BitLab hosting
Početna stranica > Novosti

Hercegovački hajduk zapadnjačkih manira

Hercegovački hajduk zapadnjačkih manira
18.06.2017. god.
Jedan od ideologa revolucionarne omladine u Bosni, prijatelj Lava Trockog i Tina Ujevića, jednako je uživao u izučavanju pesnika i filozofa i pravljenju bombi


Nije Vladimir Gaćinović imao grlo uličnih polemičara i galamdžija nego diskreciju prefinjenog i intelektualno uzvišenog revolucionara. Izgledao je kao div, koji je izrastao iz hercegovačkog kamena. Presudno je uticao na Gavrila Principa, dok su tiho razgovarali šetajući Kalemegdanom. Sretao se sa Lavom Trockim u pariskom hotelu „Odesa”, drugovao sa velikim hrvatskim pesnikom Tinom Ujevićem. Imao je 27 godina kada je umro u Ženevi pod misterioznim okolnostima, 11. avgusta 1917. godine.

Ko je zapravo bio jedan od melanholičnih ideologa i glavnih organizatora Sarajevskog atentata koji je jednako uživao u izučavanju pesnika i filozofa i pravljenju bombi?

Možda ga je najbolje opisao Lav Trocki, koji ga je upoznao u Parizu: „Pored mene u ćošku kafea ’Rotonda’, u gustom dimu, sedi neki mladi Srbin. Bez obzira na veoma šarenu publiku, čovek i preko volje zaustavi svoj pogled na njemu. To je jedna od onih figura koje kao da su stvorene zato da bi kod urednih ljudi izazvale nespokojstvo. Visok, mršav, ali snažan, mrk, sa izrazom nemira i energije u očima i crtama lica, on oštroumno posmatra sve i svakoga, požudan utisaka iz tuđeg života, ali sposoban da se ne izgubi u njemu. Ovaj mladi čovek – jedva ako su mu 23 godine – ima svoj cilj. On je Srbin iz Bosne i Hercegovine, drug Principa i Ilića...” (Danilo Ilić, član Mlade Bosne).

Profesor dr Radoslav Gaćinović ustupio nam je iz porodične arhive dokumentaciju o svom slavnom pretku, citirajući njegove reči: „Srbski revolucionar, ako hoće da pobijedi, mora biti umjetnik i konspirator, imati talenta za borbu i stradanje, biti mučenik i zavjerenik, čovjek zapadnih manira i hajduk, koji će zaurlati i povesti boj za nesrećne i pogažene”.

Vladimir Gaćinović:Srbski revolucionar, ako hoće da pobijedi, mora biti umjetnik i konspirator, imati talenta za borbu i stradanje, biti mučenik i zavjerenik

Vladimir je rođen u selu Kačanj 25. maja 1890. godine. Nakon završetka osnovne škole u Bileći, od 1901. pohađa gimnaziju u Mostaru. Već tada, u gimnazijskim danima, osnivao je tajna đačka udruženja i aktivno učestvovao u radu literarno-filozofskih društava.

Godine 1907. Vladimir je pohađao Bogosloviju u Reljevu, a početkom 1908. postao je član redakcije mostarskog lista „Narod” u kojoj je ostao sve do aneksije Bosne i Hercegovine, koju je 5. oktobra proglasila Austrougarska. List je tada pod pritiskom cenzure ugašen.

Uhapšen je 20. oktobra 1908. zbog javnog otpora okupatorskom teroru. Posle izlaska iz zatvora, Gaćinović preko Crne Gore prelazi u Srbiju. Zajedno s mladobosancima Bogdanom Žerajićem, Dragutinom Kokanovićem, Acom Bogdanovićem i Jovom Gašićem, u Vranju završava obuku za komite. Maturirao je u Prvoj beogradskoj gimnaziji u junu 1910. godine i upisao studije književnosti kod Jovana Skerlića na beogradskom univerzitetu.

Kao jednom od najboljih studenata, srbska vlada daje mu stipendiju za studije filozofije u Beču 1911. godine.

Iste godine u jesen, u Beogradu se upoznaje sa Ljubom Jovanovićem Čupom, urednikom „Pijemonta”, lista koji je imao možda i najveći uticaj na omladinu tog vremena. Po nagovoru Jovanovića, Vladimir Gaćinović stupa u tajnu organizaciju „Ujedinjenje ili smrt”, poznatu i kao „Crna ruka”.

Povereno mu je rukovođenje borbenom organizacijom Bosne i Hercegovine i grupama studenata po Evropi. Međutim, već posle mističnog ceremonijala prilikom primanja u organizaciju, Gaćinović je osetio da gubi nešto od svoje revolucionarne nezavisnosti.

U leto 1912. godine Vladimir Gaćinović odbija da služi vojsku u Austrougarskoj monarhiji, zbog čega se više nije mogao vratiti u otadžbinu. Početkom 1913. preko Italije stiže u Švajcarsku i u Lozani nastavlja studije, krećući se u društvu poznatih ruskih revolucionara. Susret u Lozani s ruskim socijalistom-revolucionarom Markom Andrejevičem Natansonom učvrstio je Gaćinovićevo uverenje da se sloboda ne stiče bez žrtava i žrtvovanja. Tokom 1913. i 1914. učestvuje u aktivnostima Mlade Bosne, veličajući Bogdana Žerajića, koji je posle neuspelog atentata na generala Varešanina u junu 1910. izvršio samoubistvo. Taj čin snažno je odjeknuo među borbenom omladinom u BiH.

Tin Ujević je o svom prijatelju Vladimiru Gaćinoviću ostavio sledeći zanimljiv zapis: „Imam ga još i sada pred očima, kakav je dolazio u kafe ’Rotonda’: visok, sa brčićima i nekoliko dlaka na opaljenu licu, sa teškim štapom u ruci, sa crnom kravatom na kragni, pogledom je streljao daleko iz očiju koje su se kresile kao živi oganj, ali, kada se čovek približio, video je u tome pogledu toliko dobrote i krotkosti, da je napokon otkrio da se u tom  Hercegovcu sakriva prava slovenska duša.”

Aleksandar Apostolovski,
Politika



  • Izvor
  • Foto: porodična arhiva / Politika/ vostok.rs


Komentara (0) Ostavite Vaš komentar Objavite novost

NOVOSTI IZ RUBRIKE

Toksikološki institut u Bonu je u uzorcima sa autopsije otkrio tragove leka droperidol, teškog neuroleptika koji može da izazove infarkt, a koji Miloševiću nikada nije bio propisan. Istragu o...


Serija režiranih ratova koju je nametnula zapadna oligarhija, a koja kulminira sada sukobom sa Rusijom, samo je očajnički i uzaludni pokušaj da se očuva kriminalna i nepravedna svetska dominacija...

Svađa oko američke granične krize postala je test da li država može da prkosi saveznoj vladi kako bi se zaštitila


Navršilo se tačno 81 godina od završetka velike napadne operacije Crvene armije koja je imala za cilj da probije opsadu Lenjingrada, čijem stanovništvu je usled teškog bombardovanja i permanentne...

Izborna kampanja koja je u svom finišu, manifestuje svoje uticaje na najneverovatnije načine.  


Na današnji dan , pre 24 godine, izvršeno je plansko izmeštanje jedinica Prištinskog korpusa sa Kosova i Metohije u skladu sa naređenjem Štaba Vrhovne komande str. pov. br. 01/6019-10...


Ostale novosti iz rubrike »