21.MART - SVETSKI DAN POEZIJE
Reč „poezija“ potiče od grčke reči „poieo“ - stvarati, graditi, zidati.
Smatra se da je najstarije pesničko delo nastalo u 23. veku pre nove ere. To su bili stihovi himne akadske princeze i vrhovne sveštenice poznate kao Enheduana.
Himne Enheduane su smatrane svetim.
Stihovi su sve do Renesanse smatrani glavnim obrascem lepote
Pesničke forme su sve do epohe Renesanse u Evropi smatrane kao glavni obrazac lepote i bile su ustvari jedini instrument za preobraćanje reči u umetnost.
U jezicima i kulturnom nasleđu mnogih naroda, pa često i danas, pored ostalog i u srbskom, pod „poezijim“ se podrazumevala sva umetnička književnost, za razliku od one neumetnilke, koja ne spada u poeziju.
Poezija –„duše prekrasnih zanosa“ i „duša muzike“
Ceo svet obeležava 21.mart kao Svetski dan poezije (World Poetry Day) na osnovu Rezolucije 30. Konferencije UNESKA održane 15. oktobra 1999.g. u Parizu.
Ove godine se Svetski dan poezije održava 15. put zaredm nakon ustanovljavanja, a prvi put ovaj praznik Geteovog svetskog duha obeležen 2000. godine u Parizu.
Inicijativa američke poetese Tese Web: Svetski dan poezije 15. oktobra na rođendan Vergilija
Sa inicijatovom da se proslavi međunarodni Dan poezije prva je u istoriji svetske kulture nastupila američka spisateljica Tesa Web još sredinom 20-ih godina prošlog veka. Ona je predložila da se svetski paznik poezije obeležava 15. okotbra na rođendan slavnog rimskog pesnika i filozofa Vergilija, autora „Enejide“, koga je Dante uzeo da mu bude vodič u „Božanstvenoj komediji“.
Njen predlog je naišao na srdačan odjek u srcima mnogih ljudi: svakog 15. okotbra od 1951. g. slavljen je Dan poezije ne samo u 38 saveznih držva u SAD, nego i u evropskim zemljama. Svečanosti su imale neoficijelni karakter, pa ni datum njihovih održavanja nije bio fiskiran u kalendaru značajnih kulturnih događaja.
Da se pesnici oglase i govore o sebi i svom vremenu
I tek 15. oktobra 1999. UNESKO je na svojoj 30.konfereciji usvojio rezoluciju kojom je „udahnuo novi život“ ovom prazniku i svetskom poestkom pokretu u celini, Geteovom svetskom duhu, sa ciljem da se skrene pažnja na ogroman značj koji igra književnost u kulturnom životu savremenog društva, da se objedine pesnici celog sveta, da im se da pravo i pruži mogućnost da se oglase, da govore o sebi i svom vremenu.
Praznik poezije je ustanvljen i sa ciljem da se pesničkoj umetnosti približe savremeni ljudi, koji su, kao što nam je itekako dobro znano, tako daleko od bilo kojeg vida romantike i lirskog mišljenja.
Kao što nam takođe nije nepoznato, problem umiranja kulture svakim danom postaje sve zaoštreniji.
Osim toga, treba upozoriti da se u eri popularizacije tržišnih odnosa poeziji ne piše dobro s komercijalne tačke gledišta, što bi (ne daj, Bože, ) moglo, ili čak trebalo, da znači da je ona, poezija, postala suvišna na spisku ljudske delatnosti.
Zato je i Dan poezije neophopdan društvu kako bi razbio pesimističke zablude i predrasude potrošačkog društva
Podsticanje jezičke raznoobraznosti
Ne treba zaboraviti na još jedan zadatak koji je UNESKO postavio Rezolucijom o ustanovljivanju svetskog Dana poezije: podsticanje jezičke raznoobraznosti i podrška pomoću poezije jezicima kojima preti opasnost od iščeznuća.
Osim toga, ovaj praznik treba da doprinese razvoju poezije, vraćanju ka usmenoj tradiciji pesničkog kazivanja, predavanjima iz poezije, uspostavljanju dijaloga između poezije i drugih vidova umetnosti kao što su pozorište, ples, muzika, slikarstvo, a takođe i stimulisanju izdavačke delatnosti i stavaranju u medijima pozitivne slike poezije kao prevashodno savremene umetnosti koja je otvorena prema ljudima i životu.
