BitLab hosting
Početna stranica > Novosti

Sofija Knežević - "Muzika je moj život"

Sofija Knežević -
19.11.2018. god.


 

Kako funkcioniše jedna “muzička porodica”? Imaš i novi album sa svojim suprugom, koji je takođe džez muzičar?


 

Tako je, ”Pre, Sada i Nakon" je naš novi album dostupan na većini muzičkih platformi, a možete ga naći i na mom websajtu. Trenutno je u selekciji za nominaciju 61. Gremi Nagrade u Los Anđelesu.

Eliot (moj suprug) i ja smo veoma povezani na emotivnom i intelektualnom nivou, što čini diskusije, analizu i stvaranje muzike na neki način lakšim, ali i veoma zahtevnim. Oboje veoma verujemo u sposobnost i umetnički kapacitet jedno drugog, pa se međusobno podstičemo da budemo najbolji mogući ljudi. Sve se to odražava u muzici, kao što možete i da čujete na albumu. Ja sam takođe i autor svih tekstova na ploči i oni prate priču evolucije naše ljubavi. Oboje smo izuzetno ponosni na to autorsko delo.


 

Što se tiče rada s porodicom može biti sjajno ali i teško. Važno je održavati zdravu konkurenciju, da bi nastavili da budemo inspirisani. Takođe je važno i da očekujemo određeni nivo jedni od drugih, profesionalno kada je u pitanju poslovna strana stvari, ali i kreativno kada je reč o samoj muzici. U zavisnosti od vašeg karaktera, taj odnos će se održati zdravim i neće se previše preliti u vaš lični život, jer baš to može da bude emotivno iscrpljujuće,što je i velikim delom teško jer je muzika bitan deo naših života, tako da na kraju ili radimo zajedno na muzici ili pričamo o njoj.


 

Da li sebe smatraš ljubiteljem mode? Koliko je izgled i stajling bitan za muzičara?


 


 

O da, veliki sam ljubitelj mode, jedno vreme sam bila uključena u rad magazina El i Voug, što sam koristila kao sredstvo da se više edukujem o umetnicima iz tog područja. To je, naravno, sve mnogo lakše sada sa Instagramom i društvenim mrežama, ranije su to bile knjige, časopisi i katalozi. Imala sam priliku da vidim kako veličanstvena umetnost oživljava, da je to mnogo više od komada odeće ili cipela. Određeni dizajneri imaju tu posebnu crtu - svojim delom vam daju slobodu da postanete svoje istinsko ja njihovim oblicima, bojama i teksturama i verovali ili ne – zvukom! Kao što možete da vidite, moda(dizajn) veoma utiče na mene.


 

Nedavno, preispitujući se, shvatila sam da odlaskom od kuće u ranim godinama i početkom stvaranja novog života u Njujorku, ponekad spakujem svoju slobodu, pokušavajući da budem deo života drugih i da se poklopim sa njihovim očekivanjima. I to je verovatno bio proces koji je trajao neko vreme, i koji je moja podsvest potisnula. Ali polako počinjem da ponovo živim svoju slobodu izraza. Naravno, dosta je lakše biti umetnik i imati svoju scenu, jer tada možete biti ko god da ste bez potrebe da se uklapate u bilo kakav sistem socijalne prihvatljivosti. Pogotovo kada apsolutno volite biti svoji, i ne marite za to kako vas drugi vide.


 


 

Koju bi drugu karijeru odabrala, da nisi u muzici?


 

Bila bih dizajner cipela, psihijatar ili neuro naučnik.


 

Tvoj suprug je takođe džez muzičar - da li se “dopunjujete” kada je kreativni proces u pitanju?


 

Definitivno, to je jedna od sjajnih stvari kada ste udati za muzičara. Mi imamo i geografiju na našoj strani- Eliot je iz Engleske, ja sam iz Srbije a živimo u Njujorku, tako da sve te različite kulture i istorije donose nešto sasvim novo u naš zajednički život i stvaralaštvo.


 


 

Tvoji roditelji su takođe poznati umetnici - da li te je to navelo da se posvetiš muzici i Džezu?


 

Ja smatram da je to dosta uticalo na moj odabir džeza. Moji roditelji su nas od ranog detinjstva upoznali sa različitim vrstama umetnosti. Moja omiljena je uvek bila džez muzika, i u našoj kući se uvek slušao veliki raspon žanrova, ali je džez uvek imao specijalno mesto. Moja mama je slušala Elu Ficdžerald još od rane mladosti, a kasnije je moj brat donosio te iste ploče nakon što je počeo da svira gitaru. Uvek je bilo dosta muzike u našem domu, i na neki način, sada kada sam fizički daleko, ja sam ta muzika koja i dalje svira u našem domu.


 

Na koji način su društvene mreže promenile način na koji muzičari promovišu svoj rad?


 

Društvene mreže su bitan marketinški alat za svakog muzičara. U poslednje vreme ima dosta kurseva o tome, ali i dalje mislim da se u školama ne daje dovoljno značaja tome, što je šteta, jer je to jedini besplatni marketing koji svi mogu da koriste. Volela bih da mogu da pomognem nekim sjajnim umetnicima koji zaslužuju mnogo više prisustva na mrežama i u medijima.


 


 

Kolimo ima mesta za Džez muziku u mejnstrim medijima?


 

Uvek ima mesta za bilo šta u mejnstrimu (popularnim tokovima, tzv. estradi u dobrom smislu) ako publika može da se poveže sa tim na emotivnom nivou. Nažalost, danas nema mnogo stvari i tema sa kojima ove generacije mogu da se povežu, ako imaju iole malo više značajnog kvaliteta onda su većinom veoma intelektualne, i to je uredu. Dok god ima jednostavnih intelektualnih stvari koje se “provlače” u estradu, mi smo uspeli. Mi muzičari koji se bavimo džezom ne možemo biti mnogo popularni, i popularnost nije naš cilj, već da naša poruka, iskustvo i obrazovanje dostigne više ljudi koji i jesu u potrazi za nečim takvim. Tu je problem zapravo naša nemogućnost da dođemo do ljudi kojima trebamo.


 


 

Šta misliš o uticaju džeza na druge muzičke žanrove?


 


 

Mislim da stavljanje umetnosti u bilo kakve “žanrovske kutije” u suštini ne postoji, sem za verbalne podele u svakodnevnom životu. Ali kad smo već na tom pitanju, ako se mešanje radi čisto iz zabave, samo zabava i treba da ostane. Ako se radi jer je to poriv iz duše za iskrenim izrazom prema svetu, onda treba da se podeli sa svetom i slušaocima.


 

Ivan Trajković

 




Komentara (0) Ostavite Vaš komentar Objavite novost

NOVOSTI IZ RUBRIKE


Milan Bojić: Kao što se vidi iz mog prethodnog teksta, prvi dan na Regi


Juče se navršilo četiri godine od kada nas je napustio jedan od najvećih savremenih ruskih pisaca Eduard Venijaminovič Savenko, poznat kao Limonov.

Specijalni predstavnik Predsednika Rusije za međunarodnu kulturnu saradnju Mihail Švidkoj izjavio je da će 20. jubilarni Forum slovenskih kultura ove godine biti održan u Srbiji.


U organizaciji 'Kulturno-obrazovnog centra' u Vranju, u maloj sali Pozorišta 'Bora Stanković' biće održano književno veče, na kome će se čitati odlomci iz rukopisa 'Razgovori sa majkom' književnice Branke...


Ostale novosti iz rubrike »