BitLab hosting
Početna stranica > Novosti

Ukrajina i Novorusija iz minuta u minut - 05.09.

06.09.2017. god.

  


Karta povlačenja teškog naoružanja - kliknuti za uvećanje  

 
Karta situacije na frontu za 04.09. (karta kijevskih snaga) - kliknuti na kartu za uvećanje



Ispod se nalazi interaktivna mapa bojevih dejstava u Novorusiji - 
 Klinuti ovde ili na mapu ispod





 

  OVDE možete pogledati hronologiju događaja u Ukrajini i Novorusiji po danima 


Pregled dešavanja na ratištu u Novorusiji za 05
.09


Kijevske snage 24 puta napale teritoriju DNR - Prema saopštenju Ministarstva odbrane DNR kijevske snage su za protekla 24 sata 24 puta napale teritoriju DNR.



Narodna milicija LNR saopštila je da su kijevske snage tokom prethodnog dana sedam puta napale pozicije Narodne milicije u području naselja Frunze, Kalinovo, Nižnje Lozovoe, Lozovoe i Krasni Jar.

Tokom prethodne noći kijevske snage su otvarale vatru na naselje Zajcevo severno od Gorlovke. Tom prilikom oštećene su dve kuće.

Pregled napada na LNR



Pregled političko-ekonomskih i drugih vesti za 05
.09.


Rusija predložila nacrt rezolucije SB UN-u za slanje mirovnih snaga u Donbas - Rusija je predložila nacrt rezolucije Savetu bezbednosti UN-a o slanju mirovnih snaga UN-a u Donbas, kako bi obezbedila bezbednost posmatračke misije OEBS-a nakon što je predsednik Putin izrazio tu ideju.


"Rusija je predstavila nacrt rezolucije Savetu bezbednosti UN-a o uspostavljanju misije UN-a koja bi obezbedila bezbednost posmatrača Organizacije za bezbednost i saradnju u Evropi (OEBS) koji rade u istočnoj Ukrajini", saopštio je ruski izaslanik u UN-u Vasilij Nebenzja.

Ruski predsednik Vladimir Putin naredio je Ministarstvu spoljnih poslova da predloži nacrt nakon iznošenja ideje na konferenciji za novinare nakon trodnevnog samita BRIKS-a u kineskom gradu Ksiamenu.

"Smatram prisustvo mirovnih snaga, odnosno ljudi koji bi obezbedili bezbednost misije OEBS-a, apsolutno prikladnim i ne vidm ništa loše u tome", rekao je ruski lider.


On je dodao da veruje da će slanje mirovnih snaga "učiniti dobro" za rešavanje sukoba, dodajući da je naredio ruskom ministarstvu spoljnih poslova da "podnese odgovarajuću rezoluciju Savetu bezbednosti UN-a".

Istovremeno, predsednik je naglasio da bi potencijalna misija UN-a trebalo da se fokusira "isključivo na obezbeđivanje bezbednosti za službenike OEBS-a" i da treba da radi samo na liniji kontakta između kijevskih snaga i pobunjenika Donbasa.

On je takođe rekao da se ovo pitanje treba rešiti tek nakon što obe strane u sukobu povuku svoje teško naoružanje i povuku se sa linije kontakta. Predsednik je zatim skrenuo pažnju na činjenicu da se "odluka o raspoređivanju mirovne misije UN-a u istočnoj Ukrajini ne može preduzeti bez direktnih konsultacija sa predstavnicima samoproklamovanih Narodnih republika Donjecka i Luganska".


"Ako su svi ovi uslovi ispunjeni, takva misija bi definitivno doprinela rešavanju sukoba u istočnoj Ukrajini", rekao je Putin.


Predlog ruskog predsednika je dobio odobrenje od strane OEBS-a. 

"Austrija, koja je trenutno predsedavajuća OEBS-om i Sekretarijat OEBS-a pozdravljaju sve napore u cilju obezbeđivanja trajnog mira i bezbednosti u Ukrajini", rekao je zvaničnik OEBS-a TASS-u.


Zvaničnik je takođe dodao da bi se bezbednosna situacija u istočnoj Ukrajini "značajno poboljšala ako strane ispune svoje obaveze prema Miniskim sporazumima".

Sporazumi iz "Minska II", koji su izradili Ukrajina, Rusija, Francuska i Nemačka pod okriljem OEBS-a u 2015. godini, stvorili su osnovu za prekid vatre između kijevskih snaga i pobunjenika Donbasa. U sporazumu su dalje predviđeni principi za mirno rešenje ukrajinske krize.

