BitLab hosting
Početna stranica > Novosti

Intervju - Rodoljub Šabić, Poverenik za informacije od javnog značaja

Intervju - Rodoljub Šabić, Poverenik za informacije od javnog značaja
26.06.2017. god.

Intervju sa gospodinom Rodoljubom Šabićem, Poverenikom za informacije od javnog značaja i zaštitu podataka o ličnosti.

 

 

1. Koliko su javno dostupni, ali i privatni podaci građana Srbije sigurni?

- S tim u vezi, imamo, za nas specifičan, dvostruki problem. S jedne strane, evidentno je da neki podaci, bilo o radu javnih institucija, bilo lični podaci građana, koji zaslužuju zaštitu, tu zaštitu u praksi nemaju i često lako bivaju kompromitovani. A s druge strane, sve je evidentnije da neke informacije o radu ili u vezi sa radom javnih ustanova ili pak "lični podaci" iz biografija ili o prihodima i imovini funkcionera, dobijaju zaštitu iako je ne zaslužuju. To s pravom izaziva sumnje da se zapravo štiti nešto što ne samo da ne treba štititi, već što se nikako ne bi smelo štititi, nego bi naprotiv, moralo biti predmet tretmana i javnosti i nekih nadležnih državnih organa, uključujući organe gonjenja.


2. Koliko Vaša kancelarija Poverenika dugo radi i šta biste izdvojili kao Vaš najveći uspeh?

- Institucija Poverenika postoji 12 godina. U tom periodu, iz početnih uslova, koji su bili gotovo tragikomično loši, izrasla je u efikasnu instituciju, od koje mnogi traže zaštitu. Ta aktivnost donela je Povereniku i veliki broj formalnih, vrednih priznanja i nagrada i obezbedila visoke ocene stranih monitora i nezavisnih eksperata. Ipak, najvećim uspehom smatram činjenicu da su građani prepoznali vrednost zakona i prava koje Poverenik štiti i da ih svakodnevno i masovno koriste. To posebno važi za Zakon o slobodnom pristupu informacijama. Svakodnevno se u Srbiji na različitim nivoima vlasti obraćaju hiljade građana, pozivaju se na taj zakon, insistiraju na svom pravu da znaju i kad treba obraćaju se radi zaštite prava Povereniku. Na taj način oni grade kvalitetan mehanizam demokratske kontrole valsti od strane javnosti.


3. Svedoci smo da su u svetu veoma česti hakerski napadi i krađa podataka korisnika. Kako se u Srbiji zaštititi od takvih napada (i da li je to uopšte moguće)?

- Kad su u pitanju elektronske komunikacije, Internet pogotovo, praktično ne postoje granice. Shodno tome, i kad je reč o opasnostima od hakerskih napada, I potrebi zaštite od njih, nema nekih specifičnosti za Srbiju.

Apsolutna zaštita definitivno nije moguća ali to nikako ne znači da u cilju što bolje zaštite ne treba preduzimati sve što je moguće, naprotiv. Shodno tome, važni su i samozaštita, odnosno odgovoran odnos građana prema ličnim podacima koje često olako, neodgovorno izlažu riziku i, pogotovo i pre svega, izgradnja pravnih i faktičkih mehanizama bezbednosti u sferi elektronskih komunikacija, što je važan zadatak države. Nažalost, i na jednom i na drugom planu smo vrlo daleko od nivoa kojim bi mogli biti zadovoljni.


4. Da li su u Srbiji česte takozvane "krađe identiteta" na Internetu?

- Ako bi zaključivali samo na osnovu poznatih, "statističkih" podataka mogli bismo zaključiti da su te krađe nešto ređe nego u širem okruženju, u EU ili Americi. Međutim, moguće je da su poznati podaci samo "vrh ledenog brega". A čak i ako nije tako, logika "to se kod nas ne događa" je nedopustiva i štetna. Reč je o izvesno vrlo visokom riziku i treba na vreme preduzimati sve što je moguće da se on, ako ne isključi, onda bar predupredi u najvećoj mogućoj meri. Ne mislim da se kod nas čini ono što je ne samo nužno nego čak i moguće.


5. Ko sve ima pravo da prikuplja podatke o građanima ? Bili smo svedoci da neke banke klijentima traže masu podataka?


- Načelno, najkraće rečeno, to pravo ima onaj ko je na to ovlašćen nekom odredbom nekog zakona ili onaj koga su na to ovlastila lica o čijim podacima se radi. U oba slučaja, bilo zakonom, bilo dobijenim pristankom moraju biti definisani i svrha i vrsta i obim obrade podataka.
Što se banaka tiče, pre dve godine, moji saradnici su po mom nalogu sproveli postupak nadzora u svih 29 poslovnih banaka u Srbiji. U postupku je utvrđeo da praktično sve banke vrše određene nedozvoljene obrade podataka o ličnosti, pre svega fotokopiranjem i zadržavanjem kopija različitih identifikacionih dokumenata. Bankama su upućena upozorenja i dati nalozi za uništavanje baza podataka koje su formirane bez osnova.
Međutim, nisu banke, ni slučajno jedini subjekt koji ima problema sa nedozvoljenom obradom podataka o ličnosti. Problema, nažalost, ima bezbroj, a poseban je problem što ih najčešće "kreira" sama država. Možda najilustrativniji primer je taj da se građani prilikom reklamacije roba i porvraćaja novca, redovno suočavaju sa zahtevom da daju lične podatke uključujući i famozni JMBG. I pored više mojih upozorenja, da je zapravo reč o maltretiranju i nečem za šta nema ne samo pravnog osnova, nego ni svrhe ni smisla, ta praksa i dalje godinama traje i zasniva se na neustavnom, podzakonskom aktu Ministarstva finansija. I sami trgovci i njihove asocijacije ne podržavaju takvu praksu ali je praktikuju jer su suočeni sa pretnjom kažnjavanja od strane Poreske uprave u sastavu Ministarstva finansija. Doduše, u praksi sve je više građana se tome suprotstavlja pozivajući se na stav Poverenika, pa se, ako je otpor dovoljno uporan, stvar završava i bez nepotrebne obrade ličnih podataka. Međutim, stvari ne bi trebale tako da se odvijaju, država odnono Ministarstvo finansija, odavno je moralo iznaći novo, prihvatljivo rešenje. Neshvatljivo je da ni posle više godine nije.