Poslanica Irine Bokove, generalne direktorke UNESKA povodom Setskog dana poezije
U poslanici generalne direktorke UNESKA Irine Bokove, povodom Dana poezije je poručeno:
„Budući da je najdublji izraz čovečjeg duha i svetske umetnosti, poezija je nezamenljivi instrument dijaloga i zbližavanja među ljudima.Čineći prohodnim pristup pravom izražavanju jezičkog bogatsva, rasprostiranje poezije podstiče dijaloge među kulturama doprinoseći njihovom međusobnom razumevanju. Mi u tome prepozanjemo stremljenja naroda da uvažavaju nematerijalano kulturno nasleđe, da brinu i neguju svoj maternji jezik i razvijaju multikulturalnost u kojoj poezija igra ključnu ulogu“.
Poezija ko jedno od najgenijalnijih dostignuća ljudskog duha i neusahle moći stvralaštva
Poezija besumnje spada u jedno od najgenijalnijih dostignuća ljudskog duha i čovekove neusahle moći stvaralaštva.
Izražavati svoja osećanja i misli u stihovima, beležiti u ritmu svoje shvatanje sveta i sudbine, maštati o budućnosti i spominjati se prošlosti, istovremeno se obraaćti milionima i ostajati pri tom vazda sam samcit sa sobom, - tako nešto je u moći da učini jedino poezija, uz muziku, najblistaviji porod srca i uma čovekovog.
Poezija se odlikuje onom vrstom moći zahvaljujući kojoj svaki put iznova i na nov način pokušava da odgonetne kako se koristimo rečima i svojim predstavama o stvarima, kako razumemo svet i kako ga prihvatamo.
Jezik poezije - neponovljiv izraz opštenja među ljudima
Blagodareći svojim asocijacijama, metaforama, sopstevnom gramatičkom poretku, jezik poezije postaje još jedan, i to samobitan, neponovljiv izraz opštenja među ljudima.
Pridonoseći slikovitosti u dijalogu, slobodnom rasprostiranju ideja rečima, tvoraštvu i jezičkom invatorstvu.
Stoga i Svestki dan pozeije treba shavtiti i kao svojevrstan poziv da se porazmisli nad snagom jezika i stvaralačkom razvoju svakog čoveka.
Poezija kao koprena zategnuta na oštricama reči
Malo je talentovanih poeta, koji po prirodnom unutrašnjem porivu pišu stihove, koji ne bi bili saglsni sa onim što je o poeziji rekao slavni ruski pesnik Aleksandr Blok:
„Svaka pesma je koprena zategnuta na oštricama reči.A te reči svetle poput zezda, pa zbog njih je i stvorena pesma.“
Struške večeri poezije među najvećim i najpoznatijim pesničkim festivalima na svetu
Jedan od najvećih, najpozantijih i najstarijih svetskih pesničkih festiavala su „Struške večeri poezije“ (Struga Poetri Evenings) koje se održavaju od 1961. u Strugi, malom makedonoskom gradu na Ohridskom jezeru.Godine 1962. veliki broj makedonskih pesnika startovao je u Strugi sa govorenjem svojih stihova u spomen na makedonske pesnike i prosvetitelje braću Miladinov, Konstantina i Dimitrija, iz XIX veka koji su pisali poeziju na svom maternjem, makedonskom jeziku.Konstantin Miladinov se smatara za rodonačelnika savremene makedonkse poezije, a svake godine Struški pesnički festiavl se otvara govorenjem njegove pozante pesme „Tga za jug“ koju je napisao u studentskim danima u Moskvi.
Od 1963. g.kad su se Festivalu pridružili i pesnici iz svih ostalih republika tadašnje Jugoslavije, ustanovnjena je i počela da se dodeljuje nagrada „Braća Miladinov“ (Miladinov Brother's) za najbolju knjigu poezije izdatu u Republici Makedoniji.
