BitLab hosting
Početna stranica > Novosti

Sibirski trgovci su umeli da žive: Čitanje, odmor i putovanja

26.03.2017. god.


Hladna i surova klima u Sibiru nije smetala tamošnjim trgovcima da uživaju u životu. Na primeru porodice Judin možemo videti kojih su se pravila oni pridržavali.

Kada prilazite Krasnojarsku (4.000 km od Moskve) vozom sa istoka, ispred železničke stanice na obali Jeniseja vidite drvene kuće na sprat sa izrezbarenim prozorskim ukrasima. To je imanje Genadija Judina pretvoreno u muzej. Judin je bio sibirski trgovac, preduzetnik i jedan od najvećih kolekcionara knjiga u Rusiji. Na ovom imanju izvan grada Judin je u 19. veku čuvao svoju impozantnu zbirku i živeo sa ženom i decom. Ko želi danas da čita njegove knjige mora otići u Biblioteku Kongresa SAD.

 

 

Olga Mironova, direktorka Muzeja na Judinovom imanju, kaže: „Istorija ne posvećuje pažnju samo velikim delima nego i svakodnevici. Kada govorimo o Judinu i njegovoj porodici, svaki posetilac nađe u muzeju ono što je njemu blisko: ljubav prema knjigama, putovanjima, porodičnom životu, kolekcionarstvu ili preduzetništvu“.

U muzeju se zaista oseća romantika ruskih imanja udaljenih od gradova. Posetioci prolaze kroz sale i zamišljaju sebe na mestu trgovaca i plemića, zamišljaju kako sami žive u toj kući i atmosferi, priča Mironova.


Pravilo broj 1: Čitajte knjige i budite njihov kolekcionar

Ilustracija: Jelena LarionovaIlustracija: Jelena Larionova

 

Genadij Judin je počeo da skuplja knjige sa 14 godina i to mu je bio omiljen hobi do kraja života. U njegovoj kolekciji je prvo izdanje „Slova o pohodu Igorovu“, Radiščevljevo „Putovanje iz Peterburga u Moskvu“, karte Sibira i rukopisi koji govore o tome kako su Rusi naselili Ameriku. Krajem 1905. godine u Judinovoj bibilioteci je bilo oko 80.000 tomova i 500.000 dokumenata. To je u carskoj Rusiji bila najveća zbirka knjiga po broju tomova.

"Meni se dopada što je on umeo da živi sa stilom“, priča Olga, pokazujući orman sa katalozima knjiga. U njega bi se mogla smestiti cela Narnija Klajva Luisa. „Sve Judinove knjige su bile pedantno klasifikovane, a kolekcija je bila idealno uređena. Mislim da je njemu bilo veoma teško odvojiti se od nje nakon 40 godina“.

Genadij Judin je 1898. godine odlučio da proda svoju biblioteku. Imao je nekoliko razloga: uzrast, smrt dvojice sinova i loša finansijska situacija. Određenu ulogu je odigrao i revolucionarni politički život u Rusiji. Judin je dugo pokušavao da svojoj kolekciji nađe mesto u otadžbini, pa se čak pismom obratio caru Nikolaju II, ali je na kraju celu svoju zbirku prodao Biblioteci Kongresa SAD, i to tri puta jeftinije nego što je zaista vredela. U to vreme je Biblioteka Kongresa formirala slovensko odeljenje, i zbog toga je bila zainteresovana za Judinovu kolekciju knjiga iz ruske istorije i književnosti.

U muzeju postoji amaterska fotografija seljenja biblioteke 1907. godine. Na kolima sa konjskom zapregom knjige su najpre prevezene na železničku stanicu, a odatle su u pet teretnih vagona putovale do Hamburga, da bi odatle parobrodom stigle u Vašington.


