BitLab hosting
Početna stranica > Novosti
Branko Rakočević

21.MART - SVETSKI DAN POEZIJE

21.MART - SVETSKI DAN POEZIJE
21.03.2015. god.

Reč „poezija“ potiče od grčke reči „poieo“ - stvarati,   graditi,   zidati.

Smatra se da je najstarije pesničko  delo  nastalo u 23. veku  pre nove ere. To su bili stihovi himne  akadske  princeze  i vrhovne sveštenice  poznate kao Enheduana.

Himne Enheduane su smatrane svetim.

Stihovi  su sve do Renesanse  smatrani glavnim obrascem lepote


Pesničke forme su sve do epohe Renesanse  u Evropi smatrane   kao  glavni obrazac  lepote i bile su ustvari jedini instrument  za  preobraćanje reči u umetnost.

U jezicima i kulturnom nasleđu mnogih naroda,    pa  često  i danas,  pored ostalog i u srbskom,   pod „poezijim“ se podrazumevala sva umetnička  književnost,   za razliku od one neumetnilke,   koja  ne spada u poeziju.


Poezija –„duše prekrasnih zanosa“  i „duša muzike“


Ceo svet obeležava 21.mart kao  Svetski dan poezije (World Poetry Day) na osnovu Rezolucije  30. Konferencije   UNESKA održane 15. oktobra 1999.g. u Parizu.

Ove godine se  Svetski dan poezije  održava 15. put  zaredm nakon ustanovljavanja,   a prvi put ovaj praznik  Geteovog  svetskog duha obeležen 2000. godine u Parizu.

Inicijativa američke poetese Tese Web:  Svetski dan  poezije 15. oktobra na  rođendan  Vergilija

Sa inicijatovom da se proslavi međunarodni Dan poezije prva je u istoriji svetske  kulture  nastupila američka spisateljica  Tesa Web još sredinom 20-ih godina  prošlog  veka. Ona  je predložila da se  svetski paznik poezije  obeležava  15. okotbra na rođendan slavnog rimskog pesnika i filozofa  Vergilija,   autora „Enejide“,   koga je Dante uzeo da mu bude vodič  u „Božanstvenoj komediji“.

Njen predlog je naišao na srdačan odjek u srcima mnogih ljudi:   svakog 15. okotbra od 1951.  g. slavljen je Dan poezije ne samo  u 38 saveznih držva u SAD,   nego i u evropskim zemljama. Svečanosti su imale neoficijelni karakter,   pa ni datum njihovih održavanja nije bio fiskiran u kalendaru značajnih kulturnih događaja.

Da se pesnici oglase i  govore o sebi i svom vremenu

I tek 15. oktobra 1999. UNESKO je na svojoj 30.konfereciji usvojio rezoluciju kojom je „udahnuo novi život“  ovom prazniku i svetskom poestkom pokretu u celini,   Geteovom svetskom duhu,  sa ciljem da se  skrene pažnja na  ogroman značj koji igra književnost  u kulturnom životu savremenog društva,   da se objedine pesnici celog sveta,   da im se da pravo i pruži mogućnost  da  se oglase,   da govore  o sebi i svom vremenu.

Praznik poezije je ustanvljen i sa ciljem da se pesničkoj  umetnosti  približe savremeni ljudi,   koji su,   kao što  nam je itekako dobro znano,    tako daleko od  bilo kojeg vida romantike i lirskog mišljenja.

Kao  što nam takođe nije nepoznato,    problem umiranja kulture svakim danom postaje sve zaoštreniji.

Osim toga,   treba upozoriti da se u eri popularizacije   tržišnih odnosa  poeziji ne piše dobro s komercijalne  tačke gledišta,   što bi (ne daj,   Bože,  ) moglo,  ili čak trebalo,   da znači da je ona,  poezija,  postala suvišna na spisku ljudske delatnosti.
 
Zato je i Dan poezije neophopdan društvu kako bi  razbio pesimističke zablude i predrasude  potrošačkog društva

Podsticanje jezičke raznoobraznosti

Ne treba zaboraviti na još jedan zadatak koji je UNESKO postavio  Rezolucijom o ustanovljivanju svetskog  Dana poezije: podsticanje jezičke  raznoobraznosti i podrška pomoću poezije jezicima kojima preti opasnost od iščeznuća.

