BitLab hosting
Početna stranica > Novosti

Sto godina Prve srpske eskadrile sa Solunskog fronta

Sto godina Prve srpske eskadrile sa Solunskog fronta
18.01.2018. god.


Navršio se vek od kada su, 17. januara 1918. godine, formirane prve srpske eskadrile opremljene modernim avionima i popunjene obučenim srbskim kadrom, koje su učestvovale u proboju Solunskog fronta i oslobođenju Otadžbine. S ponosom se sećamo tih dana i hrabrih srbskih avijatičara, ne dozvoljavamo da zaborav prekrije te svetle tačke naše vazduhoplovne istorije.

Radi jačanja vazduhoplovnih snaga srp­ska vla­da je ja­nu­a­ra 1916. go­di­ne sklopi­la ugo­vor sa Fran­cu­skom radi opre­manja vojske sa pet avi­ja­cij­skih eskadri­la i prate­ćim je­di­ni­ca­ma. Od­lu­ka je re­a­li­zo­va­na tek kada se srp­ska voj­ska prebaci­la sa Kr­fa na po­lo­ža­je kod So­lu­na. Aero­plan­ska eska­dra Srpske voj­ske je ba­zi­ra­la u Mi­kri, gde se na­la­zi­la glav­na ba­za Aero­na­u­ti­ke fran­cu­ske is­toč­ne voj­ske.

Tri­de­se­tog ma­ja 1916. go­di­ne, for­mi­ra­na je "Avi­ja­ti­ka fran­cu­ske is­toč­ne voj­ske" (7 eska­dri­la) i "Avi­ja­ti­ka srp­ske voj­ske", ili "Srp­ska avi­ja­ti­ka" - Štab i pet eska­dri­la: "MF 98","MF 82", "MF 99", "V 84" i "N 87". Po jedna eska­dri­la bi­la je na­me­nje­na za po­dr­šku sva­ke od tri srp­ske ar­mi­je, a dve su bi­le di­rekt­no pot­či­nje­ne Vrhovnoj ko­man­di Srp­ske voj­ske

Štab srp­ske Aero­plan­ske eska­dre prešao je 18. ju­na 1916. iz So­lu­na u Se­des, kada je srp­sko oso­blje uključeno u za­jed­nič­ke srp­sko-fran­cu­ske eska­dri­le, bliže li­ni­ji fron­ta i Ver­te­ko­pu, Ostro­vu i Gor­go­nu. Krajem av­gu­sta 1916. godine u eska­dri­lama Srp­ske avi­ja­ti­ke u pro­se­ku je bilo po 20 srp­skih ofi­ci­ra, pod­o­fi­ci­ra i voj­ni­ka, oko tre­ći­ne sa­sta­va.

U pro­tiv­o­fan­zi­vi 12. sep­tem­bra do 6. no­vem­bra 1916. Srp­ska voj­ska je iz­bi­la na Kaj­mak­ča­lan i oslo­bo­di­la Bi­tolj. U tim bor­ba­ma ak­tiv­no je učestvo­va­la Srp­ska avi­ja­ti­ka i izvršila 300 letova. Eska­dri­le "F 82", "F 99" i "N 87" ba­zi­ra­le su u Ver­te­kopu, eska­dri­la "F 84" na aero­dro­mu Ša­mli, a eska­dri­la "F 98" na aero­dro­mu Gor­gon. Po na­re­đe­nju fran­cu­ske Vr­hov­ne ko­man­de od pr­vog sep­tem­bra 1916. go­di­ne, iz­me­nje­ni su na­zi­vi svih fran­cu­skih eska­dri­la, ta­ko su eska­dri­le "Srp­ske avi­ja­ti­ke" do­bi­le na­zi­ve: "F 385", "F 386", "F 388", "G 389", "V 390", "N 391" i "V 393".

 

 

Aero­plan­ska eska­dra srp­ske voj­ske ima­la je 31. de­cem­bra 1916. go­di­ne 270 vazdu­ho­plo­va­ca, i to: se­dam u Šta­bu, 137 u srp­sko-fran­cu­skim eska­dri­la­ma i 126 u Aero­plan­skom de­pou. Bi­lo je 32 pi­lo­ta, 16 iz­vi­đa­ča i 40 me­ha­ni­ča­ra. Već su sa­zre­li uslo­vi za for­mi­ra­nje "či­sto" srp­ske avi­ja­cij­ske je­di­ni­ce. Odlu­ka o to­me do­ne­ta je 16. de­cem­bra 1916. go­di­ne. Iz eska­dri­le "N 387" izdvo­je­na su tri avi­o­na "nje­por" i sta­vlje­na pod ko­man­du ka­pe­ta­na I kla­se Bran­ka Vu­ko­sa­vlje­vi­ća, pod na­zivom "Nje­por­sko odelje­nje", a ba­zi­ra­la je u Ver­te­kopu. S pro­le­ća 1917. go­di­ne po­većan je broj avi­o­na i sa­stav ode­lje­nja.

