BitLab hosting
Početna stranica > Novosti

Srušen, pa podignut iz pepela: Hram Hrista Spasitelja u Moskvi

Srušen, pa podignut iz pepela: Hram Hrista Spasitelja u Moskvi
22.09.2017. god.
„Postnapoleonovska Rusija je doživela neviđeni uspon patriotizma i duhovnosti, i narodu je bio potreban simbol koji odražava takvo raspoloženje“.


Posle Hrama Vasilija Blaženog ovo je najpoznatija moskovska crkva. Čekala je 66 godina da bude sagrađena, preživela tri politička režima, bila je srušena, a zatim ponovo podignuta. Povodom 200-godišnjice utemeljenja predstavljamo vam kratku istoriju velikog Hrama Hrista Spasitelja u Moskvi.

Istorija hrama je tesno povezana sa dramatičnom Napoleonovom invazijom i trijumfom Rusije nad francuskom armijom. I sama izgradnja hrama je bila isto toliko dramatična, a i rezultat je isto toliko trijumfalan.

Prvi pokušaj

Hram je projektovao arhitekta Karl Magnus Vitberg. On je rođen u Sankt Peterburgu u švedskoj porodici. Morao je da se odrekne svoje zemlje i porekla i da primi pravoslavlje kako bi od imperatora dobio odobrenje za realizaciju svojih ambicioznih planova.

Posle rata sa Napoleonom Rusija je doživela neviđeni uspon patriotizma i duhovnosti. Ljudima je bio potreban simbol koji odražava takvo raspoloženje. Imperator Aleksandar I je zamislio grandiozan memorijalni objekat koji bi služio kao sećanje na vojnike carske armije koji su dali svoje živote, ili su bili zarobljeni u borbi za otadžbinu.

Činilo se da je Vitberg bio jedini ko je mogao da „čita“ careve misli. „Pogodili ste moju želju. Ja bih želeo da to ne bude samo gomila kamenja kao obična zgrada, nego nešto što je prožeto verskom idejom. Pogledao sam dvadesetak projekata. Među njima je bilo i dosta dobrih, ali su oni ipak obični. Vi ste učinili da kamenje progovori“, rekao je imperator Vitbergu 1815. godine.

Caru Aleksandru se Vitberg toliko dopao da ga je imenovao za šefa čitavog projekta. Vitberg nije imao nikakvog iskustva u građevini i organizovanju posla i zato se tome snažno protivio, ali bez uspeha. On je 13. septembra 1817. godine postavio kamen temeljac hrama na Vorobjevim Gorama, gde se sad nalazi Moskovski državni univerzitet.

Sreća nije bila baš naklonjena Vitbergu. Car Aleksandar I je umro 1825. godine i tada je Nikolaj I krunisan za cara. Novi imperator je naredio da se izgradnja hrama obustavi jer je u tom trenutku već bila previše skupa.

Specijalna državna komisija je otkrila velike pronevere. Vitberg je osuđen na konfiskaciju imovine i proteran je bez prava da radi za državu. Tako je osnivač-naivac bio prinuđen da napusti svoj projekat. Današnji istoričari smatraju da je on bio nevin, i da je bio žrtva intriga onih kojima je bio pretpostavljeni, svojih saradnika.

Prokletstvo

Hram je bio napušten ali je car Nikolaj kao iskreni vernik bio ožalošćen što nije ispunio zavet svog brata, pokojnog imperatora, da podigne simbol preporođenoj Rusiji. Zato je 10. septembra 1839. godine, tačno 22 godine nakon postavljanja prvog kamena temeljca, svečano postavljen novi kamen temeljac Hrama Hrista Spasitelja na novom mestu.

Novi arhitekta je bio Konstantin Ton. On je izabrao mesto na kome se nalazio manastir, i lokalna legenda kaže da je razgnevljena igumanija proklela graditelje i predskazala nesreću novom hramu.

Ispunjena proročanstva

Proročanstvo se ispunilo kada su boljševici uzurpirali vlast u zemlji. Novi svetovni vladari su želeli da ovekoveče veličinu svoje revolucije izgradnjom monumentalnog Dvorca Sovjeta.

„Moćne eksplozije od kojih su se tresla okolna zdanja srušile su hram 5. decembra 1931“.

Planirano je da se dvorac sagradi na mestu Hrama Hrista Spasitelja, a samim tim je jasno kakve su bile namere sovjetskih vlasti.

Moćne eksplozije od kojih su se tresla okolna zdanja srušile su hram 5. decembra 1931. Sovjetska vlast je bila odlučna kada je u pitanju rušenje hrama, ali im je ipak trebalo preko godinu dana da očiste teren od šuta.

Sve se dodatno iskomplikovalo kada je počeo Drugi svetski rat, što je primoralo sovjetske vlasti da odustanu od izgradnje Dvorca Sovjeta – velike komunističke ideje koja nikada nije realizovana.

„Na mestu izgradnje otvoren je najveći bazen na svetu“. Na tom mestu je zatim sagrađen najveći bazen na svetu.

Tek 1989. godine državna politika je u pogledu vere toliko liberalizovana da su ljudi mogli napisati peticiju za podršku obnavljanju hrama. I pored galopirajuće inflacije tokom 1990-ih, hram je podignut i otvoren na svom prvobitnom mestu 31. decembra 1999.

Posle nekoliko vekova tragedija i trijumfa Hram Hrista Spasitelja danas ponosno stoji na bregu iznad reke Moskve i pozdravlja sve ljude nezavisno od njihovih verskih ubeđenja.

Nikolaj Ševčenko,
Russia beyond


  • Izvor
  • foto: Aleksandar Grišin / Global Look Press / Russia beyond/ vostok.rs


Komentara (0) Ostavite Vaš komentar Objavite novost

NOVOSTI IZ RUBRIKE

Intenzitet insistiranja na nevinosti Ukrajine je neobičan, izjavio je ruski ministar spoljnih poslova


„Suparnički odnos“ Vašingtona sa Rusijom sprečio je potpuno obelodanjivanje onoga što je znao, rekli su izvori listu

Ali uprkos neviđenim vojnim merama koje su kolektivno preduzele zapadne zemlje, ništa im nije pošlo za rukom! Jer tvrda vera srbskog naroda, njegova nepokolebljiva vernost Hristu i Crkvi, kao...


Napadačima na Crocus Citi Hall iz Ukrajine su prebačene velike sume novca, saopštio je ruski istražni komitet.


Neki ruski poslanici pozvali su na ponovno uvođenje smrtne kazne


Ostale novosti iz rubrike »