Pravilo broj 2: Kuvajte slatko, igrajte badminton i odmarajte se u vikend-kući

Ilustracija: Jelena Larionova Ilustracija: Jelena Larionova

 

Krajem 19. i početkom 20. veka imućni žitelji gradova su dolazili skelom ili čamcem na obalu Jeniseja, gde je pejzaž brdovit, vazduh čist, a hrana je domaća. U vikend-naseljima se gajilo povrće, zelen i jagodičasto i bobičasto voće od koga je kuvano slatko u plitkim metalnim posudama. Prijateljica porodice Judin pamtila je njihovu vikend-kuću gde se okupljala cela velika porodica i gde su organizovani plesovi uz harmoniku. Tamo su oni karamelizovali plodove gloga iznad upaljene vatre na livadi, lovili ribu i kupali se u Jeniseju. Omiljene igre na imanju su bile badminton, gorodki i kroket.

U ovom muzeju se može videti i kakva je bila moda tog perioda. Nije bilo pocepanih pantalona, krpljenih jakni ili istegnutih džempera koje je već načeo moljac, tj. svega onoga što se danas u Rusiji specijalno čuva „za baštu“ ili „za vikend-kuću“. Duž zidova su okačene damske haljine, šeširići i kišobrani (u ono vreme sunčanje nije bilo uobičajeno). Tu je i svetlo odelo Genadija Judina, starinski gramofon i trbušasti samovar za čajanku.

Trgovčeva ćerka Marija Judina prilježno se bavila botanikom: pravila je herbarijum i skupljala insekte, koje je smeštala u insektarijum. U porodici su se često šalili na Marijin račun: „Sada seno ne mora ni da se polaže jer je Marija Genadijevna donela toliko trave da je dovoljno za svu stoku“.


Pravilo br. 3: Putujte
Ilustracija: Jelena LarionovaIlustracija: Jelena Larionova

 

Genadij Judin je mnogo putovao po čitavoj Ruskoj imperiji, a takođe po Francuskoj, Italiji, Švajcarskoj, Bliskom istoku i Palestini, i sa svih putovanja je donosio nove primerke za svoju kolekciju. Sve knjige nabavljene u inostranstvu prevožene su u specijalnim koferima, koji se takođe čuvaju u muzeju kao eksponati. Takav kofer pun knjiga mogla su podići samo dva snažna muškarca.

Krajem 19. veka su putovanja bila skupa. O tome u muzeju govori nekoliko eksponata. Na primer, karikatura sa putnicima iz onog perioda koji kupuju karte za voz: debeljuškasti džentlmen je posle kupovine karte naglo smršao, a raskošna damska haljina je izbledela. Ili, recimo, starinski oglas: „Tražim saputnika“ kao svojevrsni „rentakar“ 19. veka, budući da je iznajmljivanje prevoza bilo suviše skupo za jednu osobu.

Ovo imanje se ne može posetiti kao običan muzej. Ako je neko planirao da brzo prođe kroz sve sale, napravi selfi i zatim odjuri da dalje upoznaje Krasnojarsk, to mu neće poći za rukom. Starinsko imanje nekako obuzme čoveka i ne pušta ga tako brzo. Posle upoznavanja sa biografijom trgovačke porodice pije se čaj iz samovara, a zatim se puštaju uspavljujuće pesme na starinskom gramofonu. Mnogi se zadrže čak i na izlasku sa imanja – da odigraju partiju kroketa ili gorodki, kako se igralo u 19. veku.

Ana Gruzdeva,
Ruska reč



  • Izvor
  • / vostok.rs


Komentara (0) Ostavite Vaš komentar Objavite novost

NOVOSTI IZ RUBRIKE

Aerodromi su ogromne vazduhoplovne luke, uglavnom biseri metrop


Najposećenija banja među domaćim turistima, i po mnogima najlepša, već decenijama unazad nosi nadima Kraljica banja. Vrnjačka Banja je jednako posećena kako među mlađom pop

Ako prvi put posećujete Beograd i želite da za kratko vreme steknete uvid u burne istorijske periode koje su se odrazile na njegov današnji izgled, možda je najkraći put...


Akcija ulaska u rezervate prirode u zamenu za praznu PET ambalažu


Fotografije na Instagramu Sergeja Dolje više liče na pejzaže sa drugih planeta nego na prizore iz Rusije (što zapravo jesu). Ovo su samo neki od njegovih snimaka.


Ostale novosti iz rubrike »