6. Gde je Srbija, po Vašem mišljenju, na nekoj svetskoj listi, po zaštiti privatnosti građana?

- Sasvim izvesno ispod nivoa koji građani zaslužuju, koji je nužan. Naša država, nažalost, na to već dugo upozoravam, ima sasvim neadekvatan, neodgovoran odnos prema ovom važnom društvenom problemu. To je moguće ilustrovati mnoštvom primera, ali je, mislim dovoljan i samo jedan. Eto, za par meseci "obležićemo" sedmu godišnjicu usvajanja Strategije zaštite podataka o ličnosti, Vlada ju je usvojila u avgustu 2010.
Usvajajući Strategiju, Vlada Srbije je utvrdila da će „Akcioni plan za sprovođenje Strategije, s definisanim aktivnostima, očekivanim efektima, nosiocima konkretnih zadataka i rokovima za izvršenje zadataka, doneti u roku od 90 dana od dana objavljivanja."
Vlada je tada utvrdila i da će "formirati posebno radno telo koje će nadzirati obezbeđenje uslova i sprovođenje Strategije i Akcionog plana, vršiti koordinaciju državnih organa u cilju efikasnog funkcionisanja sistema zaštite podataka o ličnosti, izveštavati nadležne organe o sprovođenju Strategije i uočenim problemima pri njenoj realizaciji i inicirati izmenu Strategije, u skladu s novonastalim potrebama ili uočenim nedostacima."
Ni posle sedam godina nemamo Akcioni plan, ni „posebno radno telo", a "logične" posledice su izostanak niza neophodnih i normativnih akata i aktivnosti i konsekventno učestale, često izuzetno robusne povrede prava građana.
Državne aktivnosti u ovoj oblasti u najvećoj meri se svode na aktivnosti Poverenika, a iako su njegove aktivnosti sve brojnije i broj predmeta Poverenika u oblasti zaštite podataka o ličnosti uvećan je od 83 u 2009. do 2.500 u 2016., one ne mogu da nadomeste ono što bi trebalo da urade nadležna ministarstva, Vlada i Skupština.




7. Sa kojim domaćim - i stranim - institucijama i organizacijama Vaša kancelarija ima najbolju saradnju?

- Od samog nastanka saradnja je bila izuzetno dobra sa Savetom za borbu protiv korupcije. Takva je bila i za života legendarna predsednica Saveta Verica Barać, takva je I danas, mada je Savet nažalost, trenutno gotovo pod blokadom. I sa institucijom Zaštitnika građana, od kad je ustanovljena, saradnja je odlična. Dobar odnos i korektne odnose Poverenik je razvijao i sa drugim nezavisnim institucijama kao što su npr. DRI i Poverenik za zaštitu ravnopravnosti. Bila je dobra saradnja i sa Agencijom za borbu protiv korupcije donedavno, kada se Agencija "štiteći" informacije iz postupka provere imovine gradonačelnika Beograda upustila u kršenje zakona i pokušaj nametanja nekakvih "specijalnih uslova" za Poverenika.
I na međunarodnom planu Poverenik je ostvario dobru i aktivnu saradnju sa nizom subjekata. I multilateralnu i bilateralnu. Donedavno je jedna od mojih saradnica bila predsednik Savetodavnog komiteta Konvencije 108 o zaštiti podataka o ličnosti, jednog od najautoritativnijih međunarodnih tela u ovoj oblasti. Mislim da je jedina osoba s prostora bivše Jugoslavije koja je vršila tu funkciju.
Dobra je saradnja sa sličnim institucijama, pre svega iz Evrope, posebno s prostora bivše Jugoslavije, tradicionalno, od samog početka, izuzetno je dobra sa Poverenikom Slovenije.

 

izvor: Newscast Serbia




Komentara (0) Ostavite Vaš komentar Objavite novost

NOVOSTI IZ RUBRIKE

Siniša Ljepojević, ugledni srbski intelektualac, veteran TANJUG-a, koji je decenijama živeo i radio u Londonu, a sada je i narodni poslanik pokreta „Mi – glas iz naroda“, za Bratstvo...


Dmitrij Rogozin, poslije višedecenijske uspješne političke karijere u Rusiji, tokom koje obavljao visoke državne funkcije nakon početka SVO otisnuo se na prvu liniju fronta. Tamo je u decembru prošle...

Urednik Vostok vesti nedavno je posetio Vagner Centar u Sankt Peterburgu


Ministar spoljnih poslova Sergej Lavrov dao intervju za TV kanal Rusija 24 i RIA Novosti.  O datumu završetka specijalne operacije

Po mišljenju doktora istorijskih nauka Jelene Guskove, sadašnji položaj Srbije uslovljen je dugogodišnjom politikom jednostranih ustupaka koje je Beograd činio u odnosima sa Prištinom. A danas Srbija nema mnogo...


Tradicionalni božićni konvoj humanitarne organizacije \"Solidarnost za Kosovo” stigao je u srpske enklave. Arno Gujon, direktor Uprave za saradnju sa dijasporom i Srbima u regionu i osnivač organizacije “Solidarnost...


Ostale novosti iz rubrike »