BitLab hosting
Početna stranica > Novosti

Istorija u slikama: 10 fotografija Moskve od pre 100 godina

16.03.2018. god.


1918. godine, nakon što je 200 godina carska vlast zemljom upravljala iz Sankt Peterburga, prestonica se vratila u Moskvu. Evo kako je grad izgledao u to doba.

Zlatoglava Moskva je u 14. veku postala ruska prestonica. Masivne bele (a kasnije crvene) zidine Kremlja bile su simbol njene moći. Međutim, Petar Veliki je odlučio da svoje carstvo preuredi iz temelja i ukine stare tradicije konzervativne Moskve sa njenim bradatim boljarima. Zato je sve te brade obrijao i izgradio Sankt Peterburg, gde je 1712. godine prebacio prestonicu. Kada su Romanovi izgubili vlast, boljševici su rešili da se vrate u stari crveni grad, koji je za njih predstavljao potpunu suprotnost „odvratnoj” peterburškoj aristokratiji sa njenim „dekadentnim” dvorcima.

 

12. marta 1918. godine Vladimir Bonč-Brujevič, sekretar vođe revolucije Vladimira Lenjina, i novi odgovorni sekretar vlade, potpisao je zvanični ukaz o prebacivanju prestonice u Moskvu.

Na ovoj fotografiji možete videti Lenjina kako već sedi u kancelariji u Kremlju. Prema legendi, Lenjin je Petrograd napustio tajno u zamračenom vozu.

Teško je zamisliti o kakvom se velikom preseljenju radilo. Nisu samo članovi vlade promenili radno mesto, prešavši iz Smoljnog instituta u Kremlj, već je i osoblje ministarstava moralo da se preseli zajedno sa svojim porodicama i svom svojom pokretnom imovinom, uključujući obimne kućne biblioteke.

Ova fotografija prikazuje Moskvu u rano proleće 1918. godine.

Prvo što su boljševici uradili u Moskvi bilo je uvođenje novih pravila i uništavanje simbola stare vlasti. Porušili su ogroman spomenik caru Aleksandru III, ocu Nikolaja II, koji se nalazio pored Hrama Hrista Spasitelja. Staljin je kasnije srušio i samu crkvu, koja je 1990. obnovljena na istom mestu, a u blizini je podignut spomenik caru Aleksandru II.

Na zidinama Kremlja istaknuti su boljševički simboli kao podsećanje na one koji su poginuli boreći se za revoluciju. Kasnije su se u ovim zidinama sahranjivale sovjetske vođe i oni koje je novi režim želeo da veliča. Na primer, tu je sahranjen pisac Maksim Gorki i to bez pristanka njegove porodice, kojoj nije dozvoljeno čak ni da uzme deo njegovog pepela.

U maju 1918. godine na moskovskom Crvenom trgu priređena je velika procesija povodom proslave pravoslavnog Vaskrsa. U to vreme boljševici još nisu započeli borbu protiv religije. Sledećih sedam decenija u Moskvi nije održana nijedna masovna pravoslavna proslava. Ikone su zamenjene crvenim zastavama i Lenjinovim portretima. U maju su se na ulicama pojavile nove kolone, sada slaveći praznik rada.

Plan Lava Trockog da uništi pravoslavnu crkvu u Rusiji počeo je da se ostvaruje 1922. godine. Patrijarh Tihon (centralna ličnost na ovoj fotografiji sa vaskršnje proslave 1918. godine) uhapšen je, ali nije pogubljen, verovatno jedino zahvaljujući velikom uticaju koji je imao. Spomenimo da je ranije dugo službovao na Aljasci, u SAD i Kanadi i čak osnovao prvu pravoslavnu bogosloviju u Severnoj Americi. Umro je 1925. godine posle mnogo poniženja od strane boljševika i pretresanja njegove kuće, ali je nastavio da služi liturgiju do svoje smrti. Za vreme Prvog svetskog rata, blagoslovio je trupe koje su odlazile na front.

Važno je da ne zaboravimo da se, dok su boljševici prebacivali prestonicu i zvanične državne institucije u Moskvu, građanski rat nastavljao nesmanjenom žestinom. Država je konfiskovala žitarice i druge namirnice od seljaka i besplatno ih delila radnicima. Beskrajni redovi za hranu bili su redovna pojava. Zavladala je glad koja je trajala sve do 1922. godine.

Na ovoj fotografiji možemo videti crvenu konjicu koja se sprema za odlazak na front. U to vreme belogardijski general Kolčak pružao je otpor boljševicima i u sibirskom gradu Omsku formirao nezvaničnu prestonicu. Na kraju je ipak poražen. Revolucija, građanski rat i boljševička strahovlada odneli su 12-15 miliona života u periodu od 1917. do 1922. Radi poređenja navodimo da je građanski rat u SAD odneo živote manje od milion ljudi.

Oponent boljševicima u parlamentu bila je Partija socijalista-revolucionara. Ona je odlučno bila protiv Brest-litovskog mira koji je potpisan u martu između nove boljševičke vlade i Centralnih sila Nemačke, Austrougarske, Bugarske i Otomanskog carstva. Socijalisti-revolucionari su smatrali da su uslovi mira neprihvatljivi i sramni i počeli su pobunu koja je Lenjina uznemirila. Ali pobuna je razbijena artiljerijskom vatrom, a partija je zabranjena. Ova fotografija prikazuje centar Moskve posle pobune.

Peti sveruski kongres sovjeta koji su činili predstavnici proletera, seljaka, Crvene armije i kozaka održan je u Boljšom teatru u Moskvi. Članovi levičarske Partije socijalista-revolucionara su uhapšeni i odvedeni sa kongresa. Poslanici su potpisali sovjetski Ustav 1918. i složili se da počnu borbu protiv „neprijatelja sovjetske vlasti”.

Russia beyond



  • Izvor
  • foto: MAMM/MDF/russiainphoto / Russia beyond/ vostok.rs


Komentara (0) Ostavite Vaš komentar Objavite novost

NOVOSTI IZ RUBRIKE


Juče se navršilo četiri godine od kada nas je napustio jedan od najvećih savremenih ruskih pisaca Eduard Venijaminovič Savenko, poznat kao Limonov.

Specijalni predstavnik Predsednika Rusije za međunarodnu kulturnu saradnju Mihail Švidkoj izjavio je da će 20. jubilarni Forum slovenskih kultura ove godine biti održan u Srbiji.


U organizaciji 'Kulturno-obrazovnog centra' u Vranju, u maloj sali Pozorišta 'Bora Stanković' biće održano književno veče, na kome će se čitati odlomci iz rukopisa 'Razgovori sa majkom' književnice Branke...

Predstavljanje knjige „Sveti Grgur, ostrvo užasa“ biće održano u Ruskom domu, u petak, 1. marta, sa početkom u 18.00 časova



Ostale novosti iz rubrike »