Putinovu inicijativu pozdravio je i nemački ministar spoljnih poslova Zigmar Gabriel, koji je rekao da bi uspešno raspoređivanje mirovnih snaga UN-a moglo "postati prvi veliki korak ka ukidanju anti-ruskih sankcija".

On je dodao da implementacija ovog predloga može čak postaviti temelje za "novi period detencije" u odnosima između Evrope i Rusije.

U međuvremenu, predstavnici Donjecke i Luganske Republike su saopštili da su spremni za dijalog o tom pitanju. Predstavnik Luganske Narodne Republike Rodion Mirošnik rekao je da bi ovo pitanje trebalo najpre razmotriti "detaljno" od strane Kontakt grupe iz Minska.

"Svaka misija, bez obzira da li se radi o OEBS-u ili UN-u, mogla bi se poslati u Donbas samo nakon detaljne rasprave o mandatu i funkcijama", rekao je on. Mirošnik je takođe dodao da se to pitanje treba "raspravljati na konstruktivan način kako bi se postigli sporazumno prihvatljivi dogovori".


Lider Donjecke Narodne Republike, Aleksandar Zaharčenko je saopštio da su "narodi Donbasa zainteresovani za početak procesa rešavanja sukoba kao niko drugi", dodajući da je Donjecka Narodna Republika spremna da "razmotri bilo koju inicijativu za postizanje ovog cilja.

Međutim, Ukrajina nije bila spremna da podrži inicijativu ruskog predsednika. Vladimir Arijev, ukrajinski poslanik i šef ukrajinske delegacije u Parlamentarnoj skupštini Saveta Evrope, rekao je da ukrajinsko rukovodstvo generalno podržava ideju o slanju mirovnih snaga u istočnu Ukrajinu, ali odbacuje format koji je predložila Rusija.

"Putinova izjava koja se tiče potrebe da se koordiniše pitanje postavljanja mirovnih snaga UN-a u Donbas sa samoproklamovanim narodnim republikama Donjeka i Luganska bi de-fakto značilo legalizaciju njihove mreže u istočnoj Ukrajini", rekao je on.

On je rekao da se Ukrajina "nikada neće složiti sa takvim formatom", dodajući da u misiju UN-a ne treba uključivati rusku vojsku jer bi to bila "legalizacija" njihovog navodnog prisustva na ukrajinskoj teritoriji.

Međutim, ukrajinski izaslanik u UN-u Vladimir Elčenko je rekao kasnije da je Ukrajina spremna da "radi" na nacrtu rezolucije Rusije "na ekspertskom nivou".


Istovremeno, on je takođe rekao da Kijev traži da se u misiju Ujedinjenih nacija ne uključi nijedna vojska - ruska, organizacija OEBS-a [Organizacija za kolektivnu sigurnost] ili ZND [Zajednice nezavisnih država], dodajući da bi raspoređivanje mirovnjaka moglo da se realizuje tek posle "povlačenja stranih trupa i opreme" sa teritorije Ukrajine.

Kijev optužuje Moskvu da šalje vojnu pomoć Donjeckoj i Luganskoj Republici, iako bez ikakvih dokaza. Moskva je više puta odbacila sve optužbe.

Ukrajinski sukob izbio je nakon rušenja izabranog predsednika Ukrajine u nasilnom državnom udaru u Kijevu i uspostavljanja nacionalističke vlade koja je gotovo odmah objavila rat protiv regiona na jugoistoku zemlje, pored granice sa Rusijom, koji su odbili da prepoznaju novonastalo vođstvo.


Kijev sprovodi vojnu operaciju u Donbasu od proleća 2014. godine. Broj žrtava u sukobu je premašio 10.000 ljudi sa oko 24.000 povređenih, prema procenama UN-a.

Putin: DNR i LNR imaju dovoljno oružja, uključujući i ono koje su zarobile od suprotne strane - Rusija ne može da utiče na moguću odluku SAD da isporučuje oružje Ukrajini. To je suverena odluka SAD, rekao je Putin.

„To je suverena odluka Sjedinjenih Američkih Država kome će prodavati oružje ili ga besplatno isporučivati, kao i zemlje koja je primalac ove pomoći. Mi ne možemo ni na koji način da utičemo na ovaj proces, ali postoje zajednička međunarodna pravila i pristupi“, istakao je ruski predsednik.

Prema njegovim rečima, „isporuka oružja u zonu sukoba ne ide u korist smirivanju, već samo pogoršava situaciju“.

„Ako se to dogodi u datom slučaju, onda u principu ova akcija i odluka neće promeniti situaciju. Generalno, nikako ne može da se utiče na promenu situacije. Broj žrtava, naravno, može da se poveća. Želim da naglasim da bi svima bilo jasno, da se ništa neće promeniti, može se povećati broj žrtava, a to je žalosno“, naglasio je on.

