BitLab hosting
Početna stranica > Novosti

Propast lađe „Deligrad”

18.04.2017. god.


Tokom rata na bojištima ne propada samo živa sila, nego i naprave koje je ljudski um napravio za mirnodopske potrebe, a koje su za svog postojanja bile neobično poznate i od ljudi poštovane. Tako se dogodilo i sa „Deligradom“.

Kobilica ove slavne lađe je izgleda položena u Francuskoj za potrebe Italije 1836, i porinuta pod imenom „Pjačenca”, kao rečni remorker na reci Po. Zbog godine izgradnje spada u prvu grupu najstarijih evropskih, rečnih parnjača.

Carski Rusi je kupuju 1853. godine. U to doba dok još nije postala naša njome je više puta plovio Dunavom do Carstvujuščeg grada Vijene (Beč) i nazad i naš knez Miloš Obrenović I, o čemu su naši najstariji lađari često pripovedali i pokazivali na brodski astal i stolicu gde bi stari knez obično sedeo ili obedovao.

Na predlog kneza Mihaila Obrenovića III, čestitoga sina kneza Miloša, 9. jula 1862 (po starom kalendaru), tu lađu je kupila Kneževina Srbija i bila ponos našeg početnog parobrodarstva. Iste te godine lađa dobija naše novo ime „Deligrad“. Kada je veštom diplomatijom kneza Mihaila došlo do definitivne predaje ključeva gradova, 6. aprila 1867. turski nizami (stajaća vojska) „Deligradom” prebačeni su u Tursku carevinu, što je bio povod da Čika-Ljuba Nenadović (1826–1895), sin Prote Mateje, napiše poznatu pesmu „Deligrad“. Pored retkih civilnih potreba, korišćena je prvenstveno i kao vojna ratna lađa za prevoz srpske vojske, opreme i ranjenika u Srbsko-turskom ratu 1876–1878. godine.

Nešto više od dve decenije ova lađa je bila prvenstveno korišćena u srbskoj vojsci, da bi 1889. „Deligrad” prešao definitivno iz Ministarstva vojnog u Ministarstvo privrede, postajući tako naša prva civilna lađa. Prvi naš zapovednik „Deligrada“, bio je kapetan Božo Radoničić iz Dobrote (Boka). Sledeći je bio kapetan Aleksandar Poznanović iz Herceg-Novog (Boka). Treći je bio kapetan Marko Đurić iz Sentandreje (Mađarska), koji je plovio pola veka i pred penzionisanje, 26. marta 1890. predao dužnost kapetanu Božidaru Đaji, koji zajedno sa kontrolorom Nikolićem izrađuje plan rada lađe i pravilnik o dužnostima članova posade. On je, takođe, predložio Prvom srbskom parobrodarskom društvu, koje je tada bilo u osnivanju, da se dotadašnji remorker preinači.

Posle temeljnog preuređenja, kada je ugrađen nov jači i savremeniji motor, u brodogradilištu u Lincu, 1895, lađa postaje putnički, skoro salonski, savremeni parobrod.

Nešto posle Vidovdanskog atentata u Sarajevu 1914. i ultimatuma, kada je Austrougarska monarhija otvoreno pokazala svoju pravu stranu, Prvo srbsko parobrodarsko društvo u nameri da sačuva ceo svoj lađarski park (12 brodova i 53 barže) brzo šalje, 13. jula, do mirnijih voda tj. da nizvodno dođu do Kladova do granice sa Rumunijom. Plovilo se uglavnom u grupama od po tri lađe, ne računajući barže. Austrougarska je uveliko pretpostavljala kakav će biti srbski potez i stoga, dva dana pre same objave rata Srbiji, prelaze u dejstvo želeći da prisvoje srbsko rečno brodovlje da bi tako još više pojačali, kao prvi ratni plen, svoju trgovačku flotu. Pokušali su na prevaru da ih zarobe, govoreći im da je „neophodna kontrola“ – varka koja je samo s početka upalila...