Godine 1966. „Struške večeri poezije“ postaju međunarodni pesnički festival, i shodno tome osniva se međunarodna nagrada za poeziju „Zlatni venac“ (The Golden Wreath) koji se dodeljuje pozantim svetskim pesnicima, a čiji je prvi laureat postao britanski pesnik Visten Hju Oden (W.H. Auden). Među dobitnicima su bili i nobelovci: Pablo Neruda, Lepold Singer, Josif Brodksi, zatim Rafael Alberti, Miroslav Krleža, Miodrag Pavlović, Mak Dizdar, Nikita Sranesku, te proslavljeni ruski pesnici Bulat Okudžava, Robert Roždsvenski, Andrej Vozneseneski i mnogi drugi.
„Mostovi Struge“ podsticaj mladim pesnicima širom sveta
Od 2003. „Struške večeri poezije“ u saradnji sa UNESKOM su radi podsticanja stvaralaštva mladih pesnika debitanata iz svih krajeva sveta uveli pesničku nagradu „Mostovi Struge“.
Bilans za ponos i diku
Za 45 godina postojanja na pesničkom festivalu „Struškim večerima poezije“ nastupalao je oko 4 hiljade pesnika, prevodilaca i književnih kritičara iz oko 95 zemalja sveta.
Svetkovina ruža u Vojki
U bivšoj Jugoslaviji je osamdesetih godina prošlog veka bila pozanta poetska manifestacija „Svetkovina ruža“ koja se osam godine u slavu poezije održavala u velikom sremskom selu Vojki, čiji su žitelji, pretežno paori, umetničkom stvaranju skloni. „Svetkovina ruža“, nazvana po istoimenoj pesmi Tina Ujevića, je osam godina zaredom održavana krajem maja ili početkom juna kad su svi šorovi u čast ove seoske pesničke slave bili okićeni ružama, a u školsom dvorištu dve do tri hiljade oduševljenih zaljubljenika u čarolije peničkih reči je gromoglasno pozdarvljalo pesnike i glumce koji su govorili poeziju. Među njima su bili i oni najpozatiji: Miroslav Antića (na savkoj od osam “Svetkovina „), Florika Štefan, Slavko Vukosavljević, Nikola Drenovaac, Brana Petrović, Alaksandar Sekulić, Goran Babić, Jevrem Brković, Vujica Rešin Tucić, Milovan Vitezović, Gojko Đogo, Rajko Petrov Nogo, Milan Komnenić, Adam Puslojić, Radomor Andrić, te plejada dramskih umentika: Marija Crnbori, Olga Spiridonović, Ksenija Jovanović, Neda Spasojević, Mira Banjac, Ljiljana Krstić, Ljuba Tadić, Stevo Žigon, Slavko Simić, Branko Pleša, Stojan Dečermić, Petar Banićević, Miša Janketić, Voja Brajović...
Za osam godina na „Svetkovini ruža“ u Vojki je učestvovalo više od trista naši vrhunskih pesnika i glumaca koji su govorili poeziju.
Nagrada Jejlske grupe mladih pesnika
Na američkom kontinentu je poznata nagrada Jejlske grupe mladih pesnika, ustanovljena još 1919.i smatra se za najstariju pesičku nagradu u SAD.Dodeljuje se mladim pesnicima koji po mišljenju eskspertskog žirija imaju šanse da se proslave svojim stihovima.
Branko Rakočević
Komentara (0) Ostavite Vaš komentar Objavite novost
Reakcija Vašingtona na napad u „Krokus siti holu“ pokazuje njegovu pristrasnost jer nastoji da prikrije Kijev, tvrdi Marija Zaharova
Ostale novosti iz rubrike »
- Prodacu stan kad odem u penziju i preko Solis-a potraziti plac na Fruskoj Gori da napravim sebi nest
- Ako je auto previše star popravke će koštati puno. Bolje ga je prodati i uzeti novi polovni. Loše je
- Gdje idemo sada? Biblija kaže: "U propisano vrijeme [kralj sjevera = Rusija] će se vratiti" (Danij
- Bravo! Vranje je divan grad, Vranje ima dusu... Bravo, Sladjo!
- Pozdrav za umetnicu. Slike su divne i krase moj dom u Beogradu.