Na današnji dan Ivan Lisenko podigao zastavu nad Rajhstagom
Narod i armija su istrajali i pobedili. Na današnji dan 1945. trupe Crvene armije su tokom zauzimanja Berlina osvojile Rajhstag, zgradu nemačkog Parlamenta.
Fotografija crvenoarmejaca koji postavljaju sovjetsku zastavu na zgradu Rajhstaga obišla je svet i praktično označila savezničku pobedu u Drugom svetskom ratu. Istog dana ubio se i Adolf Hitler.
Iz školskih udžbenika svi znaju da su prvu zastavu Pobede nad rajhstagom podigla dva vojnika: Rus Mihail Jegorov i Gruzijac Meliton Kantarija. Oni su to učinili 1. maja u 4.30 ujutro… Međutim, 14 sati pre toga, 30. aprila u podne zastavu na timpanonu Rajhstaga podigao je vojnik iz Brjanska Ivan Lisenko (2017-2015).
30. aprila 1945. godine izviđački odred Semena Sorokina, gde je narednik bio Ivan Lisenko, dobio je zadatak da po svaku cenu prodre u Rajhstag i podigne Crvenu zastavu. Deset vojnika je jurišalo na Rajhstag! Dva izviđača su poginula na trgu. Osam je uspelo da prodre u zgradu kroz sporedni ulaz. Lisenko je išao prvi. Odjednom su se pojavili Nemci, jedno dvadesetak. On je bacio granatu i uništio ih. Zatim se Lisenko popeo na timpanon sprata Rajhstaga i učvrstio tamo crvenu zastavu.
"Mi smo je napravili od crvenog madraca, koji smo pocepali. Zarobio sam dva generala, takvi smo bili junaci. Ne kao današnji… Balavci…", govorio je Lisenko.
"Zatim su se oni popeli na krov Rajhstaga i tamo, na kipu Viljema Drugog, u 14.25 podigli zastavu puka. Zastavu nad Rajhstagom podizali su Provotorov, Bulatov, Brjuhovecki, Gabidulin, Oreško, Pačkovski i ja! Mnogih više nema među živima!"
Posle Lisenka i njegovog odreda uveče u 22.10 na krovu Rajhstaga je podigla svoju zastavu grupa artiljerijskih izviđača kapetana Makova. Kantarija i Jegorov su podigli treću zastavu u 4 jutro 1. maja. Međutim, upravo oni – Rus i Gruzijac – ušli su u istoriju kao zvanični heroji, kako je tražila politika partije.
1973. godine istoričar Maksim Sbojčakov je pokušao da obnovi istorijsku pravdu, ali je njegova knjiga bila povučena iz štampe, a izviđači odreda Lisenka su počeli da umiru. Komandanta grupe Sorokina su našli obešenim u njegovoj vikendici. Iskusnog električara Provotorova je ubila struja, šumara Oreška je usmrtilo drvo, koje je palo na njega. Pačkovski je iznenada umro u Brestu. Gubadulin je nestao bez traga, osmi junak Ivan Nikiforovič Lisenko preminuo je 2015. godine u 97. godini.
Berlin jula 1945. godine
- Izvor
- / vostok.rs
- Povezane teme
- Rusija
- istorija
- godišnjica
Komentara (0) Ostavite Vaš komentar Objavite novost
Argentina je podnela zvaničan zahtev vojnom bloku predvođenom SAD za status „globalnog partnera“, izjavio je ministar odbrane Luis Petri
Danas je objavljen pismeni Komentar zvaničnog predstavnika ruskog ministarstva spoljnih poslova Marije Zaharove u vezi sa odobravanjem u PSSE zahteva Kosova za članstvo u Savetu Evrope. Komentar prenosimo u...
Kijevske snage se bore da obuzdaju Ruse zbog kašnjenja strane pomoći i nedostatka osoblja, navodi se u novinama
Neuspeh Zapada da obezbedi dovoljno oružja i novca jedini je razlog zašto Ukrajina trpi neuspehe, tvrdi predsednik
Vrhovni komandant NATO snaga za Evropu i zapovednik evropske komande američke vojske Kristofer Kavoli izjavio je da je NATO doneo odluku da pojača rezervne snage unutar misije na Kosovu...
Fotografija i sam pojam 'fotografisati' dobili su neko drugačije, potpuno novo značenje. I dok su nekada dva ili tri filma, što je maksimalno oko sto fotografija, 'trajali' celo letovanje...
Ostale novosti iz rubrike »
- Prodacu stan kad odem u penziju i preko Solis-a potraziti plac na Fruskoj Gori da napravim sebi nest
- Ako je auto previše star popravke će koštati puno. Bolje ga je prodati i uzeti novi polovni. Loše je
- Gdje idemo sada? Biblija kaže: "U propisano vrijeme [kralj sjevera = Rusija] će se vratiti" (Danij
- Bravo! Vranje je divan grad, Vranje ima dusu... Bravo, Sladjo!
- Pozdrav za umetnicu. Slike su divne i krase moj dom u Beogradu.