Mar­ta 1917. go­di­ne do­šlo je do for­ma­cij­skih pro­me­na u Srp­skoj voj­sci. Zbog velikih gu­bi­ta­ka i ne­mo­guć­no­sti po­pu­ne ras­for­mi­ra­na je Treća ar­mi­ja, a nje­ne je­di­ni­ce ras­po­re­đe­ne za po­pu­nu Pr­ve i Dru­ge srp­ske ar­mi­je.

Na­red­bom Na­čel­ni­ka Šta­ba Vr­hov­ne ko­man­de Srp­ske voj­ske, pri Vrhovoj komandi ostale su eska­dri­le Vr­hov­ne ko­man­de broj "384" i "387" na aero­dro­mu Ver­te­kop; Pr­voj ar­mi­ji, po­red eska­dri­le broj "398", sta­vlje­na je na ras­po­laganje i eska­dri­la broj "399" do ta­da u Tre­ćoj ar­mi­ji, i če­ti­ri avi­o­na "njepor" za lo­vač­ku za­šti­tu; Dru­goj ar­mi­ji osta­la je eska­dri­la broj "382"; "Njepor­sko ode­lje­nje" je i da­lje osta­lo ne­po­sred­no pot­či­nje­no Vr­hov­noj komandi.

 

 

Na So­lun­skom fron­tu oba­vljen je naj­ve­ći deo ak­tiv­no­sti na opre­ma­nju srp­skog voj­nog va­zdu­ho­plov­stva. To­kom 1917. i 1918. go­di­ne na ško­lo­va­nju bi­lo je više kla­sa pi­lo­ta, iz­vi­đa­ča i me­ha­ni­ča­ra. Dru­ga kla­sa iz­vi­đa­ča, 20 ofi­ci­ra, završi­la je obu­ku kra­jem ok­to­bra 1917. go­di­ne. Treća kla­saizviđača, 10 ofici­ra, za­vr­ši­la je ško­lo­va­nje u no­vem­bru 1917. go­di­ne. Po kon­kur­su iz mar­ta 1917. godine upu­će­na je u Fran­cu­sku Če­tvr­ta kla­sa pilota od 20 pi­to­ma­ca, oni po zavr­šet­ku pre­o­bu­ke na avi­o­ni­ma "AR 1", ras­po­re­đe­ni su u bor­be­ne eskadrile. Po­sled­nja gru­pa pi­to­ma­ca-pi­lo­ta oda­bra­na je u ju­nu 1918. go­di­ne, ali je nji­ho­va obu­ka pre­ki­nu­ta zbog sep­tem­bar­ske ofanzive, a za­vr­še­na je 1919. u No­vom Sa­du, po­sle oslo­bo­đe­nja otadžbine.

Po­čet­kom 1918. go­di­ne stvo­re­ni su uslo­vi za pre­tva­ra­nje me­šo­vi­tih srp­sko-fran­cu­skih eska­dri­la u srp­ske je­di­ni­ce. Na­čel­nik Šta­ba Vr­hov­ne ko­man­de Srp­ske voj­ske do­neo je 17. ja­nu­a­ra 1918. go­di­ne od­lu­ku "da ko­man­dant Aero­plan­ske eska­dre, spo­ra­zum­no sa še­fom "Srp­ske avi­ja­ti­ke", na­še oso­blje po­ste­pe­no pri­ku­pi i gru­pi­še u dve ar­mij­ske eska­dri­le, jed­nu kod Pr­ve, a dru­gu kod Dru­ge ar­mi­je, da bi se što bo­lje omo­gući­lo komando­va­nje, upo­tre­ba i snab­de­va­nje".

 

Aero­plan­ska eska­dra od­mah je pri­stu­pi­la re­a­li­za­ci­ji ovog na­re­đe­nja, pa je srp­sko-fran­cu­ska eska­dri­la "AR 521", ko­ja je ta­da bi­la u Ver­te­ko­pu, do­bi­la na­ziv Pr­va srp­ska eska­dri­la. Za ko­man­di­ra eska­dri­le po­sta­vljen je kapetan I klase Bran­ko Vu­ko­sa­vlje­vić. Pri­li­kom for­mi­ranja Pr­va srp­ska eska­dri­la ima­la je: 12 avi­o­na ti­pa "AR 1" i tri lov­ca ti­pa "nje­por XXIV". Pot­pu­no ope­ra­tiv­na po­sta­la je apri­la 1918. go­di­ne.

Od srp­sko-fran­cu­ske eska­dri­le "525" osno­va­na je to­kom ma­ja i ju­na me­se­ca 1918. go­di­ne i Druga srp­ska eska­dri­la, pri Pr­voj srp­skoj ar­mi­ji, na aero­dro­mu Ver­be­na. Koman­dir je bio ka­pe­tan Dra­gi­ša Vu­jić. Ova eska­dri­la po­sta­la je ope­rativna po­čet­kom ju­la 1918. go­di­ne. Pr­vog ma­ja 1918. go­di­ne, srp­ska Aeroplanska eska­dra ima­la je u svom sa­sta­vu: 62 ofi­ci­ra, 53 pod­o­fi­ci­ra, 30 me­ha­ni­ča­ra i 337 ka­pla­ra i re­do­va, ukup­no 482 čo­ve­ka.