Osim toga,  ovaj praznik treba da  doprinese razvoju poezije,  vraćanju ka usmenoj tradiciji pesničkog kazivanja,  predavanjima  iz poezije,   uspostavljanju dijaloga između poezije  i drugih vidova umetnosti kao što su pozorište,  ples,   muzika,   slikarstvo,  a takođe i stimulisanju izdavačke delatnosti i stavaranju u medijima pozitivne slike poezije kao prevashodno savremene umetnosti koja je otvorena prema ljudima i životu.

Poslanica Irine  Bokove,    generalne direktorke  UNESKA povodom Setskog  dana poezije


U poslanici generalne direktorke UNESKA Irine Bokove,   povodom Dana poezije    je poručeno:

„Budući da je  najdublji izraz čovečjeg duha i svetske umetnosti,   poezija je nezamenljivi instrument  dijaloga i zbližavanja među ljudima.Čineći prohodnim   pristup  pravom izražavanju  jezičkog bogatsva,   rasprostiranje poezije  podstiče dijaloge među kulturama  doprinoseći  njihovom  međusobnom  razumevanju.  Mi u tome prepozanjemo  stremljenja naroda da uvažavaju  nematerijalano kulturno nasleđe,   da  brinu  i neguju svoj  maternji jezik i  razvijaju multikulturalnost  u kojoj poezija igra ključnu ulogu“.


Poezija ko jedno od najgenijalnijih dostignuća  ljudskog duha i neusahle moći stvralaštva

Poezija   besumnje spada u jedno od najgenijalnijih dostignuća ljudskog duha i čovekove neusahle moći stvaralaštva.

Izražavati  svoja osećanja i misli u  stihovima,    beležiti u ritmu svoje shvatanje sveta i sudbine,  maštati o budućnosti i spominjati se prošlosti,    istovremeno se obraaćti milionima i ostajati pri tom   vazda sam samcit sa sobom,    - tako nešto  je u moći da učini jedino poezija,   uz muziku,   najblistaviji  porod  srca i uma čovekovog.

Poezija se  odlikuje onom vrstom moći zahvaljujući kojoj svaki put  iznova  i na nov  način pokušava da odgonetne  kako se koristimo rečima i svojim predstavama o stvarima,   kako razumemo  svet i kako  ga prihvatamo.

Jezik poezije - neponovljiv izraz opštenja među ljudima


Blagodareći svojim  asocijacijama,   metaforama,  sopstevnom gramatičkom poretku,   jezik poezije  postaje još jedan,   i to samobitan,   neponovljiv  izraz opštenja među ljudima.

Pridonoseći slikovitosti  u  dijalogu,  slobodnom rasprostiranju ideja  rečima,  tvoraštvu i  jezičkom invatorstvu.

Stoga i Svestki dan  pozeije  treba shavtiti i kao svojevrstan poziv da se porazmisli nad snagom jezika i  stvaralačkom razvoju svakog čoveka.


Poezija kao koprena zategnuta   na oštricama reči

Malo je    talentovanih poeta,   koji po prirodnom unutrašnjem porivu pišu stihove,   koji ne bi bili saglsni  sa onim što je o poeziji  rekao slavni ruski pesnik Aleksandr Blok:

„Svaka pesma je koprena zategnuta na oštricama  reči.A te reči svetle poput zezda,   pa  zbog njih   je   i stvorena   pesma.


Struške večeri poezije među najvećim i najpoznatijim pesničkim festivalima na svetu

Jedan od najvećih,   najpozantijih i najstarijih svetskih pesničkih festiavala  su „Struške večeri poezije“ (Struga  Poetri  Evenings) koje se održavaju od 1961. u Strugi,  malom   makedonoskom gradu na Ohridskom jezeru.Godine 1962. veliki broj makedonskih pesnika startovao je u Strugi sa govorenjem svojih stihova u  spomen na makedonske pesnike  i prosvetitelje braću  Miladinov,   Konstantina i Dimitrija,   iz  XIX  veka koji su pisali poeziju na svom maternjem,   makedonskom  jeziku.Konstantin  Miladinov se smatara za rodonačelnika  savremene makedonkse poezije,   a svake godine Struški pesnički festiavl se otvara govorenjem njegove pozante pesme „Tga za jug“  koju je  napisao u studentskim danima  u Moskvi.

Od 1963. g.kad su se Festivalu pridružili i pesnici iz svih  ostalih republika  tadašnje Jugoslavije,  ustanovnjena je  i počela da se dodeljuje  nagrada „Braća Miladinov“  (Miladinov Brother's)  za najbolju knjigu poezije izdatu u Republici Makedoniji.

