekipa N1 svaki dan vodi hajku protiv mene sa desetinama zaposlenih, dok se ja bavim humanitarnim poslom", naglasio je Gujon.

U trenucima kada je teško i kada može da se sumnja, govori Gujon, "onda se okrenete unazad i gledate iza sebe", a Gujon kaže da kada se okrene iza sebe vidi 27 renoviranih škola, pet izgrađenih farmi, 43 konvoja humanitarne pomoći, osmehe dece koju svake godine vodi na more, starce koje posećuje svake godine u njihovim izolovanim selima.

Tribina na Fakultetu političkih nauka na kojoj je govorio Arno Gujon
Tribina na Fakultetu političkih nauka na kojoj je govorio Arno Gujon


"A oni koji vode hajku protiv mene, kada se okrenu iza sebe, šta vide – osim praznih priča. I to je ta razlika između njih i mene i tu razliku je srbski narod prepoznao i pružio mi je ogromnu podršku i zahvalan sam na tome. Hvala srbskom narodu na iskrenoj podršci. Hvala, to mi puni srce", rekao je Gujon novinarima koji su pratili tribinu na Fakultetu političkih nauka na kojoj je razgovarao sa studentima.

"Tačka na polemiku – određuju me moja dela"

Arno Gujon je naglasio da ono što ga određuje kao čoveka nije ono što je mislio kao student u Francuskoj, već da ga određuju njegova dela, humanitarni rad kojim se bavi već 13 godina na KiM, da je to postalo smisao njegovog života i da će to ostati za njim.

Gujona, koji je učestvovao na tribini "Priča o humanosti u 21. veku" na Fakultetu političkih nauka koju je organizovao Centar za međunarodnu javnu politiku, studenti u prepunoj sali dočekali su dugim aplauzom, a francuski humanitarac rekao je da mu ta iskrena podrška mnogo znači, naročito, kako je rekao, u teškim trenucima.

Govoreći o gostovanju na televiziji N1 i, kako je ocenio, o "hajci koja se vodi protiv njega" nakon tog gostovanja, Gujon je rekao da je pokušavao sa njima da stupi u kontakt od njihovog osnivanja, da objasni to što radi i što je, prema njegovim rečima, još važnije – da objasni kako žive Srbi na KiM, kakva je humanitarna situacija u tim enklavama, "koja su geta 21. veka, o kojima niko ne priča".

"Eto, tri godine sam kontinuirano odbijan, nisam znao zašto. Onda, kada sam početkom prošle nedelje dobio poziv da gostujem kod njih, koje inače i gledam, bio sam presrećan i to su mogli da osete kod mene u glasu. Mislio sam da ću konačno moći da objasnim kako žive ljudi na KiM, kako žive u Velikoj Hoči, u Prizrenu, šta mi radimo tamo, koje škole renoviramo, farme gradimo. Međutim, o tome skoro da nije bilo reči", istakao je Gujon.

Govorili su, nastavlja Gujon, o nekim temama koje nemaju nikakve veze sa onim što on radi, sa humanitarnim radom i "onda mu je bilo jasno da je sve to bilo planirano unapred i da im je zapravo smetalo da govori o humanitarnoj situaciji u enklavama, koja je katastrofalna".

Situacija u srbskim enklavama na KiM je katastrofalna, ponavlja Gujon i kaže da se o tome skoro i ne govori, a da nije tema to "šta je on, kao dvadesetjednogodišnji Francuz, tada mislio o francuskoj političkoj situaciji".

"Pazite, mislio, ne radio. Mislio. Ono što me određuje kao čoveka, to nije ono što sam mislio kao student u Francuskoj, ono što me određuje kao čoveka, to su moja dela, ono što radim već 13 godina na KiM. To je ono što će ostati za mnom i to je postalo smisao mog života", rekao je Gujon studentima.

Kaže i da želi da stavi tačku na tu polemiku, da se od 2004. godine do danas bavi humanitarnim radom i da je, od te godine, za 13 godina, njegova humanitarna organizacija iz Francuske, koja ima podršku od 12.000 francuskih donatora, pomagala i pomaže Srbima na KiM.

"Neka ljudi čuju, kada smo na licu mesta ili preko medija, da ih podržavamo, da Francuzi dođu, pređu 2.000 kilometara pod snegom, ledom i odu do Orahovca, Suvog Grla, do svih mesta koja nisu možda poznata svima, to svakako greje srce svim tim ljudima sa kojima se susrećemo i koji se osećaju ugroženo, usamljeno, izolovano", rekao je Gujon.

Smatra da ima previše politike svugde, pogotovo u Srbiji, te da "mnogi pokušavaju da sve stave u blato svakodnevne politike".

Dodaje da je imao "možda 150 javnih nastupa u Srbiji" i da, kako je istakao, nijednom nije dao nikakvu političku izjavu, niti stao na stranu bilo koga.

"To što radim, to je apolitično, ne delim ljude na osnovu njihovog političkog opredeljenja, to me ne zanima. Okupljam ljude u humanitarnom radu oko ideje da treba da pomažemo našim sunarodnicima. Govorim sada kao Srbin, našim sunarodnicima koji na KiM žive u getima na kraju 2017. godine. Neki su pokušali da me stave u isti koš sa političarima što nisam, a nastaviću da se ponašam kao do sada, okupljam ljude koji dolaze sa različitih horizonata, oko jedne plemenite ideje, bez obzira na to kome pripadaju. Tako ću nastaviti i tu stavljam tačku", zaključio je Gujon.

RTS,
TANJUG

 



  • Izvor
  • / vostok.rs


Komentara (0) Ostavite Vaš komentar Objavite novost

NOVOSTI IZ RUBRIKE

„Suparnički odnos“ Vašingtona sa Rusijom sprečio je potpuno obelodanjivanje onoga što je znao, rekli su izvori listu


Ali uprkos neviđenim vojnim merama koje su kolektivno preduzele zapadne zemlje, ništa im nije pošlo za rukom! Jer tvrda vera srbskog naroda, njegova nepokolebljiva vernost Hristu i Crkvi, kao...

Napadačima na Crocus Citi Hall iz Ukrajine su prebačene velike sume novca, saopštio je ruski istražni komitet.


Neki ruski poslanici pozvali su na ponovno uvođenje smrtne kazne


Neslanje delegacije u SAD bila je „poruka Hamasu“, izjavio je izraelski premijer


Ostale novosti iz rubrike »