U okvi­ru pri­pre­ma za pro­boj So­lun­skog fron­ta, u av­gu­stu me­se­cu 1918. go­di­ne, sna­ge Pr­ve i Dru­ge srp­ske eska­dri­le gru­pi­sa­ne su u jed­nu for­ma­ci­ju ja­či­ne 40 avi­o­na. Do­bi­jen je zna­tan broj mo­der­nih bom­bar­de­ra i iz­vi­đa­ča.

U pro­bo­ju So­lun­skog fron­ta avi­ja­ci­ja je iz­vr­ša­va­la za­dat­ke: daljnjeg iz­vi­đa­nja, fo­to­gra­fi­sa­nja i bom­bar­do­va­nja ne­pri­ja­te­lje­vih obje­ka­ta. Lo­vač­ka avi­ja­ci­ja je obez­be­đi­va­la dej­stva iz­vi­đač­ke i bom­bar­der­ske avi­ja­ci­je, i vr­ši­la za­šti­tu srp­skih sna­ga. U  bor­ba­ma u vazduhu obo­re­no je 30 ne­mač­kih i bu­gar­skih avi­o­na, a  srbska pro­tiv­a­vi­on­ska ar­ti­lje­ri­ja obo­ri­la je pet.

 

 

Po­sle oslo­bo­đe­nja Sko­plja, pr­vih da­na ok­to­bra 1918. go­di­ne, sve bor­be­ne eska­dri­le i slu­žbe "Srp­ske avi­ja­ti­ke", srp­ska Aero­plan­ska eska­dra i Aero­plan­ski de­po, s Aero­plan­skim par­kom, pri­ku­pi­li su se u tom gra­du. Ti­me je omo­guće­na bo­lja i efi­ka­sni­ja upo­tre­ba avi­ja­ci­je u bor­be­nim dej­stvi­ma.

Pr­vi avi­o­ni "Srp­ske avi­ja­ti­ke" pre­le­te­li su u Niš 20. ok­to­bra 1918. go­di­ne. Kra­jem no­vem­bra i po­čet­kom de­cem­bra 1918. go­di­ne srp­ski va­zdu­ho­plov­ci su do­le­te­li u No­vi Sad. Srp­sko va­zdu­ho­plov­stvo iz­vrši­lo je u bor­ba­ma na So­lun­skom fron­tu, i u to­ku pro­tiv­o­fan­zi­ve i za oslo­bo­đe­nja Otadž­bi­ne 3.000 le­to­va i da­lo ve­li­ki do­pri­nos po­be­di. Ste­če­na su dra­go­ce­na is­ku­stva i uda­re­ni te­me­lji da­ljem raz­vo­ju va­zdu­ho­plov­stva.

 

 

U bal­kan­skim i svet­skom ra­tu, srp­sko va­zdu­ho­plov­stvo je ko­ri­sti­lo četiri balo­na, 180 avi­o­na 36 ti­po­va i mo­de­la, ve­ći­nom do­bi­je­nih od sa­ve­zni­ka, a četiri su za­ro­blje­na od ne­pri­ja­te­lja.

Hvala srbskim avijatičarima sa Solunskog fronta iz prvih srbskih eskadrila za ogroman doprinos oslobođenju Otadžbine! Večna im slava!

Zlatomir Grujić
udruzenjepvlps.org

 



  • Izvor
  • foto: udruzenjepvlps.org/ vostok.rs


Komentara (0) Ostavite Vaš komentar Objavite novost

NOVOSTI IZ RUBRIKE

Toksikološki institut u Bonu je u uzorcima sa autopsije otkrio tragove leka droperidol, teškog neuroleptika koji može da izazove infarkt, a koji Miloševiću nikada nije bio propisan. Istragu o...


Serija režiranih ratova koju je nametnula zapadna oligarhija, a koja kulminira sada sukobom sa Rusijom, samo je očajnički i uzaludni pokušaj da se očuva kriminalna i nepravedna svetska dominacija...

Svađa oko američke granične krize postala je test da li država može da prkosi saveznoj vladi kako bi se zaštitila


Navršilo se tačno 81 godina od završetka velike napadne operacije Crvene armije koja je imala za cilj da probije opsadu Lenjingrada, čijem stanovništvu je usled teškog bombardovanja i permanentne...

Izborna kampanja koja je u svom finišu, manifestuje svoje uticaje na najneverovatnije načine.  


Na današnji dan , pre 24 godine, izvršeno je plansko izmeštanje jedinica Prištinskog korpusa sa Kosova i Metohije u skladu sa naređenjem Štaba Vrhovne komande str. pov. br. 01/6019-10...


Ostale novosti iz rubrike »