Godine 1966. „Struške večeri poezije“  postaju međunarodni pesnički festival,   i shodno tome  osniva se međunarodna  nagrada za poeziju „Zlatni   venac“  (The  Golden  Wreath)   koji se  dodeljuje pozantim svetskim pesnicima,  a čiji je prvi  laureat postao britanski pesnik Visten Hju Oden (W.H. Auden). Među dobitnicima su bili  i nobelovci: Pablo Neruda,  Lepold Singer,  Josif Brodksi,   zatim Rafael Alberti,    Miroslav Krleža,   Miodrag Pavlović,   Mak Dizdar,   Nikita Sranesku,   te proslavljeni ruski pesnici Bulat Okudžava,   Robert Roždsvenski,   Andrej Vozneseneski   i mnogi drugi.

„Mostovi Struge“  podsticaj mladim pesnicima širom sveta

Od  2003. „Struške večeri poezije“  u saradnji sa UNESKOM   su radi podsticanja stvaralaštva mladih pesnika debitanata iz svih krajeva sveta uveli pesničku nagradu „Mostovi Struge“.

Bilans za ponos i diku

Za 45 godina postojanja  na pesničkom  festivalu „Struškim  večerima  poezije“ nastupalao je oko 4 hiljade   pesnika,   prevodilaca i književnih kritičara iz  oko 95 zemalja sveta.

Svetkovina ruža u Vojki 

U bivšoj Jugoslaviji  je   osamdesetih godina prošlog  veka  bila  pozanta poetska manifestacija „Svetkovina ruža“ koja se osam godine u slavu poezije održavala  u velikom sremskom selu Vojki,   čiji su žitelji,   pretežno paori,    umetničkom stvaranju skloni. „Svetkovina ruža“,   nazvana po istoimenoj pesmi Tina Ujevića,   je osam godina zaredom održavana krajem maja ili početkom juna  kad su svi šorovi u čast  ove seoske pesničke slave bili okićeni ružama,   a  u školsom dvorištu  dve do tri hiljade  oduševljenih  zaljubljenika u čarolije peničkih reči  je  gromoglasno pozdarvljalo  pesnike i glumce  koji su govorili poeziju. Među njima su bili i oni najpozatiji:  Miroslav Antića (na savkoj od osam “Svetkovina „),   Florika Štefan,   Slavko Vukosavljević,   Nikola Drenovaac,  Brana Petrović,   Alaksandar Sekulić,    Goran Babić,    Jevrem Brković,   Vujica Rešin Tucić,  Milovan Vitezović,   Gojko Đogo,   Rajko Petrov Nogo,   Milan Komnenić,   Adam Puslojić,   Radomor Andrić,   te plejada dramskih umentika:  Marija Crnbori,   Olga Spiridonović,   Ksenija Jovanović,  Neda Spasojević,  Mira Banjac,   Ljiljana Krstić,   Ljuba Tadić,  Stevo Žigon,    Slavko Simić,  Branko Pleša,  Stojan Dečermić,   Petar Banićević,   Miša Janketić,   Voja Brajović...

Za osam godina na „Svetkovini ruža“ u Vojki  je učestvovalo  više od   trista  naši vrhunskih pesnika i glumaca koji su govorili poeziju.

Nagrada Jejlske  grupe  mladih pesnika

Na američkom kontinentu je poznata nagrada Jejlske  grupe  mladih pesnika,   ustanovljena  još 1919.i smatra se za najstariju pesičku nagradu u SAD.Dodeljuje se mladim pesnicima koji po mišljenju eskspertskog žirija imaju šanse da se proslave  svojim stihovima.



Branko Rakočević


 

 





Komentara (0) Ostavite Vaš komentar Objavite novost

NOVOSTI IZ RUBRIKE

Neki ruski poslanici pozvali su na ponovno uvođenje smrtne kazne


Neslanje delegacije u SAD bila je „poruka Hamasu“, izjavio je izraelski premijer

NIS dobitnik priznanja „Dobročinitelj“ za 15 godina doprinosa zajednici


Reakcija Vašingtona na napad u „Krokus siti holu“ pokazuje njegovu pristrasnost jer nastoji da prikrije Kijev, tvrdi Marija Zaharova

Prema mišljenju mladih NIS lider u poslovanju na tržištu Srbije


Za razliku od Zapada, Moskva nikada neće „ukinuti“ nijednu stranu kulturu


Ostale novosti iz rubrike »