„Deligrad“, koji je tada bio pod komandom kapetana Steve Jovanovića, činio je drugu grupu naših lađa sa „Šumadijom“ i remorkerom „Krajina“. Došavši do Stare Moldave (rumunski deo Đerdapa), radi pregleda“, cele tri posade bile su zarobljene i poslate u zarobljeništvo. One su odmah bile zamenjene obližnjim ugarskim mornarima. Srbski mornari su suviše kasno shvatili o kakvom je „pregledu“ reč, tako da ih je neprijatelj omeo u pokušaju potapanja svojih lađa i nekoliko barži.

Međutim, srbska artiljerija uskoro doznaje da su naše zarobljene lađe, zajedno sa još jednim delom neprijateljskog brodovlja skriveno ukotvljene nedaleko od Babakaja. Vrhovna komanda naređuje da se izvrši odmazda. Istog dana komandant Braničevskog odreda pukovnik Vasić raportira Vrhovnoj komandi, 5. avgusta 1914, da su naši artiljerci pogodili „Deligrad“, koji tu potonu, zajedno sa svim ukotvljenim lađama (austrougarskim i našim), kojih uopšte nije bilo malo.

Oštećenje „Deligrada“ nije bilo veliko tako da ga Mađari izvuku i odšlepuju, do Budimpešte, i osposobe ga ponovo za plovidbu. Bio je smešten, 23. novembra 1917, u zimovniku Lađmanjoš. Zima je te godine bila izuzetno jaka zbog čega su mnoga stara drveta kao od šale uzduž pucala, tako da je čak i u pomenutom zimovniku od jakog leda došlo do prskanja, mrvljenja i potapanja mnogih lađa i barži. Među njima bila je i naša lađa „Deligrad“...

Nešto po svršetku rata, kada se dno zimovnika moralo čistiti, Mađari su ponudili da nam vrate nazad „Deligrad“. Nove vlasti Kraljevstva SHS nisu imale razumevanja, niti želje da vrednu i neobično slavnu olupinu prime, jer bi, kada su sve sračunali, opravka bila dosta skupa, tako da su je bivši okupacioni vlasnici izvukli na obalu, isekli i pretopili.

Očigledno, kada je počeo Veliki rat, stari parobrod uopšte nije imao sreće! Postoji još podatak da su u svečanoj sali Prvog srbskog parobrodarskog društva, sve do izbijanja Drugog svetskog rata, bili izloženi prvobitno kormilo i zvono lađe „Deligrad“, koji su zamenjeni 1895. u Lincu. Međutim, od oslobođenja 1945. godine ovim našim brodskim relikvijama gubi se svaki trag...

Kosta Đ. Knežević,
Politika



  • Izvor
  • Miloš Obrenović je plovio ovom lađom (Foto arhiva "Politike")/ vostok.rs


Komentara (0) Ostavite Vaš komentar Objavite novost

NOVOSTI IZ RUBRIKE

Toksikološki institut u Bonu je u uzorcima sa autopsije otkrio tragove leka droperidol, teškog neuroleptika koji može da izazove infarkt, a koji Miloševiću nikada nije bio propisan. Istragu o...


Serija režiranih ratova koju je nametnula zapadna oligarhija, a koja kulminira sada sukobom sa Rusijom, samo je očajnički i uzaludni pokušaj da se očuva kriminalna i nepravedna svetska dominacija...

Svađa oko američke granične krize postala je test da li država može da prkosi saveznoj vladi kako bi se zaštitila


Navršilo se tačno 81 godina od završetka velike napadne operacije Crvene armije koja je imala za cilj da probije opsadu Lenjingrada, čijem stanovništvu je usled teškog bombardovanja i permanentne...

Izborna kampanja koja je u svom finišu, manifestuje svoje uticaje na najneverovatnije načine.  


Na današnji dan , pre 24 godine, izvršeno je plansko izmeštanje jedinica Prištinskog korpusa sa Kosova i Metohije u skladu sa naređenjem Štaba Vrhovne komande str. pov. br. 01/6019-10...


Ostale novosti iz rubrike »