Prema Putinu, DNR i LNR imaju dovoljno oružja, uključujući i ono koje su zarobile od suprotne strane.

„A ako američko oružje uđe u zonu sukoba, teško je reći kako će reagovati samoproglašene republike“, naveo je on.

On je dodao da podržava ideju slanja mirovnih snaga u Ukrajinu, koji bi osiguravali bezbednost misije OEBS-a.

Rusija zadržava pravo da smanji broj diplomata SAD za još 155 - Putin - Moskva zadržava pravo da smanji broj službenika ambasade SAD u Rusiji za još 155 kako bi se vratio paritet osoblja između ambasada dveju država, upozorio je Putin.

"Složili smo se sa našim partnerima da mora biti paritet između broja diplomatskog osoblja u Rusiji i Sjedinjenim Državama. Bilo je oko 1.300 diplomata iz SAD. Imali smo 455 (smanjeno). To smo ispravili. "



"Među 455 diplomatskog osoblja koje radi u Sjedinjenim Državama ima 155 ljudi koji rade u Ujedinjenim nacijama. Striktno govoreći, oni nisu deo diplomatskog kora koji je akreditovao američki Stejt department", dodao je on.

"Dakle istinski paritet bio bi da SAD neće imati 455 diplomata u Rusiji, već 155 manje".

Putin je rekao da Moskva zadržava pravo da taj broj američkog diplomatskog osoblja napusti zemlju.

On je dodao da će se Rusija žaliti sudu u vezi sa oduzimanjem njenog prava da raspolaže svojom imovinom u Sjedinjenim Američkim Državama. Ruski predsednik smatra da to narušava imovinska prava Rusije.

„Za početak ću dati nalog Ministarstvu spoljnih poslova da se obrate sudu, da vidimo kako funkcioniše taj hvaljeni američki pravosudni sistem“, rekao je Putin na konferenciji za novinare.

Sergej Hruščov: Moj otac je Krim predao Ukrajini jer poluostrvo nekako bliže toj republici - Sin nekadašnjeg generalnog sekretara Sovjetskog Saveza Nikite Hruščova, Sergej objasnio je zbog čega je njegov otac 1954. godine predao Krim Ukrajini, ocenivši da iza te odluke nije bilo nikakve političke motivacije, prenosi RT

„Moj otac je Krim predao Ukrajini jer, ako pogledate kartu, jasno vam je da je to poluostrvo nekako bliže toj republici, a sve zarad jednostavnije izgradnje Severnokrimskog kanala, budući da se na taj način projekat vodio pod jednim pravnim licem“, rekao je Hruščov.

Prema njegovim rečima, slične situacije događale su se i sa mnogim drugim regionima unutar Sovjetskog Saveza.

„Nikakve politike tu nije bilo, kao što to neki vole da kažu. Nikakve reči nije bilo ni o poklonu mojoj mami, koja se rodila u zapadnoj Ukrajini. To je bilo strukturalna i pravilna odluka. Krim je od tog trenutka krenuo da se razvija“, dodao je.

Podsetimo, Krim je 19. februara 1954. godine odlukom Vrhovnog saveta SSSR ušao u sasatsav Ukrajinske Sovjetske Socijalističke Republike, a inicijator dekreta bio je tadašnji lider Nikita Hruščov. Nakon raspada SSSR-a, Krim je ostao u sastavu Ukrajine.

Međutim, nakon referenduma u martu 2014. godine, građani Krima odlučili su da se poluostrvo pripoji Ruskoj Federaciji.

  Ukrajina - iz minuta u minut -

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

   OVDE možete pogledati hronologiju događaja u Ukrajini i Novorusiji po danima 



  • Izvor
  • / vostok.rs


Komentara (0) Ostavite Vaš komentar Objavite novost

NOVOSTI IZ RUBRIKE

„Suparnički odnos“ Vašingtona sa Rusijom sprečio je potpuno obelodanjivanje onoga što je znao, rekli su izvori listu


Ali uprkos neviđenim vojnim merama koje su kolektivno preduzele zapadne zemlje, ništa im nije pošlo za rukom! Jer tvrda vera srbskog naroda, njegova nepokolebljiva vernost Hristu i Crkvi, kao...

Napadačima na Crocus Citi Hall iz Ukrajine su prebačene velike sume novca, saopštio je ruski istražni komitet.


Neki ruski poslanici pozvali su na ponovno uvođenje smrtne kazne


Neslanje delegacije u SAD bila je „poruka Hamasu“, izjavio je izraelski premijer


Ostale novosti iz rubrike »